Skip to content

SKRIVENI SIMBOLI U INFRAREDU – IZLOŽBA U SPOMEN-MUZEJU BISKUPA J. J. STROSSMAYERA

U Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera Dijana Nazor Čorda izložit će novi ciklus infrared slika koji je nastao u posljednjih nekoliko godina

U  Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera 23. studenoga 2024. u 11 sati, otvara se izložba „Skriveni simboli u infraredu“, iz crnog ciklusa dr. art.  Dijane Nazor Čorda. Ovom izložbom slikarica predstavlja svoj recentni ciklus crnih slika nastalih InfraredArt metodom u kombiniranoj tehnici akrila, pozlate zlatnim listićima, fluorescentnih i fosforescentnih boja koji je nastajao od 2018. do 2024. godine.

Pogledajte deplijan izložbe ovdje!

Izložba „Skriveni simboli u infraredu“prikazuje dvadesetak umjetničkih slika nastalih novom metodom infracrvenog slikarstva u kojoj dominiraju crni i zlatni tonovi. Na izložbi će biti prikazano i nekoliko animacija prijelaza slika iz vizualno u IR područje od 400 do 1000 nanometara i kratki film. U ovom ciklusu autorica ispituje mogućnosti i načine dobivanja tonova miješanjem crne boje u nerazdvojivosti, simbiozi dvaju likovnih izražaja na istom nosiocu u vizualnom i bliskom infracrvenom spektru. Od 2012. godine započela je istraživanje infracrvenog slikarstva u sklopu doktorskog studija na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Fascinirana crnim bojama/pigmentima, nastavlja propitivati njihova svojstva u želji da istraži neiscrpne mogućnosti infrared senzacija tzv. „blizanaca boja“ u golom oku nevidljivu spektru. Od 2023. u prvi sloj svake slike uvodi novost označavanjem brojevima koji su skriveni uz monogram u infracrvenoj slici. Metodom se koristila na temelju inovacije InfraReDesign i InfraRedArt koju je razvio prof. emeritus Vilko Žiljak sa svojim istraživačkim timom 2007. godine u Zagrebu. Od 2014. Nazor Čordakontinuirano nastavlja višeslojno istraživanje svojstva pigmenata/boje u dvama spektrima. Posjetitelji će, koristeći se suvremenim IR kamerama i detektorima, na izložbi apstraktnih slika u donjim slojevima otkriti figurativne slike s motivima labirinata, portreta te kršćanskih simbola uz potpise skrivene golom oku. Tehnologija samo pomaže detektirani tajnovite slike koje su ciljano skrivene kao iznenađenje za gledatelje.

O njezinu je radu autor teksta Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, u predgovoru deplijana izložbe napisao:

„Geometrijska pročišćenost, ona krajnja, dovedena do simboličnosti i metaforičnosti znaka, i ona u tvorbama forme labirinta racionalnošću pristupa složenog rasterom ravnih linija i linija kružnog kretanja. Krug, postavljen u strogi centar slike, definiran zlatnom kružnom „ovojnicom“ na potpuno crnom fondu kumulira prostornost i energiju bezmjerja, savršenstvo sklada, ljepotu kojoj se nema što dodati i oduzeti. Oblik koji je Dijana posvojila, dala mu notu individualnog, usprkos njegovoj univerzalnosti značenja. (…)  Krug je granica, ali nije prepreka jer gravitacija ideje nadilazi sam karakter ravnine na kojoj imaginarno svjetlo upisano u urednost kruga uzdiže je svojom difuznošću. A misaonost u redu, matematičkoj egzaktnosti, čistoći provedbe, jasnoći središta, vodi nas ka primjerima slikarske dostojanstvenosti u Dijaninoj umjetničkoj kulturi. (…) Na putanjama i naporima otkrivanja istine. Krug je sama definicija idealnog, simbol vječnosti i neprekidnog postojanja, upravo Božji monogram. Dijana s poštovanjem duboko doživljava transcendentalnost u značenju kojem daje i svoja slikarska creda. A nacrt labirinta proizlazi iz znanja i likovne perfekcije označen je životnim traganjem. Bilo bi previše jednostavno reći nebesko i zemaljsko, no labirint je put, a krug je cilj. Ali to je konstanta izložbe. Sadržajno oplemenjivanje ovog ciklusa ispunjeno je  i potresenošću i upitnošću, daru svakome koji želi vidjeti (ne samo gledati) i razmišljati. Fascinantna je ta prožetost u Dijaninoj sintezi, kormilo koje nam je dano za osvješćivanje i prihvaćanje abecede smisla.

Postoje i radovi na izložbi koje možemo promatrati u varijantama geometrijske apstrakcije. Profinjenu likovnost u oazama boravišta ljepote.“

Dijana Nazor Čorda doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom umjetničkom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. na temu „Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivoga“ pod mentorstvom red. prof. Igora Rončevića i izv. prof. dr. sc. Jane Žiljak Gršić. Diplomirala je 1995. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, program studija Likovna kultura, danas Umjetnička akademija, te stekla zvanje profesora likovne kulture-restauratora. Od 1995. izlagala je na 44 samostalne izložbe u Hrvatskoj, Belgiji i Australiji. Od 1993. sudjelovala je na preko 100 žiriranih skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je više nagrada, priznanja i pohvala za umjetnički i likovno-pedagoški rad. Slike joj se nalaze u fundusima više hrvatskih muzeja  i privatnih zbirki. Objavljeno joj je više znanstvenih i stručnih radova o primjeni infracrvene metode na umjetničkim slikama.   Članica je HDLU-a Zagreb, InSEA-e, HULULK-a i Grupe Infra.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 31. siječnja 2025.