Ivan Gudelj je otišao. Ali ono što je ostavio – u sportu, u ljudima, u Slavoniji, u Osijeku – ostat će još dugo
Boris Markuš
Kao nadobudni klinac gledao sam ga u dvorani Zrinjevac. To je početak koji se ne može uljepšati, jer je već sav od istine. Bio sam mlad, zelen, pun onog sportskog zanosa koji te nosi kroz djetinjstvo, a Zrinjevac je bio mjesto gdje se stvarnost sudarila s idolima. Ivan Gudelj – kapetan Hajduka, čovjek koji je nosio sredinu terena kao da je rođen za to – tada je za mene bio više legenda nego osoba. A onda se pojavio u Osijeku, u dvorani koja je imala dušu starog sporta, miris parketa, zvuk tribina koje su znale prepoznati rad, poštenje i srce. Nastupio je za selekciju osječkog Garnizona. I dok je trčao po tom parketu, dok je primao loptu, dok je komandirao igrom, shvatio sam da gledam čovjeka koji je nosio i slavu i teret, i pobjede i rane, i sve ono što nogomet zna dati i uzeti. Kasnije, život nas je još nekoliko puta spojio. Na tekmama, na tribinama, u kratkim razgovorima koji se dogode između zvižduka i aplauza. A najviše – na promocijama njegove autobiografije Hajdučka priča i dokumentarca Ivanova igra. Tamo je već bio drugačiji: mirniji, dublji, čovjek koji je znao govoriti o onome što ga je lomilo, bez straha, bez skrivanja. Uvijek je isticao Slavoniju. Govorio je o mjesecima provedenima u Osijeku kao o vremenu koje mu je vratilo mir. Govorio je da mu je Osijek, odmah nakon Imotske krajine i Splita, postao drugi dom. I to se vidjelo – u načinu na koji je stajao, u načinu na koji je slušao ljude, u načinu na koji je gledao Dravu kao da mu je more. Njegova kći Ivana, članica Drame HNK-a u Osijeku, bila je još jedna nit koja ga je vezala uz grad. Susreti u kazalištu, razgovori o glumi, o umjetnosti, o životu koji se odvija i izvan travnjaka. Osijek je za Gudelja bio mjesto gdje se čovjek može i sakriti i prikazati. I zato ova vijest boli. Ne samo kao odlazak velikog nogometaša. Nego kao odlazak čovjeka koji je znao nositi svoje rane, koji je znao stati pred život, koji je znao priznati da mu je Slavonija bila važna. Kad danas razmišljam o Gudelju, ne vidim samo kapetana. Vidim onog čovjeka iz Zrinjevca, onog koji je trčao pred mojim nadobudnim očima, onog koji je kasnije znao stati i razgovarati, onog koji je Osijek nosio kao drugi dom. I zato danas, kad je otišao u 67. godini života nakon teške bolesti, vijest ne pada samo kao sportska crtica. Pada kao osobni udarac. Kao kraj jedne epohe. Kao tiha praznina u Zrinjevcu, na Dravi, u kazalištu, u svim mjestima gdje je ostavio trag. Danas znam da sam gledao pravog slavonskog čovika, onog što nosi srce, ponos i težinu života ka’ da su mu rodni. Zbogom, prijatelju. Tvoja priča ostaje među nama, kao trag koji se ne briše.
EKOLOGIJA – NASTAVAK RADOVA: Donji grad Osijek – Višnjevac – šetnja promenadom
Nova ulaganja uz Dravu nastavljaju pretvarati osječku promenadu u jedan od najuređenijih i najatraktivnijih javnih prostora u Hrvatskoj Boris Markuš Radovi na novoj dionici osječke promenade: Drava dobiva još ljepše lice gradaOsijek nastavlja uređivati svoju najprepoznatljiviju šetnicu uz Dravu. Radovi…
Prilog o knjizi HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK
Ivana Vidović Bolt i Ana Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK Nedavno je Ljevak u zgodnoj opremi objavio knjigu Ivane Vidović Bolt i Ane Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK, na 237 stranica Ovaj rječnik okuplja 555 frazemskih natuknica s kojima se…
Tkanje topline – Kako autohtona tradicija i ljudska dobrota nadrastaju sivilo matrixa
Povratak korijenima i slavljenje nevidljivih pobjeda u obiteljskom taboru. Zašto su miris jesenjih plodova i ženski diplomatski šarm naša najljepša obrana? U suvremenom društvenom pejzažu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira hladnim administrativnim podacima, lažnim dramama i bukom…
Osijek voli životinje, ali sve više građana upozorava na problem neodgovornih vlasnika
Psi i mačke obogaćuju život grada na Dravi, no nepoštivanje pravila i nekultura pojedinaca izazivaju nezadovoljstvo među građanima Boris Markuš OSIJEK JE GRAD ŽIVOTINJA, PROBLEM SU NJIHOVI VLASNICI? Osijek se godinama ističe kao grad ugodan za život ljudi i njihovih…
