Pučko otvoreno učilište Novi Marof u suorganizaciji s Tribinom “Kajkavskoga spravišča”, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba – u sklopu 4. KAJkavskog vikenda v Marofu – poziva Vas na predstavljanje prvog prijevoda MALOG PRINCA na kajkavski
Antoine de Saint Exupéry: MALI KRALEVIČ z ilustracijami autora
/na kajkavski preobrnuli Akoš Anton Dončec i Đuro Blažeka/
– u subotu, 18. siječnja 2020. u 17:00 h u maloj dvorani Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“ Novi Marof
U predstavljanju sudjeluju: dr. sc. Božica Pažur, urednica, Dubravko Sidor, glumac, i prevoditelji Akoš Anton Dončec i prof. dr. sc. Đuro Blažeka.
MALI KRALEVIČ z ilustracijami autora – 46. knjiga Male biblioteke Ignac Kristijanović u izdanju Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti – prvi je prijevod Malog princa (Le Petit Prince, 1943.) na kajkavski jezik. Riječ je o kultnom i jednom od najprevođenijih djela svjetske klasične literature za djecu glasovitog francuskog pripovjedača Antoinea de Saint-Exupéryja (1900. – 1944.).
Preveli su ga mladi slavist Akoš Anton Dončec i jezikoslovac /dijalektolog, leksikograf, kajkavolog/ prof. dr. sc. Đuro Blažeka, redoviti profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu – Odsjeka u Čakovcu, u trajnom zvanjuznanstvenog savjetnika. Nakon uspješna vlastitog prijevoda Malog princa na prekmurski slovenski – inspiriran brojnim stranim prijevodima toga djela, kao i gradišćanskohrvatskim te moliško-hrvatskim – A. A. Dončec Malog princa prevodi i na hrvatski kajkavski, surađujući s mnogim kajkavolozima i kajkavskim književnicima, koristeći mjerodavne suvremene kajkavske rječnike. Zahvaljujući mentorskoj i suprevodilačkoj suradnji s prof. dr. sc. Blažekom, glavnim jezičnim savjetnikom, redaktorom i autorom priručnog tumača riječi, ostvarena je prijevodna misija obojice autora: suvremen i vrlo komunikativan kajkavski prijevodni jezik koji poštuje hrvatsku kajkavsku književnu tradiciju, te bogatstvo i ljepotu kajkavskog leksika. Njihov je jezik mješavina prekomurskog dijalekta i gornjeg poddijalekta međimurskog dijalekta (u fonološkom i morfološkom pogledu). Što se leksika tiče, taj je prijevod svojevrsni kajkavski koine dostupan čitateljima iz svih hrvatskih (kajkavskih) govornih područja.
O AUTORU I PREVODITELJIMA
Antoine de Saint-Exupéry, francuski književnik, novinar i zrakoplovac (Lyon, 29. VI. 1900. – pokraj Korzike (?), 31. VII. 1944.). Podrijetlom iz plemićke obitelji, od 1922. bio je profesionalni pilot u Francuskoj, Africi i Južnoj Americi. Od sredine 1930-ih reporter je lista Paris-Soir; 1940. prebjegao je u SAD, 1943. pridružio se snagama Slobodne Francuske. Nestao je za izviđačkoga leta iznad Sredozemlja. Među ostalim, autor je romana, pripovijedaka, autobiografske proze: Zrakoplovac (L’aviateur, 1926.), Južna pošta (Courrier-Sud, 1929.), Noćni let (Vol de nuit, 1931.), Zemlja ljudi (Terre des hommes, 1939.), Ratni pilot (Pilot de guerre, 1942.), Pismo taocu (Lettre à un Otage, 1943.) i posmrtno objavljenog romana Utvrda (Citadelle, 1948.). Najpoznatije mu je djelo Mali princ (Le Petit Prince, 1943.), poetski i filozofijski dječji roman – kultnog statusa najčitanijeg djela francuske literature u svijetu, kao i jednog od najprevođenijih djela svjetske klasične literature za djecu. Objavljen je prvi put 1943. na francuskom i engleskom jeziku u izdanju Reynal & Hitchcock, a u Francuskoj 1946. (Éditions Gallimard). Uz odlike svevremenosti, upućujući i na egzistencijalističke tendencije, ta lirična i bajkovito mitska knjiga za djecu sintetizira Saint-Exupéryjevu humanističku viziju. Postoji više verzija i prijepisa djela, a originalni rukopis čuva se u New Yorku (Pierpont Morgan Library).
