Odlična vijest – kombinirani lijek bi se odmah mogao primijeniti i davati oboljelima jer ne bi trebalo uspostavljti proizvodnju niti raditi posebna dodatna toksikološka testiranja
Francuski znanstvenici objavili su studiju koja potvrđuje da bi kombinacija lijeka protiv malarije i antibiotika azitromicina, otkrivenog u Zagrebu 1980. mogla mnoge spasiti
Svi su svjetski mediji prenijeli vijest o francuskoj studiji koja je potvrdila da kombinacija lijekova hidroksiklorokina, kojim se liječe oboljeli od malarije, i antibiotika azitromicina, postiže fantastične učinke u liječenju oboljelih od koronavirusa. Valja podsjetiti da je azitromicin, inače antibiotik indiciran za infekcije dišnih puteva i mekih tkiva, otkriven u Zagrebu, u tadašnjem istraživačkom centru tada još hrvatske farmaceutske tvrtke Plive, 1980. godine!
U nas je lijek temeljen na tom spoju poznatiji kao Sumamed, a čak je i Donald Trump ovih dana zatražio da se ova kombinacija lijekova odmah stavi na raspolaganje pacijentima!
Vijest da lijek temeljen na hrvatskom antibiotiku ima sjajan učinak puno je veću pažnju izazvala u Srbiji nego u Hrvatskoj, naročito nakon što je ugledni srbijanski genetičar s Harvarda dr. Miodrag Stojković na Twitteru objavio:
– Poslije kineskih, i znanstvenici iz Francuske tvrde da lijek protiv malarije kod 70 posto pacijenata oboljelih od Covida-19 dovodi do izlječenja – poslije šest dana terapije. Kod pacijenata koji su dodatno tretirani antibiotikom azitromicinom, uspješnost je 100 posto, napisao je Stojković.
Vijest je sada prenio i Bloomberg, upozorivši, dakako, da se s lijekovima ne smije eksperimentirati bez preporuke liječnika i da duplo veće doze ovih kombinacija lijekova (i to samo dva grama umjesto jednoga) mogu čovjeka – ubiti. Francuska je u međuvremenu odobrila opsežna klinička ispitivanja ovih lijekova u borbi protiv virusa, a iz američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) poručili su da će njihovi stručnjaci temeljito sve ispitati i dati svoje mišljenje.
– To su ohrabrujući podaci i vjerujem da će se koristiti sve više u bolnicama. Nakon korištenja kod većeg broja oboljelih moći ćemo znati točne podatke. No, to nije magični lijek koji nas štiti od virusa, ali odgađa pojavu simptoma i umnožavanje virusa. Jasno, ne smije se dopustiti korištenje tih lijekova izvan bolnica nekontrolirano jer još ne znamo pravi učinak ili moguće posljedice kod različitih bolesnika – komentirao je studiju ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić iz Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
S njim se slaže i virolog dr. sc. Igor Jurak sa Odjela za biotehnologiju Zavoda za molekularnu i sistemsku biomedicinu Sveučilišta u Rijeci koji kaže kako se nada da će epidemija ipak ostati ograničena na mali broj ljudi, ali da je uvijek dobro imati lijek ili kombinaciju lijekova.
– U Kini i širom svijeta provode se brojne kliničke studije kojima se pokušava utvrditi koji od postojećih lijekova bi mogao imati značajniji učinak na sprečavanje infekcije s SARS-CoV-2, a time i na ishod, odnosno težinu bolesti. Prve studije, iako na ograničenom broju pacijenata, pokazale su potencijal lijekova koji se primjenjuju kod liječenja malarije (hydroxychloroquine) i ebole (Remdesivir). S druge strane istraživanja su pokazala slabu učinkovitost lijekova koji se primjenjuju kod infekcija s HIV-1 (Lopinavir/Ritonavir) iako su polagane velike nade i u tu skupinu lijekova. Za očekivati je da će uskoro (tijekom travnja) biti više dokaza o efikasnosti različitih lijekova, međutim već sada je jasno da će neki od njih moći donijeti određeno olakšanje za cijeli svijet – kazao je dr. Jurak.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), ključna ustanova koja u SAD-u odobrava korištenje lijekova i daje preporuke, kazala je da će njezini stručnjaci temeljito ispitati hidroksiklorokin i tek tada dati svoje mišljenje o njemu.
