Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe
Venina Markuš
Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I ima pravo. Dovoljna je jedna šetnja Europskom avenijom da čovjek shvati kako je riječ o nečemu posebnom. O arhitekturi koja nije nastala slučajno, nego iz samopouzdanja jednog grada koji je početkom prošlog stoljeća vjerovao u sebe više nego što je to bio običaj u ravničarskim sredinama. Ali dok god secesiju koristimo uglavnom kao činjenicu kojom se hvalimo, a ne kao priču koju živimo, propuštamo njezinu stvarnu vrijednost. Problem nije u tome što je nema. Problem je što je ne osjećamo. Možemo obnoviti svaku fasadu. Možemo postaviti novu rasvjetu, informativne ploče i turističke rute. Sve je to važno. Ali nijedna obnova neće pomoći ako prosječni Osječanin prolazi Europskom avenijom bez svijesti da hoda jednim od najvrjednijih urbanih prostora u Hrvatskoj. Tu leži najveći paradoks. Grad ulaže u baštinu. Struka je štiti. Turističke zajednice promoviraju. A građani se prema njoj često ponašaju kao prema nečemu što se podrazumijeva. A ono što se podrazumijeva s vremenom postane nevidljivo. Ponekad imam osjećaj da bolje poznajemo trgovačke centre nego vlastiti grad. Znamo raspored trgovina, akcije i radno vrijeme, ali ne znamo tko je projektirao zgrade pored kojih prolaziš desetljećima. Nije to problem znanja. To je problem odnosa. Jer secesija nije zbirka lijepih kuća.
To je dokaz da je Osijek nekada razmišljao veliko. Da nije gradio samo zbog potrebe nego i zbog ideje. Da je ljepotu smatrao dijelom javnog interesa. To je vrijednost koju ne možemo naslijediti zauvijek. Svaka je generacija mora iznova zaslužiti. A pitanje nije čuvamo li danas osječku secesiju dovoljno dobro. Pitanje je nešto neugodnije. Jesmo li od nje naučili ono najvažnije? Da grad vrijedi onoliko koliko su velike njegove ambicije. Ako jesmo, onda secesija ima budućnost. Ako nismo, ostat će samo prekrasna kulisa za fotografije. Ali umjesto da samo kukamo kako građani ne poznaju vlastitu baštinu, možda je vrijeme da se zapitamo kako im je približiti. Zašto se jednom godišnje ne bi održala Noć osječke secesije? Večer u kojoj bi se otvorile zgrade, dvorišta i stubišta koja obični prolaznici nikada ne vide. Zašto učenici osnovnih škola ne bi imali terensku nastavu u Europskoj aveniji umjesto da o secesiji uče samo iz udžbenika? Zašto svaka zgrada ne bi dobila QR kod s pričom o ljudima koji su je gradili, stanovali u njoj i oblikovali grad? Zašto ljeti ne bismo organizirali projekcije starih osječkih fotografija izravno na secesijskim pročeljima? Zašto se ne bi održavale kostimirane šetnje kroz grad, koncerti u dvorištima, književne večeri na balkonima i mali festivali posvećeni vremenu kada je Osijek bio jedno od najambicioznijih urbanih središta ovog dijela Europe? Jer ljudi se ne zaljubljuju u kamene ukrase. Zaljubljuju se u priče. A osječka secesija prepuna je priča koje još uvijek čekaju svoje pripovjedače. Možda je upravo to sljedeći korak. Ne samo čuvati secesiju. Ne samo obnavljati secesiju. Nego je živjeti. Jer tek kada građani osjete da je ta baština dio njihovog svakodnevnog života, ona prestaje biti lijepa kulisa i postaje ono što bi trebala biti. Ponos grada. Secesija nije samo promijenila izgled Osijeka, nego je trajno oblikovala njegov identitet. Upravo zato grad posljednjih godina sve više nastoji tu vrijednu baštinu približiti građanima i posjetiteljima kroz izložbe, koncerte, kazališne predstave, predavanja, radionice, filmske projekcije i stručna vodstva secesijskim ulicama i građevinama. Time se secesija polako vraća onome što je oduvijek trebala biti, ne muzejski eksponat iza stakla, nego živi dio grada i svakodnevice njegovih stanovnika.
🔵 SESIJA 2: Energetski puls planetarne homeostaze: Integracija čiste fuzije u urbane mreže / The Energy Pulse of Planetary Homeostasis: Integrating Clean Fusion into Urban Grids
Međunarodni digitalni simpozij: Vizije budućnosti – Panel I: Živi gradoviInternational Digital Symposium: Visions of the Future – Panel I: Living Cities 🔬 HR: Znanstveno-filozofski traktat sesije Suvremena civilizacija nalazi se na prijelomnoj točki u kojoj statični, ekološki destruktivni i geopolitički opterećeni izvori energije moraju…
Geometrija povjerenja – Zašto pravi prijateljski razgovori ne stanu u šuplje formate matrixa?
Dok digitalni sustav ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za oazama iskrenosti. Zašto su kava s dragim ljudima i topla jesenska tišina naša najljepša obrana od površnosti? Kada započne novi radni tjedan, globalni društveni matrix automatski pali svoje instalirane protokole. Od nas se…
Dodijeljene AFA nagrade 2026.
