Službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu
Život većine stanovnika planeta Zemlje ovih se dana temelji i ravna prema matematičkom modelu. Teorijske epidemiološke projekcije za virozu COVID-19 proizvedene su, među ostalim, na londonskom sveučilištu Imperial College, a potpisuju je i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Za javnost je objavljen reducirani oblik eksponencijalnih krivulja kojim se tumači sadašnji trenutak i kojim se naređuje – što treba raditi i kako treba živjeti sljedećih mjeseci. Vremenske procjene britanskih znanstvenika govore i o 18 mjeseci potrebe nametnutih karantena, samoizolacija i (dvo)metarskih razmaka. Društvo je znanja doživjelo svoju ekstazu. Ekstremna pobjeda znanosti, doduše ne nad koronavirusom, dokazuje da se organizacija društva može programirati pomoću statističkih interpretacija. To otvara prazan prostor novim religijskim oblicima racionalizama i scijentizama.
Krive drine
Epidemiološko-matematička teza iz Londona inzistira na spljoštenoj krivulji dinamike zaraze koronavirusom, nešto poput »ispravljanja krivih drina«. Takvim se modelom usporava brzina širenja virusa među populacijom, čime se spašavaju kapaciteti (čitaj: kreveti) u bolnicama. Problem je takvoga preventivnoga pristupa što zahtijeva višemjesečno odricanje od gospodarskoga, kulturnoga, vjerskoga, športskoga i znanstveno-obrazovnoga života. Tim se modelom ne spašavaju ljudski životi, jer susret koronavirusa s ugroženim skupinama, vrlo starima i teško bolesnima, u malom definiranom postotku uvijek završava – fatalno. Tim se modelom eventualno odgađa smrt pojedinaca za »neka bolja vremena«.
Imunitet krda
Općeprihvaćeni spekulativni model iz »carskoga koledža« nije jedini. Naprotiv, postoje znanstvenici i na drugim uglednim institucijama koji promišljaju ovogodišnju epidemiju. Među važnijim modelima ističe se onaj iz Oxforda, poznatiji pod tehničkim nazivom »imunitet krda«. Prema tom modelu velik je dio stanovništva već zaražen koronavirusom, mnogi su bez simptoma prehodali (i prehodat će) taj viralni susret, a većina je stekla (dugo)trajni imunitet. To je lako dokazati masovnom pretragom antitijela na koronavirus u ljudskoj krvi, ali takvu dijagnostiku nitko nije obavio! Jedan od razloga je to što su potrebni serološki testovi nedostupni, a drugi je to što bi potvrda oxfordskoga modela sve poduzete mjere otkrila nepotrebnima i pretjeranima.
Dakle, u znanstvenoj se areni odvija klasičan znanstveni sukob, gladijatorski rat modela, koji podsjeća da konsenzusa jednostavno – nema. Odabrani model, bio on iz Londona ili Oxforda, nije nikakav konačni znanstveni dokaz ni neupitna istina. To jednostavno znači da službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu.
Život nije derivat znanosti
Poznato je da se svakodnevni život čovjeka ne može podrediti ili ukrotiti znanstvenim rječnikom ili znanstvenim metodama: priprema obiteljskoga ručka ignorira dostignuća prehrambenih biotehnologa, nogometna igra »na dva mala« ne poštuje savjete kineziologa, a djeca se odgajaju bez pedagoških priručnika… Biologija i kemija nerijetko narušavaju estetiku i spontanost života.
Slično vrijedi i u političkom životu, u dnevnoj politici. Nije politički poraz ako se neke mjere i regulacije predlažu i provode bez jasne potvrde u znanstvenoj literaturi. Nije nužno da se sav društveni život oblikuje u skladu s uputama iz laboratorija ili akademskih škola. Neke okolnosti jednostavno nadilaze doseg znanosti pa je razumno preskočiti recepte i savjete znanstvenika. Međutim, u tom je slučaju prijevara ako se javnost uvjerava da su poduzete (političke) odluke utemeljene na znanstvenim činjenicama. Upravo se takav scenarij odvija s javnozdravstvenim politikama koje trenutačno provode europski krizni stožeri, čiji se eksperti zaklinju u znanstvenu utemeljenost svojih preventivnih mjera.
