Službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu
Život većine stanovnika planeta Zemlje ovih se dana temelji i ravna prema matematičkom modelu. Teorijske epidemiološke projekcije za virozu COVID-19 proizvedene su, među ostalim, na londonskom sveučilištu Imperial College, a potpisuju je i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Za javnost je objavljen reducirani oblik eksponencijalnih krivulja kojim se tumači sadašnji trenutak i kojim se naređuje – što treba raditi i kako treba živjeti sljedećih mjeseci. Vremenske procjene britanskih znanstvenika govore i o 18 mjeseci potrebe nametnutih karantena, samoizolacija i (dvo)metarskih razmaka. Društvo je znanja doživjelo svoju ekstazu. Ekstremna pobjeda znanosti, doduše ne nad koronavirusom, dokazuje da se organizacija društva može programirati pomoću statističkih interpretacija. To otvara prazan prostor novim religijskim oblicima racionalizama i scijentizama.
Krive drine
Epidemiološko-matematička teza iz Londona inzistira na spljoštenoj krivulji dinamike zaraze koronavirusom, nešto poput »ispravljanja krivih drina«. Takvim se modelom usporava brzina širenja virusa među populacijom, čime se spašavaju kapaciteti (čitaj: kreveti) u bolnicama. Problem je takvoga preventivnoga pristupa što zahtijeva višemjesečno odricanje od gospodarskoga, kulturnoga, vjerskoga, športskoga i znanstveno-obrazovnoga života. Tim se modelom ne spašavaju ljudski životi, jer susret koronavirusa s ugroženim skupinama, vrlo starima i teško bolesnima, u malom definiranom postotku uvijek završava – fatalno. Tim se modelom eventualno odgađa smrt pojedinaca za »neka bolja vremena«.
Imunitet krda
Općeprihvaćeni spekulativni model iz »carskoga koledža« nije jedini. Naprotiv, postoje znanstvenici i na drugim uglednim institucijama koji promišljaju ovogodišnju epidemiju. Među važnijim modelima ističe se onaj iz Oxforda, poznatiji pod tehničkim nazivom »imunitet krda«. Prema tom modelu velik je dio stanovništva već zaražen koronavirusom, mnogi su bez simptoma prehodali (i prehodat će) taj viralni susret, a većina je stekla (dugo)trajni imunitet. To je lako dokazati masovnom pretragom antitijela na koronavirus u ljudskoj krvi, ali takvu dijagnostiku nitko nije obavio! Jedan od razloga je to što su potrebni serološki testovi nedostupni, a drugi je to što bi potvrda oxfordskoga modela sve poduzete mjere otkrila nepotrebnima i pretjeranima.
Dakle, u znanstvenoj se areni odvija klasičan znanstveni sukob, gladijatorski rat modela, koji podsjeća da konsenzusa jednostavno – nema. Odabrani model, bio on iz Londona ili Oxforda, nije nikakav konačni znanstveni dokaz ni neupitna istina. To jednostavno znači da službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu.
Život nije derivat znanosti
Poznato je da se svakodnevni život čovjeka ne može podrediti ili ukrotiti znanstvenim rječnikom ili znanstvenim metodama: priprema obiteljskoga ručka ignorira dostignuća prehrambenih biotehnologa, nogometna igra »na dva mala« ne poštuje savjete kineziologa, a djeca se odgajaju bez pedagoških priručnika… Biologija i kemija nerijetko narušavaju estetiku i spontanost života.
Slično vrijedi i u političkom životu, u dnevnoj politici. Nije politički poraz ako se neke mjere i regulacije predlažu i provode bez jasne potvrde u znanstvenoj literaturi. Nije nužno da se sav društveni život oblikuje u skladu s uputama iz laboratorija ili akademskih škola. Neke okolnosti jednostavno nadilaze doseg znanosti pa je razumno preskočiti recepte i savjete znanstvenika. Međutim, u tom je slučaju prijevara ako se javnost uvjerava da su poduzete (političke) odluke utemeljene na znanstvenim činjenicama. Upravo se takav scenarij odvija s javnozdravstvenim politikama koje trenutačno provode europski krizni stožeri, čiji se eksperti zaklinju u znanstvenu utemeljenost svojih preventivnih mjera.
Znanstvena avantura
Ekspertne vlade i medicinski establišment koji trenutačno kormilare europskim brodom nisu vlasnici istine, a njihova je moć predviđanja i orijentacije ograničena. Iz rasprave o stvarima koje se tiču svih ljudi i koje pogađaju sve nacije isključeni su oni koji misle drukčije, koji predlažu drukčije mjere i koji u svojim datotekama imaju drukčije podatke. Iako se s vremenom pojavljuje sve veći broj nobelovaca, akademika, emeritusa i liječnika s oprječnim stajalištima, oni se uporno ignoriraju ili etiketiraju amaterima. Takva je plovidba vrlo skupa, a odredište nejasno. Povrh svega, trajanje ovakvoga društvenoga eksperimenta nije poznato. Stoga je potrebno da se znanstvena avantura s koronavirusom prekine klasičnim političkim odlukama.