Dodjelom AFA nagrada Filmska i TV Akademija Jadranske regije odaje priznanje najznačajnijim filmskim ostvarenjima i TV serijama iz regije Ana Petričić Gojanović U subotu navečer u Porto Montenegru u Tivtu održano je drugo izdanje dodjele AFA nagrada, Adriatic Film &TV Awards. Najboljim filmom proglašen…
Vinistra – jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić posjeto je istarske vinogradare i vinare, njihove vinograde te se upoznao s projektom klonske selekcije terana Pripremio: Tomislav Radić Potkraj 2025. godine vinogradarska proizvodnja u Istarskoj županiji odvijala se na 2734 hektara, na kojima…
Bregovita Hrvatska ponosa na svoja vina
BregFest, festival vina Bregovite Hrvatske održan je 23. listopada 2026. „Ponosni smo na raznolikost svojih vina – od pjenušaca do predikata, od internacionalnih do autohtonih sorti… Svako vino i svaki vinar priča svoju priču, a zajedno čine mozaik Bregovite Hrvatske. Mlade školovane generacije nastavljaju…
TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ DOBITNIK NAGRADE „ŽELJKO SABOL“ ZA KNJIŽEVNOST 2026.
Nagrada Željko Sabol za književnost 2026. godine dodijeljena je Tomislavu Marijanu Bilosniću za zbirku pjesama Itaka, objavljenu 2025. godine u izdanju zadarskog nakladnika 3000 godina za dar. Nagradu je ustanovio Grad Bjelovar u čast i znak zahvalnosti hrvatskom književniku Željku Sabolu, rođenom Bjelovarčaninu, a dodjeljuje…
KOMENTAR UREDNIKA: Formula čistog srca – Zašto je radost stvaranja naš najveći civilizacijski trijumf
Kada je jedini cilj raditi najbolje, bez kompromisa i s čistim humanističkim ponosom, uštogljene društvene ladice i krute birokratske šablone gube svoj smisao. Kako sinergija vlastite pameti, autentične umjetnosti naših velikana i tehnološke snage dviju AI velesila stvara dragulje koji ostaju za sva vremena?…
Čovjek nadasve: U Zagrebu održana 3. regionalna konferencija o ovisnostima
Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH i u okviru trogodišnjeg projekta „D(r)uga priča“, u Zagrebu je od 21. do 23. listopada 2026. godine održan međunarodni stručno-znanstveni skup koji je okupio vodeće stručnjake iz šest država regije. Izvještaj o ovom kapitalnom javnozdravstvenom događaju za portal Akademija…
IN MEMORIAM: Željko Karaula (1958. – 2026.)
U dubokoj boli javljamo tužnu vijest da nas je u četvrtak, 22. listopada 2026. godine, u 69. godini života napustio istaknuti akademski slikar, kipar i grafičar Željko Karaula. Njegovim odlaskom hrvatska likovna scena, ali i grad Zaprešić u kojem je godinama živio i stvarao,…
Ciklus crteža ugljenom Damira Medvešeka
Slojevite varijacije zaigranih tragova crnoga, negdje suptilnije izražene, negdje naglašeno naznačene, stalno se izmjenjuju u osjećanju trenutne nadmoći,.. Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, istaknuto je suvremene hrvatske likovne umjetnosti, autor je impozantnog opusa u različitim tehnikama, osobito je cijenjen u inozemstvu, donedavni glavni…
Što se krije ispod naših nogu? Istraživanje nevidljivog svijeta tla u gradu Osijeku
Projekt usmjeren na proučavanje faune tla otkriva važnost organizama koji oblikuju zdravlje ekosustava te pridonosi razumijevanju i očuvanju tla kao jednog od najvrjednijih prirodnih resursa. Venina Markuš Što se krije ispod naših nogu? Dok prolazimo ulicama, parkovima i šetnicama, ispod svakog našeg koraka postoji…
Prilog o knjizi METABOLIČKA SLOBODA
Ben Azadi METABOLIČKA SLOBODA Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio knjigu Bena Azade METABOLIČKA SLOBODA – Tridesetodnevni vodič za obnovu metabolizma, trajno sagorijevanje masnoća i optimalnu hormonsku ravnotežu u Stručno popularnoj biblioteci, u vrlo zgodnom broširanom izdanju, u prijevodu s engleskoga Radhe Rojc-Belčec, na…
Prilog o knjizi HRVATSKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU, drugo izdanje
Ivo Goldstein HRVATSKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU, drugo izdanje Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila novo izdanje knjige Ive Goldsteina HRVATSKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU, drugo izmijenjeno i prošireno izdanje, u finom tvrdom uvezu, na 475 stranica. Knjigu čini nekoliko cjelina, Predgovor, Prolog, Godina…
Riječka publika ovacijama ispratila Rossinijevu „Pepeljugu“
Višeminutnim ovacijama riječka je publika izrazila svoje veliko oduševljenje šarmantnom, duhovitom i zabavnom Rossinijevom komičnom operom „Pepeljuga“ (La Cenerentola), čija je premijera održana u subotu, 24. listopada, na pozornici HNK-a Ivana pl. Zajca. Riječki operni ansambl prvi je put izveo ovo djelo u kultnoj…
Svečano otvorena izložba “Razgovori s plavom” varaždinske umjetnice Jasmine Jakopanec u Donjoj Stubici
Jasmina Jakopanec unutar ciklusa radova „Razgovori s plavom“ istražuje izražajne mogućnosti plave boje, njezinu povezanost s prirodom i unutarnjim svijetom čovjeka U petak 23. listopada 2026. svečano je otvorena samostalna izložba „Razgovori s plavom” akademske umjetnice Jasmine Jakopanec u Fellerovoj zgradi u Donjoj Stubici…
Dodjela AFA nagrada: Proslava izuzetnih dostignuća regionalne kinematografije
Otvaranje drugog izdanja Filmskih i TV nagrada Jadranske regije (Adriatic Film Awards) održano je u petak na Žičari Kotor–Lovćen. AFA nagrade najboljim ostvarenjima i pojedincima bit će dodijeljene na svečanosti u subotu, 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu, glavnom partneru događaja. Ana Petričić…