Azitromicin je rezultat rada hrvatskih stručnjaka koji su ga u Plivi sintetizirali 1980. godine pod nazivom Sumamed. Tim koji je smislio taj lijek bili su danas pokojni dr. Slobodan Đokić i Zrinka Tamburašev te Gorjana Radoboja Lazarevski i Gabrijela Kobrehel.
Gabrijela Kobrehel nije htjela komentirati vijest o tomu da bi spoj na čijem je otkriću radila s kolegama mogao spasiti mnoge živote. Studija francuskih stručnjaka koju su proveli na 30 pacijenata oboljelih od virusa COVID – 19 nastala je nakon kineske studije gdje su upravo ovom kombinacijom lijekova uspješno skratili trajanje bolesti.
Među oboljelima bilo je šest pacijenata koji nisu imali nikakve simptome pa im nisu ni davali lijekove, 22 pacijenta koji su imali simptome bolesti u gornjem dišnom sustavu te osam onih s tegobama donjeg dišnog sustava. Od 30 oboljelih, njih 20 dobilo je terapiju. Iako se hidroksiklorokin pokazao učinkovit kad su ga davali zasebno i bio je efikasan u 70 posto slučajeva, u kombinaciji s azitromicinom značajno je skratio trajanje bolesti na samo šest dana.
Autori: Željka Krmpotić, Alen Galović, 24sata.hr
- Šarm sporog ponedjeljka – Kako profinjeni ženski rituali redefiniraju ljepotu življenjaZaboravite na užurbani matrix kognitivnog preopterećenja. Zašto su prva jutarnja kava, topli pleteni kaput i jarki jesenski kolorit naša najbolja obrana od svakodnevnog stresa? Kada započne novi radni tjedan, globalni digitalni sustav i uštogljena instalirana većina automatski ubacuju u višu brzinu, tjerajući modernog čovjeka u nemilosrdni matrix rokova, tablica i administrativnih pritisaka [08/10/2026, 09/10/2026]. No,… Read More »Šarm sporog ponedjeljka – Kako profinjeni ženski rituali redefiniraju ljepotu življenja
- InterWine o budućnosti vinskog turizmaOd očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda Pripremio: Tomislav Radić Vino može biti razlog dolaska, ali ono što gosta zadržava i vraća odredištu mnogo je šire od same čaše vina. Ljudi, priča, prostor, lokalna baština i iskustvo koje se… Read More »InterWine o budućnosti vinskog turizma
- Vikend gastro-bunt – Zašto pravi pobjednici kuhaju iz srca i duše, a ne po tablicama?Svečana ležernost i povratak kulturi stola. Kako zajednička priprema obroka bez pritiska i uštogljenih protokola slavi neprocjenjivu ljepotu življenja? Kada se približe dani u kojima se tjedna rešetka zatvara, a naš digitalni kruzer plovi prema svečanijim, vikend vodama, u domovima se budi prostor za jedan posve drukčiji, kreativni bunt. To je gastro-bunt u kojem se… Read More »Vikend gastro-bunt – Zašto pravi pobjednici kuhaju iz srca i duše, a ne po tablicama?
- Anatomija pet popodne – Kako topli biljni napitci i ženski diplomatski šarm brišu stresMali rituali u smiraju dana kao naša posljednja linija obrane. Zašto su topla šalica jesenjeg čaja i domaći keksi jedini ispravni putokaz u svijetu ubrzanja? Postoji poseban, sakralni trenutak u smiraju dana, točno oko pet sati popodne, kada globalni digitalni mehanizam i dalje nezaustavljivo juri, ali naš dom odlučuje uspostaviti potpunu homeostazu. U tom prijelazu… Read More »Anatomija pet popodne – Kako topli biljni napitci i ženski diplomatski šarm brišu stres
- Rapsodija u jantarnom – Kako pečeni kesteni i bundeve donose miris jesenske ArkadijePovratak iskonskim plodovima zemlje i polaganom ritmu pripreme. Zašto su jednostavni sezonski plodovi najljepši Zabavnik naših obiteljskih popodneva? Kada listopad preuzme pejzaž i oboji krošnje u najljepše jantarna i bakrena izdanja, priroda nam šalje jasnu poruku da je vrijeme za povratak jednostavnosti. U modernoj svakodnevici, u kojoj nas medijski matrix prečesto bombardira kompliciranim receptima i… Read More »Rapsodija u jantarnom – Kako pečeni kesteni i bundeve donose miris jesenske Arkadije