Znanstvena avantura
Ekspertne vlade i medicinski establišment koji trenutačno kormilare europskim brodom nisu vlasnici istine, a njihova je moć predviđanja i orijentacije ograničena. Iz rasprave o stvarima koje se tiču svih ljudi i koje pogađaju sve nacije isključeni su oni koji misle drukčije, koji predlažu drukčije mjere i koji u svojim datotekama imaju drukčije podatke. Iako se s vremenom pojavljuje sve veći broj nobelovaca, akademika, emeritusa i liječnika s oprječnim stajalištima, oni se uporno ignoriraju ili etiketiraju amaterima. Takva je plovidba vrlo skupa, a odredište nejasno. Povrh svega, trajanje ovakvoga društvenoga eksperimenta nije poznato. Stoga je potrebno da se znanstvena avantura s koronavirusom prekine klasičnim političkim odlukama.
Autor Valerije Vrček, Glas Koncila
- Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka i pravilnici iz ribarstva i poljoprivrede
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić 15. 7. 26. na konferenciji za medije predstavio je Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zona ograničenja zbog izbijanja kuge malih preživača, a četiri prijedloga pravilnika iz područja ribarstva, stočarstva, lovstva i javne nabave predstavili su nadležni ravnatelji uprava i načelnik… Read More »Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka i pravilnici iz ribarstva i poljoprivrede - Počinje Dobro est Fest: Urban & 4 otvaraju četiri ljetne večeri u Jurandvoru
Od 16. do 19. srpnja kompleks sv. Lucije ugostit će koncerte Urbana & 4 i Pavela, Keatonov filmski klasik uz klavir uživo te hit-komediju “Skliske vježbe”. Ulaz na sve večernje programe je slobodan Već sutra, u četvrtak, 16. srpnja, počinje treće izdanje Dobro est Festa. Kompleks sv. Lucije u Jurandvoru ponovno će postati mjesto susreta… Read More »Počinje Dobro est Fest: Urban & 4 otvaraju četiri ljetne večeri u Jurandvoru - Dear voters, be careful who you vote for
America’s strength has always come from its commitment to freedom, Individualism, choice, and personal responsibility. Socialism, in the form the DSA advocates, threatens those foundations.Voters deserve to understand the stakes. The future of American cities – and the values that define this country–depend on it. The DSA’s Vision for America Conflicts With Individual Freedom and the Values That Built… Read More »Dear voters, be careful who you vote for - Mladi Poreča: Generacija koja traži prostor između sezone i budućnosti
Poreč: Grad koji se budi u ritmu mora Boris Markuš Poreč je grad koji se ne nameće, nego se otkriva polako. Onaj tko mu da vrijeme, otkrije da iza turističkih razglednica postoji stvaran grad, pun života, navika, ljudi i priča koje se ne mogu vidjeti na prvu. Turizam je za Poreč i blagoslov i izazov.… Read More »Mladi Poreča: Generacija koja traži prostor između sezone i budućnosti - Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica
Novigrad: Odanost koja miriše na moreI tako je ostalo: odanost kao sidro, ljubav kao jedro.Grad kao priča koju ne želiš završiti.Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica Boris Markuš Neka mjesta ne trebaju velike riječi. Ne trebaju reklame, ne trebaju slogane, ne trebaju objašnjenja. Postoje jednostavno zato što postoje – i to im je dovoljno.… Read More »Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica - Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijeta
Postira na Braču od 21. do 26.7. ponovno postaju nezaobilazno odredište ljubitelja kratkog filma. Postira Seaside Film Festival ulazi u svoje šesnaesto izdanje; već duboko u tinejdžerskim godinama, ali s istim entuzijazmom i ljubavlju prema kratkom filmu. Tijekom godina PSFF je postao sinonim za ljetne filmske večeri pod zvijezdama, kratke priče iz cijeloga svijeta i… Read More »Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijeta - Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović Trostmann
Akademska slikarica iz Dubrovnika, Ivana Jovanović Trostmann istaknuta je suvremena hrvatska likovna umjetnica. Autorica je osebujnog i kompleksnog opusa u ulju i akrilu. Čest je izlagač na samostalnim i skupnim izložbama Miroslav Pelikan Obilježje njezina rada jest kontinuirano slikanje, strastveno i uporno variranje brojnih tema i motiva koji je okružuju. Spomenimo ponajprije čest motiv a… Read More »Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović Trostmann - Bečki Belvedere objavio digitalni katalog s djelima Gustava Klimta
Bečki muzej Belvedere nedavno je objavio digitalni katalog Klimtovih djela iz svog fundusa te najnovija istraživačka otkrića i detaljnu dokumentaciju o stvaralaštvu bečkog slikara Lara Kuš Belvedere je postao prvi austrijski državni muzej koji je svoju zbirku javnosti učinio dostupnom u tako detaljnom obliku. Ovom digitalnom zbirkom Belvedere povezuje povijest umjetnosti, restauraciju, istraživanje provenijencije i… Read More »Bečki Belvedere objavio digitalni katalog s djelima Gustava Klimta