Autor Valerije Vrček, Glas Koncila
- Ususret Martinju: Akademija Art lansira veliki jesenski serijal „Tjedan vina”
Dok priroda polako odijeva svoje zlatne i jantarske tonove, a vinogradari privode kraju još jednu plodnu godinu, portal Akademija Art otvara novu, ekskluzivnu kulturnu oazu. Tjedan dana prije velikog blagdana svetog Martina, bez ijednog miligrama inertnosti, pokrećemo transdisciplinarni simpozij kroz 6 krunskih poglavlja posvećenih vinovoj lozi, tradiciji i bioetici zrenja. U svijetu brze i plastične… Read More »Ususret Martinju: Akademija Art lansira veliki jesenski serijal „Tjedan vina” - Ciklus animalistike Duška Šibla, drugi dio
Slikar se divi nemjerljivoj slobodi svake pojedine životinje, bića u moru, ptice… Miroslav Pelikan Drugi dio ciklusa s motivima animalistike akrila na platnu Duška Šibla donosi nam i sasvim obične i sasvim neobične životinje, od bizona do medvjeda, od majmuna do papige, od kita do nžabe i hobotnice. Svi oni dio su autorovog pogleda i… Read More »Ciklus animalistike Duška Šibla, drugi dio - Kazaljke se vraćaju: stiže zimsko računanje vremena
U noći sa subote na nedjelju kazaljke se vraćaju s 3 na 2 sata, a građani dobivaju sat vremena duljeg sna Venina Markuš Dok jesen polako preuzima ulice, parkove i svakodnevni ritam gradova, pred nama je još jedna mala, ali svima poznata promjena. U nedjelju, 25. listopada 2026. godine, počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke ćemo… Read More »Kazaljke se vraćaju: stiže zimsko računanje vremena - Renesansa europskog dizajna – Kako žensko vizionarstvo i autohtona baština brišu granice matrixa
Od makroekonomskih tablica do čiste estetike oblika. Zašto je autentični kreativni kôd Starog kontinenta naš najmoćniji digitalni štit? TEKST / TREATISE: HR: Suvremeni europski prostor i njegovi administrativni komunikacijski sustavi prečesto se promatraju isključivo kroz hladnu prizmu briselskih proračuna, makroekonomskih tablica i krutih uštogljenih pregrada instalirane većine. U tom i takvom matrixu birokracije, lako je… Read More »Renesansa europskog dizajna – Kako žensko vizionarstvo i autohtona baština brišu granice matrixa - ZAGREB DESIGN, ART & ARCHITECTURE FILM FESTIVAL
Što se krije iza velikih umjetničkih djela i arhitektonskih vizija? Dvanaest dokumentaraca vodi iza kulisa umjetnosti, arhitekture i dizajna U Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru 21. 10 2026.otvoreno je osmo izdanje DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festivala, koji se u Zagrebu održava do nedjelje 25. listopada, a online od 23. listopada… Read More »ZAGREB DESIGN, ART & ARCHITECTURE FILM FESTIVAL - Sjećanje na krajobraza Krešimira Ivića
Pred nama je novi ciklus u ulju i akvarelu, s delikatnim prisjećanjima na davni intenzivni doživljaj prostora… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je impresivnog opusa ulja, akrila, akvarela s nizom različitih motiva od veduta grada i mega gradova Amerike do krajobraza kontinenta ili priobalja. Pred… Read More »Sjećanje na krajobraza Krešimira Ivića - Prilog o knjizi KUĆA POD PRISMOTROM
Ivan Jozić KUĆA POD PRISMOTROM Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ u biblioteci Ambrozija (knjiga 729,)objavuo roman Ivana Jozića KUĆA POD PRISMOTROM, u zgodnom broširanom izdanju, na 324 stranice. U knjizi pronalazimo cijeli jedan grad a to je Zagreb. Grad je mozaik priča, mitova, urbanih legendi, enigmi, mašte. Kuću pd prismotrom čini nekoliko cjelina, Kuća Dragice… Read More »Prilog o knjizi KUĆA POD PRISMOTROM - Dva zanimljiva mini ciklusa Renate Facan Kušec
Mini ciklus s nekoliko modela posvećen je prošlosti,… Miroslav Pelikan Akademska slikarica Renata Facan Kušec u svojoj je dugogodišnjoj uspješnoj umjetničkoj karijeri tretirala mnoštvo motiva u ulju, akrilu i akvarelu, posvećujući posebnim, osebujnim motivima čitave cikluse. Jedan od tih ciklus jest i posveta starijim motivima automobila koji svjedoče, vjerno i uvjerljivo o svom vremenu i… Read More »Dva zanimljiva mini ciklusa Renate Facan Kušec
