Poznata talijanska spisateljica Francesca Melandri, koja se zbog epidemije koronavirusa već skoro tri tjedna nalazi u karanteni u Rimu, napisala je ‘pismo iz budućnosti namijenjeno dragim kolegama Europljanima’, opisujući sve emocije koje će nas preplaviti u tjednima pred nama, prenosi Guardian
‘Pišem vam ovo iz Italije, što znači – iz vaše budućnosti. Mi smo sada tamo gdje ćete vi biti za nekoliko dana. Svi grafovi epidemije pokazuju da smo upleteni u nekakav paralelni ples.
No mi smo nekoliko koraka ispred vas, baš kao što je Wuhan bio nekoliko koraka ispred nas. Gledamo vas kako se ponašate baš kao što smo se i mi ponašali. Raspravljate o istim stvarima o kojima smo i mi ne tako davno raspravljali i dok jedni tvrde da je to ‘tek malo jača gripa i da ne razumiju zašto se digla tolika panika’, drugi su shvatili o čemu se radi.
Sad kad vas gledamo odavde, iz vaše budućnosti, znamo da su se mnogi od vas zaključali u kuće, citirali Orwella, neki čak i Hobbesa. No uskoro ćete biti prezauzeti za takvo nešto.
Kao prvo, jest ćete. Ne samo zato što će to biti jedna od posljednjih stvari koju još možete učiniti.
Naći ćete desetke grupa na društvenim mrežama u kojime se nude savjeti kako provesti svo ovo slobodno vrijeme na što bolji način. Priključit ćete se svim tim grupama i onda ih nakon par dana potpuno ignorirati.
Potražit ćete sve one apokaliptične knjige koje imate, no ubrzo ćete shvatiti da vam se takvo što uopće ne čita.
Opet ćete jesti. Nećete baš dobro spavati. Pitat ćete se što se događa s demokracijom.
Imat ćete vrlo buran društveni život na društvenim mrežama – na Messengeru, WhatsAppu, Skypeu, Zoomu…
Vaša odrasla djeca će vam nedostajati kao nikada prije. Ta pomisao da nemate pojma kad ćete ih opet vidjeti, boljet će vas kao da vas je netko snažno udario u grudi.
Stara zamjeranja i nesuglasice činit će se posve nevažnima. Nazvat ćete ljude za koje ste se zakleli da više nikada nećete razgovarati s njima i pitat ćete ih: ‘Kako si?’

Mnoge žene će biti pretučene u svojim domovima.
Pitat ćete se što se događa sa svima onima koji ne mogu biti kod kuće jer nemaju svoju kuću. Osjećat ćete se jako ranjivo kad budete odlazili do trgovine posve pustom ulicom, pogotovo ako ste žena. Pitat ćete se je li ovo način na koji propadaju društva. Događa li se to doista tako brzo? Zatomit ćete te misli, a kad se vratite kući, opet ćete jesti.
Prikupit ćete nekoliko dodatnih kilograma. Potražit ćete online fitness programe. Smijat ćete se. Puno ćete se smijati. Uživat ćete u crnom humoru kao nikad prije. Čak će i ljudi koji su prije sve shvaćali jako ozbiljno, ozbiljno razmišljati o apsurdnosti života, svemira i općenito svega.
Dogovarat ćete se s prijateljima i ljubavnicima da se nađete u supermarketu da se barem nakratko vidite uživo, no svo to vrijeme pridržavat ćete se mjera društvenog distanciranja.
Pobrojat ćete sve stvari koje morate napraviti.
Vidjet ćete pravu narav ljudi oko vas jasnije nego ikad prije. Neke će vam se sumnje potvrditi, a druge vas posve iznenaditi.
Intelektualci koji su prije bili sveprisutni i svakoga se dana pojavljivali u vijestima, sada će biti posve nevažni. Neki će se tješiti racionalizacijama koje će biti toliko lišene suosjećanja da ih ljudi više neće moći slušati. No, ljudi na koje prije niste obraćali pažnju, pokazat će se velikodušnima, pouzdanima, pragmatičnima i pronicljivima.
Oni koji na sve gledaju kao na priliku za globalnu obnovu, pomoći će vam da sagledate širu sliku. No oni će vas istovremeno i jako nervirati: lijepo, planet opet diše jer emitiramo manje CO2, ali kako ćemo platiti račune idući mjesec?
Nećete shvaćati je li svjedočenje rađanju novog svijeta grandiozna ili očajna situacija.
Puštat ćete glasnu muziku kroz otvoreni prozor ili iz dvorišta. Kad ste nas vidjeli kako pjevamo arije iz opera s naših balkona, pomislili ste: ‘Ah, ti Talijani’. Ali i vi ćete pjevati da se međusobno ohrabrite. Na sav glas ćete kroz prozor pjevati ‘I will survive’, a mi ćemo vas gledati i potvrdno kimati glavom baš kao što su nama kimali građani Wuhana koji su to isto pjevali u veljači.
Mnogi od vas će zaspati s mišlju kako ćete se razvesti odmah prvog dana nakon što se ukine karantena.
Mnoga će djeca biti začeta.
Vaša će djeca pratiti nastavu preko TV-a. Bit će užasno naporni, ali će vam pričinjati i veliko zadovoljstvo.
Stariji ljudi će se oglušivati na naredbe kao bezobrazni tinejdžeri: morat ćete se svađati s njima i braniti im izlaske, a sve kako se ne bi zarazili i umrli.
Pokušat ćete ne razmišljati o svim onim ljudima koji su umrli usamljeni u jedinicama intenzivne njege.
Željet ćete posipati latice ruža putem kojim prolaze zdravstveni radnici.