[Izvori: www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54047; https://www.antoinedesaintexupery.com/ouvrage/le-petit-prince-1943/; proleksis.lzmk.hr/44686]
AKOŠ ANTON DONČEC rođen je 1988. godine. Diplomirao je slavistiku u lipnju 2012. godine u sveučilišnom središtu Savaria na Zapadno-Mađarskom Sveučilištu (University of West Hungary – University Center Savaria). Sada studira na Sveučilištu u Mariboru (Univerza v Mariboru) na pedagoškom smjeru. Prvo je njegovo samostalno znanstveno djelo Neverjetna usoda medžimurskega »jezika« (2016.) – rasprava na slovenskom jeziku o pitanju pripadnosti Međimurja u 19.-20. stoljeću i za Drugog svjetskog rata. Rad je naknadno napisan i na hrvatskom jeziku, zajedno s dr. sc. Elődom Dudásem, a pod naslovom Megyimurszki-szlovenszki – Nevjerojatna sudbina “međimurskoga jezika“. Prvi je dio objavljen u časopisu Kaj (br. 1-2/ 2018. – nakladnik: Kajkavsko spravišče, Zagreb; mentori i recenzenti: prof. dr. sc. Alojzije Jembrih i prof. dr. sc. Đuro Blažeka).Kao slavist bavi se poviješću, lingvistikom, istraživanjem te prevođenjem i pisanjem proze, s posebnim strukovnim interesom za područja Slovenije, sjeverne Hrvatske, Mađarske i Austrije. Preveo je Maloga princa i na prekmurski slovenski (Mali kralič, 2018.).
ĐURO BLAŽEKA (Prelog, 8. travnja 1968.) Diplomu profesora kroatistike i južnoslavenskih književnosti stekao je u lipnju 1992. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme studija dobio je kao najbolji student jednomjesečno usavršavanje njemačkog jezika u Salzburgu (kolovoz 1991.). Na jesen 1992. upisao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu poslijediplomski znanstveni studij lingvistike. Magistrirao je 1998. s temom Govor Preloga (mentor. dr. sc. Mijo Lončarić), a 2004. godine obranio doktorski rad Govori Međimurja (mentor dr. sc. Mijo Lončarić). Do 1998. radio je po srednjim školama u Zagrebu, a tada se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (od 2007. Učiteljski fakultet u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu). U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 17. listopada 2012. Redoviti je profesor i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Obnašao je visoke dužnosti u akademskoj zajednici, a danas je član Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje filologije. Od studentskih dana intezivno se bavi svim vidovima znanstvene dijalektologije, a posebice dijalektalnom leksikologijom i pseudoanalogonimijom. Autor je 6 znanstvenih knjiga (za tri je dobio visoka priznanja) i osamdesetak znanstvenih radova od kojih su mnogi objavljeni u najuglednijim lingvističkim časopisima. Aktivno je sudjelovao na šezdesetak znanstvenih skupova. Bio je voditelj znanstvenih projekata od kojih su neki i međunarodni. Osmislio je Modul hrvatskog jezika – inačica s kajkavskim narječjem koji se već deset godina izvodi na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Višeput bio je gost predavač na uglednim inozemnim sveučilištima (Krakow, Budimpešta, Buenos Aires, Sydney). Intenzivno se bavi i šahovskom pedagogijom. Živi u Zagrebu.
Ivana Kušek
Posljednje
- VUKOVAR: GRAD KOJI PAMTI, GRAD KOJI ŽIVIVUKOVAR 35 GODINA POSLIJE: GRAD HEROJ KOJI JE IZABRAO ŽIVOT Venina Markuš Postoje mjesta koja ne posjećujemo samo očima, nego i srcem. Vukovar je jedno od njih. Grad čije ime i… Read More »VUKOVAR: GRAD KOJI PAMTI, GRAD KOJI ŽIVI
- HRVATI IZ KOLJNOFA S VUKOVARSKIM TORNJEM U GRADU HEROJUHrvati iz Koljnofa u Mađarskoj svake godine 18. studenoga, u organizaciji Hrvatske samouprave Koljnofa, odlaze u Vukovar kako bi odali počast žrtvama Domovinskoga rata i obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.… Read More »HRVATI IZ KOLJNOFA S VUKOVARSKIM TORNJEM U GRADU HEROJU
- Više od 120.000 posjetitelja ispunilo InterliberNa Zagrebačkom velesajmu zatvoren je 48. međunarodni sajam knjiga Interliber. Tijekom šest dana Zagreb je bio središte europske književne scene, okupivši 319 izlagača iz 14 zemalja, svjetske i domaće književne zvijezde… Read More »Više od 120.000 posjetitelja ispunilo Interliber
- Sakuntala park i njegove sfinge – tajanstveni simbol OsijekaDvije sfinge, jedna priča i bezbroj uspomena na Osijek Venina Markuš U samom središtu Osijeka nalazi se Sakuntala park, jedna od najljepših gradskih zelenih oaza i omiljeno mjesto za šetnju, odmor… Read More »Sakuntala park i njegove sfinge – tajanstveni simbol Osijeka
- Prilog o knjizi NEVJERADemian Bucay NEVJERA – Novi pogled na stari problem Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila knjigu Demiana Bucaya NEVJERA, u zgodnom broširanom izdanju, na 228 stranica, u prijevodu sa španjolskog Ele… Read More »Prilog o knjizi NEVJERA
- Josip Ivanović izlaže u SplituAutići Josipa Ivanovića donose svježi, lepršavi lahor u naše misli dok promišljamo o sebi… Miroslav Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Josip Ivanović predstavio se je u Splitu u… Read More »Josip Ivanović izlaže u Splitu
Mladen Rajn


.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)