Sv. Nikola Tavelić je prvi hrvatski svetac, franjevac, mučenik. Njegov blagdan slavi se 14. studenoga, datum mučeničke smrti
Sveti Nikola Tavelić bio je iz ugledne plemićke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesničari zaključuju da se rodio oko 1340. godine. U franjevački red stupio je u rodnom Šibeniku.
Gotovo sve što se zna o svetom Nikoli Taveliću potječe iz izvještaja o njegovoj mučeničkoj smrti, koji je napisao njegov subrat i očevidac tog događaja fra Gerard Calveti. Sveti Nikola Tavelić studirao je filozofiju i teologiju u Zadru ili Splitu, vjerojatno i u Italiji, a 1372. g. našao se među 60 franjevaca odabranih da se kao misionari u Bosni bore protiv tada raširena bogumilskog krivovjerja. Hrabromu Nikoli to „nije dovoljno“ pa s Talijanima fra Deodatom iz Ruticinija, fra Stjepanom iz Cunea i Francuzom fra Petrom iz Narbonne stiže sve do Svete Zemlje, do Jeruzalema! Ondje su, u silnoj vjeri i zanosu, poželjeli saracenskog kadiju (sudca) s islama preobratiti na kršćanstvo. Stoga su podnijeli okrutnu mučeničku smrt i naposljetku bačeni u vatru.
Legenda zbori da ih oganj nije mogao uništiti te da su tajno pokopani. U svakom slučaju, ostali su živo čašćeni u srcima naroda iz kojih su dolazili, sve do službena proglašenja svetima. Nikolinim proglašenjem, na neki način, „proglašen“ je i cijeli hrvatski narod, jer upravo po njemu, kao prvome, ulazi u red naroda koji su Katoličkoj Crkvi dali svece.
Proglašavajući ga svetim, pred više od 20 000 Hrvata u Vatikanu, papa Pavao VI. rekao je o njemu i njegovoj subraći: „Nisu oni nesuvremeni i za nas nestvarni likovi. Oni nam, dapače, mnogo govore. Kao da kore našu nesigurnost, našu laganu nepostojanost, naš relativizam, koji tako često modu pretpostavlja vjeri. Oni nas potiču i uče da treba imati hrabrosti za istinu, kršćanske hrabrosti!“ fb
