Daljinski upravljač kao politička poruka
Boris Markuš
Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica, Ante i Slavko. Sutra će biti neki novi likovi. Priča će ostati ista. Dok je oporbeni čelnik nizao izmišljene primjere građana, objašnjavao što je rekla Marica, što misli Ante i kako živi Slavko, građani su radili ono što godinama rade kada politika postane sama sebi svrhom. Posegnuli su za daljinskim upravljačem i prebacili na drugi program. To možda zvuči okrutno, ali je zapravo najveći politički alarm koji postoji. Jer nije problem kada se političari međusobno ne slažu. Nije problem ni kada povise ton ili razmjene pokoju težu riječ. Problem nastaje onoga trenutka kada građane više uopće ne zanima što imaju za reći. Kada rasprava prestane biti javna stvar i postane predstava za uski krug sudionika koji jedni drugima glume publiku. Upravo se to danas događa. Godinama slušamo iste obrasce. Vlast tvrdi da nikada nije bilo bolje, oporba da nikada nije bilo gore. Jedni izvlače brojeve, drugi anegdote. Jedni se kunu u statistiku, drugi u Maricu iz Donjeg Miholjca ili Antu iz Kaštela. A građanin između svega toga pokušava shvatiti kako će platiti režije, hoće li pronaći liječnika, kako kupiti stan ili zašto mu dijete već razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Na ta pitanja najčešće ne dobije odgovor. Zato je možda najtužniji dio cijele priče činjenica da mnogi političari još uvijek ne razumiju zašto mladi ne prate saborske prijenose. Kao da je problem u mladima. Kao da je problem u Tik Taku, Instagramu, videoigrama ili manjku koncentracije.
A nije. Mladi ne bježe od sadržaja. Nikada nisu konzumirali više sadržaja nego danas. Oni bježe od dosade, praznih fraza i unaprijed režiranih sukoba. Ne zanima ih politički igrokaz u kojem svatko zna svoju ulogu, a nitko nema namjeru promijeniti završetak. Kada osamnaestogodišnjak vidi da se u Saboru već desetljećima vrte gotovo iste teme, iste optužbe i isti načini komunikacije, teško je očekivati da će zaključiti kako je upravo tamo mjesto na kojem se odlučuje njegova budućnost. Još je teže očekivati da će jednog dana poželjeti biti dio toga. Možda bi zato političari, umjesto što jedni drugima mjere tko je bio glasniji, duhovitiji ili uvredljiviji, trebali postaviti jednostavnije pitanje: zašto nas ljudi više ne slušaju? Odgovor nije kompliciran. Publika je već odavno promijenila kanal. A politika se još uvijek ponaša kao da je glavna zvijezda udarnog termina.
Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i brisanju autentičnih ljudskih tragova. Veliki svjetski i europski sustavi prečesto postaju… Read…
IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)
JOSIP PEČARIĆ- HRVATSKOJ ODAN, CRNOJ GORI BLIZAK Tin Ujević -„Pobratimstvo lica u svemiru“„Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema…“ Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik Nikada me ništa ne rastuži i ne pogodi kao smrt dragog prijatelja. Pred takvim gubitkom zastanem, nemoćan da pronađem riječ koja bi mogla ublažiti ono što ośećam. A šta… Read…
Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška Šibla
Svijet izrazitog kolora i u novom ciklusu akrila na platnu srednjeg i većeg formata Duška Šibla uzbuđuje i uznemiruje ljudsku radoznalost… Miroslav Pelikan U novijoj produkciji akademskog slikara Duška Šibla, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, kontinuirano se prepliće stvaranje izazovnih i vrlo sugestivnih figurativnih ciklusa s apstrakcijom. I jedna i druga skupina motiva i figuracija… Read…
Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne, renesansne postavke? Ušli smo u doba u kojemu se društveni i poslovni uspjeh pogrešno mjeri isključivo brzinom prijenosa podataka, stotinama nepročitanih… Read…
Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom i vječnim izmjenama života i smrti. Hod kroz godinu Izložba „Hod kroz godinu“ donosi priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije, povezujući… Read…
Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
Srebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na festivalima bajki, konvencijama spekulativne fikcije, u knjižnicama, školama i na radionicama, gdje prenosi ljubav prema umjetnosti pripovijedanja. Rođena u Zadru, a odrasla… Read…
Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
Jedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer se uključio u još ozbiljniji pritisak na vrh ljestvice. Boris Markuš Posebno je zanimljivo da su bodove gubile ili teško osvajale gotovo… Read…
KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
U dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u Zagreb približiti povijest i kulturu grada, ali im istodobno omogućiti da u njegovu kulturnom životu sudjeluju aktivno, kao ravnopravne sugovornice? Upravo se… Read…
Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
Volonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo svega mjeri brojem klikova, pregleda i financijskom dobiti, postoje ljudi koji prkose toj logici. Volonteri. To su oni koji će o vlastitom… Read…
Prilog o knjizi NIČIJI SIN
Yan Martel NIČIJI SIN Miroslav Pelikan U Biblioteci posebnih izdanja nedavno je Ljevak objavio u vrlo lijepom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu NIČIJI SIN Yana Martela u prijevodu s engleskog Deana Trdaka, na 367 stranica. Pred nama je nova legenda, Psoada, starogrčki ep u slobodnom stihu koji prati sina Psoasa iz Mideje, koji jostavlja svoju ženu… Read…
Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića
Motivi Krešimira Ivića izrazito su razigrani, iznimnog vitaliteta i nose golemi optimizam Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenjenog ciklusa ulja, akrila, akvarela, crteža na doista svim mogućim formatima. Osobitost njegova rada jest i kontinuirano slikanje, svakodnevno druženje s kistom, bojama, papirom, platnom.… Read…
Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila, površne buke i bjesomučnog ekranskog matrixa, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda. Zašto su obiteljski tabori naša najsigurnija luka i kako mirisi jesenskih plodova redefiniraju istinsku ljepotu življenja? Suvremeni društveni pejzaž prečesto je fokusiran serves na spektakl, administrativne protokole i glasne najave koje iza sebe ne ostavljaju nikakav stvarni… Read…
Božidar PROROČIĆ: STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETA
STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETALikovni osvrt na izbor ZLATNA JESENPiše Božidar PROROČIĆ, književnik O hrvatskom slikaru Stjepanu Katiću pišem iz prijateljske bliskosti, svjestan da djelo nadilazi naše poznanstvo. Njegovo slikarstvo odavno je prešlo granice sredine iz koje je potekao. U njegovim predjelima prepoznajem napetost između postojanosti zemlje i kratkoće ljudskog života. Kuća traje, ali… Read…
SVJETLO I MATERIJA Stjepana Katića
SVJETLO I MATERIJA: Prošireni životopis Stjepana Katića, magistra biokemije i majstora slikarskog kista uoči prestavljanja i objava na crnogorskim portalima i online izložba ZLATNA JESEN Stjepan Katić predstavlja jedinstvenu i fascinantnu pojavu u suvremenoj hrvatskoj kulturi i znanosti. On je čovjek u kojem se u savršenoj simetriji spajaju rigorozna egzaktnost vrhunskog znanstvenika-biokemičara i neobuzdana, poetska… Read…
ZFF putuje: četiri festivalska naslova u kinima diljem Hrvatske od 12. do 15. studenoga
Ovogodišnji program donosi nagrađivane naslove Duu i Gradivu, obiteljsku dramu Nezahvalna bića te latvijsku komediju za djecu Bum! Ana Petričić Gojanović Djelić prepoznatljive atmosfere Zagreb Film Festivala i ove će se godine u sklopu programa ZFF putuje prenijeti izvan granica glavnoga grada. U kinima članicama Kino mreže publika diljem Hrvatske moći će od 12. do… Read…
Prilog o knjizi STRANPUTICE – Raskrižja krvi
Vedran Mavrović STRANPUTICE – Raskrižja krvi Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio dark fantasy roman, STRANPUTICE – Raskrižja krvi, u Biblioteci Cicero na više od 500 stranica, u finoj, tamnoj, adekvatnoj tvrdo ukoričenoj opremi Vedrana Mavrovića. Nakladnik ističe: “Stranputice su mračni fantasy roman u kojem se granica između stvarnosti, bolesti i nadnaravnog zla neprestano pomiče.… Read…
