Pogača Fest je kulturno-gastronomska manifestacija posvećena očuvanju tradicije i umijeća pripreme tradicionalnih pogača, a portal Akademija Art redovito prati i medijski pokriva slične etno-gastro događaje u Hrvatskoj
Venina Markuš
3. POGAČA FEST – „POGAČA KROZ ŽIVOT“ U SLAVONSKOM BRODU
U Slavoniji se brašno nikad ne prosijava samo zbog recepta. Prosijava se zbog uspomena. Zbog ruku koje su to radile prije nas, zbog stolova oko kojih se sjedilo, zbog kuća koje su mirisale na toplinu i sigurnost. I zato je Pogača Fest više od festivala – to je podsjetnik da se neke stvari ne smiju izgubiti. Pogača je jednostavna. Ali u toj jednostavnosti živi sve: i djetinjstvo, i nedjelje, i bake koje su znale točno koliko tijesto treba „odmoriti“, i majke koje su u peć gurale ljubav, ne samo hranu. Kad se pogača lomi, ne dijeli se samo kruh – dijeli se vrijeme, dijeli se priča, dijeli se dom. Zato je lijepo vidjeti da se u 2026., u godini brzine, ekrana, algoritama i žurbe, Slavonija vraća sebi. Da se ljudi okupljaju oko nečega što je starije od svih naših modernih navika. Da dolaze iz svih krajeva Hrvatske – od mora do planine, od grada do sela – samo zbog jednog okusa koji ih vraća tamo gdje su bili sretni. Pogača Fest nije manifestacija koja se gleda.
To je manifestacija koja se osjeća. U svakom mirisu, u svakom komadiću tijesta, u svakom osmijehu koji se pojavi kad netko kaže: „E, ovakvu je moja baka radila.“ I možda je baš to ono što nam danas najviše treba – da se sjetimo da zajedništvo nije parola, nego praksa. Da se toplina ne kupuje, nego stvara. Da se dom ne definira adresom, nego ljudima koji sjede za istim stolom. Pogača Fest 2026. zato nije samo događaj. To je povratak kući. Bez putne torbe, bez karte, bez žurbe. Samo s jednim jednostavnim, starim, slavonskim okusom – okusom doma. U srcu Slavonije, tamo gdje se brašno prosijava s poštovanjem, a peć se pali kao da se pali obiteljsko ognjište, rađa se priča koja je starija od svih naših modernih navika. I zato je ovaj festival važan.
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicije
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Duje (Dujma), biskupa, mučenika i nebeskog zaštitnika grada Splita. Ovaj…
Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stres
Stol ukrašen jarkim jesenskim koloritom i poslužena prva popodnevna kava nisu luksuz, već naša posljednja linija obrane od digitalnog ludila Suvremeni čovjek svakodnevno vodi tihe bitke s kognitivnim preopterećenjem, hitnim administrativnim rokovima i uštogljenim pregradama instalirane većine. Često se čini da je naša pažnja…
Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništva
Pečenje kruha iz srca i duše nadrasta obični recept. Zašto su ruke u brašnu i miris toplog kvasca najmoćniji digitalni štit baštine? Postoji jedna drevna, bezvremenska vještina koja u sebi krije savršenu sintezu znanosti, prirode i čiste ljudske emocije, a to je umijeće pečenja…
Filozofija toplog ognjišta – Kako miris jesenskog cimeta i klinčića liječi moderan um
Zaboravite na brzu hranu i suhoparne kalorijske tablice. Povratak toplim začinima i polaganom ritmu stola naša je najljepša obrana od svakodnevnog ubrzanja U suvremenom društvenom i tehnološkom pejzažu, u kojem se hrana prečesto promatra isključivo kroz prizmu brzine, kalorijskih vrijednosti i strogo programiranih laboratorijskih…
Hrvatski umjetnici i umjetnice predstavljeni na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji
Priznanje na 15. Međunarodnom festivalu likovnih umjetnosti Kranj – ZDSLU Čak 7 umjetnica i umjetnika iz Hrvatske sudjeluje na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji – selektorica za Hrvatsku nezavisna viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag. hist. art. U četvrtak 1. listopada 2026. svečano je…
Kreativna snaga Europe – Kako žensko vizionarstvo i dizajn redefiniraju ekonomiju Starog kontinenta