Reći će vam da se društvo ujedinilo u zajedničkoj borbi, da ste svi u istom čamcu. I to će biti istina. Ovo iskustvo će zauvijek promijeniti kako vidite sami sebe kao individuu koja je dio veće cjeline.
Kojoj klasi pripadate, bit će jako važno. Nije isto jeste li zatvoreni u velikoj kući s prekrasnim vrtom ili u malom stanu prenapučene stambene zgrade. Niti je isto biti u mogućnosti raditi od kuće ili gledati kako vaš posao nestaje. Taj čamac u kojem ćete svi zajedno ploviti kako biste pobijedili epidemiju, neće svima izgledati isto, niti je doista isti za svakoga. Nikad nije ni bio.
U nekom ćete trenutku shvatiti koliko je sve ovo teško. Bojat ćete se. Podijelit ćete svoje strahove sa svojim najmilijima, ili ćete ih zadržati za sebe kako ih ne biste opterećivali.
Opet ćete jesti.
Mi smo u Italiji i ovo je ono što znamo o vašoj budućnosti. Ovo je tek malo proricanje budućnosti. Mi smo vidovnjaci na niskoj razini.
Ako pogledamo u dalju budućnost, budućnost koja je nepoznata i nama i vama, možemo vam reći samo ovo: kad sve ovo jednom završi, svijet više neće biti isti.’ AUTOR: Silvija Novak

- Najava predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem, 20. listopadaNajava hagioterapijskog predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem – duhovno-antropološki pristup Predavačica: Zrinka Šarić Marinović, hagioasistentica Predavanje će se održati 20. listopada 2026. godine, u 18 sati, u Knjižnici Dubec. Ulica Rudolfa lvankovića 34, u Zagrebu.
- Secesija: najveći osječki brend koji još nismo iskoristiliDok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe Venina Markuš Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I ima pravo. Dovoljna je jedna šetnja Europskom avenijom da čovjek shvati kako je riječ o nečemu posebnom. O arhitekturi koja nije nastala… Read More »Secesija: najveći osječki brend koji još nismo iskoristili
- Dalmatinska pjesma stiže u srce Slavonije: Tomislav Bralić i klapa Intrade u Hangaru ČepinDalmacija stiže u srce Slavonije: Bralić i Intrade spremaju koncert za pamćenje Boris Markuš Postoje koncerti na koje se dolazi slušati glazbu, a postoje i oni s kojih se odlazi punih emocija. Upravo takva večer očekuje publiku u Čepinu kada u petak, 16. listopada, u dvorani Hangar nastupe Tomislav Bralić i klapa Intrade. Njihove pjesme… Read More »Dalmatinska pjesma stiže u srce Slavonije: Tomislav Bralić i klapa Intrade u Hangaru Čepin
- Nautilusi donose večer emocije, latino ritmova i dobre energije u OsijekOsječka kulturna scena sredinom listopada dobit će još jedan glazbeni događaj koji obećava ugodnu atmosferu i vrhunsku izvedbu Boris Markuš U četvrtak, 15. listopada, s početkom u 20 sati, u Srpskom kulturnom centru Osijek nastupit će popularni sastav Nautilusi iz Novog Sada, poznat po akustičnim interpretacijama domaćih i stranih glazbenih uspješnica. Koncert se održava uz… Read More »Nautilusi donose večer emocije, latino ritmova i dobre energije u Osijek
- Svjetske inovacije stižu u Hrvatsku! Hrvatska zajednica inovatora priprema pravi tehnološki i gospodarski spektakl. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će jubilarnu 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO-ARCA. Dorijan Elezović Riječ je o tradicionalnom i visoko cijenjenom događaju koji… Read More »Svjetske inovacije stižu u Hrvatsku!
- Može li umjetnost zamisliti drugačiji svijet?Što ostavljamo onima koji dolaze? Festival PoslijeSvijet bavi se kolapsima društvenih struktura i gestama koje ostavljamo za budućnost Jelena Mihelčić Tijekom listopada i studenog u Zagrebu se održava PoslijeSvijet – festival izvedbi na rubu forme. Međunarodni program povezuje ples, performans, eksperimentalnu glazbu i poeziju, istražujući iscrpljenost, društvena očekivanja, majčinstvo, skrb i mogućnosti drugačijeg zajedništva. Propitivanje… Read More »Može li umjetnost zamisliti drugačiji svijet?
- Prilog o knjizi SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBEZyta Rudzka SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman Zyte Rudzka SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE, u lijepom tvrdom uvezu, u prijevodu s poljskog Petre Gverić, na 184 stranice. Poljakinji umre muž i ona mu želi naći dobre cipele i fino odijelo uz dostojan ispraćaj, obilazi bivše ljubavnike, stare znance.… Read More »Prilog o knjizi SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE
- Kreiranje vlastitih snova Hame ČavrkaNesvakidašnje konstrukcije Hame Čavrka oživljene su u njegovom u miru okruženom otočkom atelijeru… Miroslav Pelikan Cijeli je život akademski kipar i grafičar i donedavni profesor na APURI Hamo Čavrk postupno, minuciozno i kontinuirano izgrađivao svoj čudesni svijet Carte incognite, danas vidljive u kompleksnom ciklusu Dolazak. Raznoliki komadići drva, obojani, uklopljeni u fantastičnu ideju izgradnje nove… Read More »Kreiranje vlastitih snova Hame Čavrka
- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (27): Sv. Rita – Svetica nemogućeg i darovateljica mira u nemirnim vremenimaSerijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset sedmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Rite od Cascije, u našem narodu iznimno voljene i štovane kao „svetice nemogućih slučajeva”. Ova mističarka iz 14. i 15. stoljeća,… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (27): Sv. Rita – Svetica nemogućeg i darovateljica mira u nemirnim vremenima
