Interna revizija MUP-a na Policijskoj akademiji u Zagrebu, što je najviša razina školovanja za policajce u Hrvatskoj, otkrila je falsificirane diplomske radove. Nastavnici Visoke policijske škole, Franjo Magušić i Mato Pušeljić, zbog toga su udaljeni iz službe. Njima se na teret stavlja teža povreda službene dužnosti, doznali smo u MUP-u, piše Jutarnji list
Povjerenstvo škole, koja je u sastavu Policijske akademije, utvrdilo je da su ta dvojica, kao nastavnici, znali da ukupno ima 26 diplomskih i specijalističkih radova čiji se sadržaji u bitnim dijelovima ili u cijelosti podudaraju, odnosno da su prepisani.
Sumnjiči ih se da su kao mentori sudjelovali u njihovoj izradi i, unatoč očitom prepisivanju i plagiranju, dopustili njihovu obranu.
Riječ je specijalističkim radovima koji su nastali od 1. siječnja 2008. do 16. listopada 2012., a nepravilnosti su utvrđene sasvim slučajno. Naime, Visoka policijska škola već neko vrijeme uvodi i prilagođava digitalni sustav nadzora, praćenja i pohrane specijalističkih i završnih radova svojih polaznika. Zato je i utemeljeno povjerenstvo od pet djelatnika škole.
Odmah u početnoj fazi zadatak toga povjerenstva bio je pregled radova. Kako doznajemo iz izvora bliskih Akademiji, tada su utvrdili da se u većem broju završnih i diplomskih radova pojavljuju isti ili vrlo slični naslovi. Povjerenici su zbog toga detaljnije istražili napisano i shvatili da se mnogi podudaraju u potpunosti, a ostali u onim najbitnijim dijelovima.
Među imenima polaznika koji su pod sumnjom da su prepisivali, doznajemo iz izvora bliskih Policijskoj akademiji i MUP-u, i sadašnji je tajnik HDZ-a Milijan Brkić, kojeg je na to mjesto u svibnju postavio novi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. On je 2010. napisao rad “Organizacijske razine MUP-a Republike Hrvatske”, za koji je revizijom utvrđeno da je identičan radu polaznika Stanka Tomića iz 2009. godine. Radovi se toliko podudaraju da nam kažu da je različit samo naslov, koji kod Tomića glasi: “Policijske organizacijske strukture”.
Brkić, koji je Karamarkov najbliži suradnik, neupitni drugi čovjek HDZ-a i odnedavno povjerenik zagrebačkog HDZ-a, studirao je kriminalistiku, a od 1991. je pripadnik specijalnih postrojbi. Zatim je postao šef zagrebačkog odjela SOA-e, a ubrzo i zamjenik ravnatelja Vladimira Fabera.
Nalaz povjerenstva dovodi Milijana Brkića u prilično neugodan položaj. Premda još nije jasno postoji li kaznena odgovornost (sa slučajem je upoznato Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu), Brkićev falsifikat nije moralan i etičan postupak. Štoviše, njegova pozicija u hijerarhiji HDZ-a i, konačno, dužnost saborskog zastupnika obvezuje ga na visoke moralne standarde. Falsificiranje diplomskog rada za svaku je javnu osudu te govori o njegovu političkom, pa i osobnom kredibilitetu. Ni šefu stranke Tomislavu Karamarku, koji javno govori o preporodu HDZ-a nakon turobne ere netom osuđenog Ive Sanadera, otkriće Brkićeva falsifikata ne daje na vjerodostojnosti. Bit će stoga zanimljivo vidjeti što će napraviti Karamarko. U HDZ-u su jučer poručili kako za nalaz revizije ne znaju i da, shodno tome, još ne znaju kako će dalje postupati.
Među ostalim medijski eksponiranim polaznicima pod sumnjom za prepisivanje, prema nalazima toga povjerenstva, jest i Robert Ljutić kojeg su mediji nakon incidenta u Galjufovoj ulici prozvali tjelohraniteljem Milana Bandića. Naime, u listopadu 2007., Bandića su stanari, nezadovoljni preuređenjem ulice, gađali jajima, a Ljutić, osobni prijatelj i bliski suradnik, pomogao mu je da se izvuče iz neugodne situacije.
Zbog postojanja utemeljene sumnje da su svojim propustima i djelovanjem počinili težu povredu službene dužnosti, protiv nastavnika će biti proveden disciplinski postupak koji je predložio glavni ravantelj policije Vlado Dominić.
Postavlja se pitanje kako će za prepisivanje, ako se ono utvrdi bez sumnje, odgovarati polaznici Visoke policijske škole. Doktor filozofije Tomislav Bracanovići sam je sudjelovao u otkrivanju plagijatora u slučaju Zdravka Radmana.
– Kod nas je plagiranje znanstvenih i diplomskih radova rijetko sankcionirano.
Koliko ja znam, ne postoji zakonsko uporište da plagijatori kazneno odgovaraju. Čini mi se da je to više stvar sramote.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