Dok Bruxelles raspravlja o industrijskim tablicama, nova generacija kreativnih poduzetnica kroz jarki kolorit, tradiciju i digitalne alate gradi održivu i humanu budućnost bez inertnosti prošlosti Kada se u središtima europske i globalne moći pokrenu rasprave o ekonomskim strategijama, tehnološkim standardima i konkurentnosti tržišta, ekranima…
Akademska umjetnica Doria Valković otvorila jesensku sezonu ZILIK
Kakav svijet ostavljamo djeci? Sonja Švec Španjol U četvrtak 8. listopada 2026. otvorena je intrigantna, duhovita i duboko angažirana samostalna izložba “Došlo je iz smeća” akademske umjetnice Dorije Valković u Galeriji ZILIK u Karlovcu. Doriji Valković pripala je čast da upravo njezinom izložbom započne…
Refleksije prisutnosti – Opatijska umjetnica Kristina Kinkela Valčić predstavila se zagrebačkoj publici
Osobni fragmenti vizualne stvarnosti i poetika unutarnje tišine u radovima opatijske umjetnice Kristine Kinkele Valčić zaintrigirali zagrebačku publiku Sonja Švec Španjol U utorak 6. listopada 2026. u 18 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice Zagreb (Starčevićev trg 6) svečano je otvorena samostalna izložba “Refleksije…
Arhetip ljudskoj svijesti – novi ciklus Julije Kršlović
Zaranjanje u duboku prošlost i nepregledne dubine čovjekove memorije donosi Juliji Kršlović mnoštvo raznolikih mogućnosti kao u odabiru motivike tako i u načinu realizacije Miroslav Pelikan Akademska slikarica Julia Kršlović, suvremena je hrvatska likovna umjetnica, autorica je zanimljivog i izazovnog opusa koji je na…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (25): Sv. Anastazija (Stošija) – Trijumf slobodnog duha nad okovima tamnice
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset petom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Anastazije (Stošije), ranokršćanske mučenice čije se relikvije s ljubavlju čuvaju…
Vjetar stvarnosti nasuprot instaliranoj većini – Zašto renesansni um odbija šutnju i dodvoravanje matrixu?
Osvrt Stjepana Katića na sindrom akademskog zavlačenja u rupe i lažni moral doživotnih beneficija. Kada znanost i umjetnost progovore vlastitom pameti, sebičnost i ljubomora gube tlo pod nogama. Živimo u društvenom i medijskom pejzažu u kojem se prečesto i prelagano pristaje na kompromise, tiha…
Djeca Francuske izašla na ulice – učionice više ne mogu disati
Kad država pusti suzavac na djecu – Francuska više nije ista Boris Markuš Francuska je ovih dana postala velika učionica bez zraka. Na ulicama su tinejdžeri, klinci od 14, 15, 17 godina, oni koji bi u normalnoj državi sada pisali zadaće, učili povijest ili…
Estetika jesenskog koraka – Kako ležerna šetnja i prva kava u kaputu liječe um
Moda, jarki kolorit sezone i povratak sebi. Zašto su prohladna jutra u kojima cure i žene diktiraju ritam ulica najljepši Zabavnik svakodnevice? Kada stignu dani u kojima listopad preuzme pejzaž, u zraku se osjeti neopisiva promjena ritma. Dani postaju kraći, jutra svježija, a naša…
🍁 Art Postcards (1): Zlatna staza prošlosti – Jesenji Jelačićev perivoj u Novim dvorima zaprešićkim
Prva službena interaktivna razglednica Stjepana Katića i Mete AI donosi topao, jarki kolorit i romantičnu šetnju kroz povijesne drvorede našeg grada. U svijetu brze digitalne potrošnje i suhoparnih agencijskih zapisa, portal Akademija Art ponovno trasira potpuno nove estetske puteve, donoseći ekskluzivni kulturni format za…
Bolfan Vinski Vrh
Prije 20 godina Tomislav Bolfan preuzeo je vinograde i temelje vinarije Preša u Gornjakima pokraj Hrašćine. Sagradio je kuću s restoranom i sobama te preimenovao imanje u Vinski vrh Pripremio: Tomislav Radić Dvadesetak je gostiju uživalo na svojevrsnom neslužbenom obilježavanju dvadesete obljetnice Vinskoga vrha…
Kako je najbogatiji Slavonac rebrendirao Čepin
Čovjek koji je promijenio Čepin Boris Markuš U hrvatskom gospodarstvu postoje ljudi koji govore malo, a učine mnogo. Jedan od njih je Marko Pipunić, poduzetnik koji će u neformalnom razgovoru radije pričati o tačkama, betonu i gradilištu nego o strategiji Žito grupe ili državnim…