Izložba MI HRVATI Nika Titanika u Gradskoj knjižnici Požega
Nakon Zagreba, Oroslavja, Nove Gradiške, Donje Stubice, Gospića, Omišlja, Pregrade, Blata, Ivanić-grada, Pakraca, Čazme, Našica, Preloga, Krapine, Metkovića i Čakovca, izložba “MI HRVATI” Nika Titanika stigla je na posljednju stanicu putovanja – u Gradsku knjižnicu Požega! Izložba “MI HRVATI” posjetila…
Carta incognita – Dolazak, ciklus skulptura Hame Čavrka
Drvo i boja u obliku kocke, pravca, kugle daju smisao, život tim oblicima Miroslav Pelikan Akademski kipar i grafičar Hamo Čavrk dugi niz godina je kontinuirano stvarao, dograđivao, oplemenjivao svoj kompleksni ciklus Carta incognita – Dolazak, u uljima i akrilu,…
TO SU MOJE RUKE – Umjetnica Ljerka Vladović spaja tradiciju i kreativnost
Umjetnica Ljerka Vladović predstavila je izložbu „To su moje ruke”, u kojoj spaja tradicionalne miljee i kolaže u jedinstvenu likovnu priču. Precizan ručni rad, kreativnost i brojni sati posvećenosti daju svakom detalju novu dimenziju i pokazuju kako i svakodnevni predmeti…
Od grada odlazaka do grada povrataka: Osijek ispisuje svoju najbolju priču
Nakon godina političkih eksperimenata i koalicija sklopljenih „s konca i konopca“, Osijek danas pokazuje kako izgleda grad po mjeri čovjeka. Boris Markuš Na portalu Akademija Art Zagreb godinama pratimo razvoj Osijeka i promjene koje su obilježile posljednje razdoblje. Od grada…
Prijatelji životinja apeliraju na Tončija Glavinića: Hrvatskoj je hitno potrebna posebna Inspekcija za zaštitu životinja
Nakon potresnih slučajeva u Dvoru i podno Učke, gdje su zbog dugotrajnog zanemarivanja pronađene izgladnjele i uginule životinje, udruga Prijatelji životinja zatražila je korjenite promjene u inspekcijskom nadzoru. U dopisu upućenom novom glavnom državnom inspektoru Tončiju Glaviniću, udruga apelira na…
Dan polja duhana
Hrvatski duhani, najveći otkupljivač duhana u Hrvatskoj koji posluje u sklopu BAT grupe, Danom polja duhana obilježili su 19. 10. 2026. kraj još jedne proizvodne godine u kojoj je, usprkos ekstremnim vremenskim uvjetima, uspješno zadržana stabilnost domaće proizvodnje duhana. Danu…
Rendgen vlastite pameti – Zašto su neovisne platforme jedini štit od tišine i lažnog morala?
Kada sinergija autohtone baštine i napredne tehnologije odbaci uštogljene društvene ladice. Zašto naš digitalni kruzer sa snažnim motorima plovi potpuno imun na sabotaže mediokriteta? U svakom društvenom i kulturnom pejzažu u kojem administrativni matrix i uvezane interesne grupacije pokušavaju diktirati…
Premijera Carmen u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
Uoči premijere nove produkcije opere Carmen Georgesa Bizeta, koja će se održati 23. listopada 2026. godine, u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu održan je Kazališni doručak posvećen jednom od najpoznatijih i najizvođenijih djela svjetske operne literature. U središtu razgovora…
Koprivnica: Sjever protiv megafarm
Građani okupili su se u Koprivnici na prosvjedu „Ni Podravini nije ravno – Sjever protiv megafarmi”, nastavku prosvjeda diljem Hrvatske protiv širenja industrijskih megafarmi i klaonica. Transparenti nosili su poruke „Promatranje ptica – dok ih još imamo”, „Doživi Dravu. Ne…
Tradicija na stolu: ‘Bakina’ pogača u Osijeku
Akademija Art Zagreb i ove godine prati „Bakinu pogaču” Venina Markuš I ove će godine tradicionalnoj manifestaciji „Bakina pogača” nazočiti ekipa portala Akademija Art Zagreb, jednog od najznačajnijih hrvatskih portala posvećenih kulturi, umjetnosti i očuvanju baštine, koja će zabilježiti i…
U „STIHOTRONU” BILOSNIĆ ZASTUPLJEN S TRI PJESME
IZ ZBIRKE „AFRIKA” U reprezentativnom zborniku suvremenoga hrvatskog pjesništva „Stihotron”, koji okuplja 154 istaknuta hrvatska pjesnika i pjesnikinje, Tomislav Marijan Bilosnić zastupljen je s tri pjesme iz svoje međunarodno afirmirane zbirke „Afrika”. Riječ je o vrijednom književnom izdanju koje predstavlja…
Prilog o knjizi CRNI RUJAN
Sandro Veronesi CRNI RUJAN Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman CRNI RUJAN Sandra Veronesija, u lijepoj opremi u tvrdom uvezu, u prijevodu s talijanskog Snježane Husić, na 263 stranice. U romanu se neumitno isprepliću privatne…
