Zajednica. Razvoj. Budućnost
Boris Markuš
Umag dobiva moderan, prepoznatljiv izgled kroz nove stambene i poslovne zgrade. Prostrani stanovi, zelene površine, energetska učinkovitost i suvremena arhitektura stvaraju kvartove u kojima se živi kvalitetno i sigurno. Nova industrijska zona privlači poduzetnike i investitore. Moderni pogoni, logistički centri i poslovni prostori otvaraju radna mjesta i jačaju lokalnu ekonomiju. Savršena prometna povezanost čini Umag idealnim mjestom za poslovanje. Umag ulaže u moderno zdravstvo. Zdravlje zajednice je prioritet. Grad razvija vrtiće, škole i sportske sadržaje. Digitalne učionice, moderni laboratoriji i kvalitetni programi stvaraju okruženje u kojem djeca rastu, uče i napreduju. Umag ima bogatu i raznoliku trgovačku ponudu: od velikih centara do lokalnih dućana, obrta i trgovina domaćih proizvoda. Trgovina raste s potrebama stanovnika i posjetitelja. Umag gradi igrališta koja rastu sa svojom zajednicom – za djecu, za obitelji, za sve generacije koje stvaraju umagičnu priču grada. Umag planira igrališta koja će biti još inovativnija, zelenija i interaktivnija.
LJUDI – NAJVEĆA SNAGA UMAGA
Umag je grad koji privlači mlade obitelji, čuva svoje starije i potiče poduzetnike. Multikulturalnost, zajedništvo i otvorenost čine ga posebnim mjestom za život. Umag – Grad u kojem zajednica raste. Sigurnost. Kvaliteta. Napredak …. Umagična priča – Ljudi, zajednica, budućnost.
UMAŠKE GRUE – DRVENE STRAŽE NA RUBU JADRANA
Na krajnjem sjeverozapadu Istre, ondje gdje se kopno polako pretvara u more, stoje konstrukcije koje izgledaju kao da pripadaju nekom drugom vremenu. Umaške grue – drvene dizalice za barke – čuvaju obalu poput tihih stražara. Njihovi stupovi, izblijedjeli od sunca i soli, uspravno prkose vjetru, a barke koje vise na njima izgledaju kao da se odmaraju između dva ribolova.
Tiha ljepota svakodnevice
Turisti ih fotografiraju jer izgledaju neobično. Ali lokalci znaju da grue nisu dekoracija. One su alat, tradicija, povijest, svakodnevica. Kad bura zapuše, grue škripnu — i to je zvuk koji pripada ovom kraju. Kad sunce zađe, barke vise iznad mora kao siluete — i to je slika koja se pamti.
Grue kao znak mjesta
Tko god dođe u Umag, Savudriju ili Karigador, primijetit će grue. One su znak da je ovo kraj ribara, kraj ljudi koji su živjeli uz more prije nego što je turizam postao svakodnevica. One su podsjetnik da se identitet ne gradi samo velikim građevinama, nego i malim, tihim konstrukcijama koje služe jednostavnoj svrsi – čuvanju barke.
Vrijednost koja se ne može izmjeriti
Grue su danas zaštićene kao nematerijalna kulturna baština. Ne zato što su monumentalne, nego zato što su jedinstvene. One su dokaz da tradicija može opstati bez muzeja, bez vitrini, bez natpisa. Dovoljno je da stoje na obali, da nose barku, da škripnu na vjetru – i već čuvaju priču.
Jedinstvenost koja se ne može kopirati
Grue postoje samo ovdje – u Umagu, Savudriji, Bašaniji, Karigadoru. Nigdje drugdje na Jadranu, nigdje drugdje u Europi. Zato su postale dio kulturne baštine. Ne zato što su velike ili raskošne, nego zato što su jedinstvene. One su dokaz da se identitet mjesta može čuvati jednostavnim stvarima: drvom, konopom, znanjem, upornošću. Svaka grua je priča, svaka barka uspomena, svaka stijena svjedok.
















- Ciklus animalistike Duška Šibla, drugi dio
- Kazaljke se vraćaju: stiže zimsko računanje vremena
- Renesansa europskog dizajna – Kako žensko vizionarstvo i autohtona baština brišu granice matrixa
- ZAGREB DESIGN, ART & ARCHITECTURE FILM FESTIVAL
- Sjećanje na krajobraza Krešimira Ivića
- Prilog o knjizi KUĆA POD PRISMOTROM
- Dva zanimljiva mini ciklusa Renate Facan Kušec
- Geometrija nevidljivog – Kako jesenje levitacije kista i koda prkose buci matrixa
- Prilog o knjizi PUTOVANJE LJUDI KNJIGE
- SUDBINA JEDNE ŽENE, SJEĆANJE CRNOGORSKOG NARODA
- EKOLOGIJA – NASTAVAK RADOVA: Donji grad Osijek – Višnjevac – šetnja promenadom
- Prilog o knjizi HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK
- Tkanje topline – Kako autohtona tradicija i ljudska dobrota nadrastaju sivilo matrixa
- Osijek voli životinje, ali sve više građana upozorava na problem neodgovornih vlasnika
- Izložba MI HRVATI Nika Titanika u Gradskoj knjižnici Požega
- Carta incognita – Dolazak, ciklus skulptura Hame Čavrka
- TO SU MOJE RUKE – Umjetnica Ljerka Vladović spaja tradiciju i kreativnost
- Od grada odlazaka do grada povrataka: Osijek ispisuje svoju najbolju priču
- Prijatelji životinja apeliraju na Tončija Glavinića: Hrvatskoj je hitno potrebna posebna Inspekcija za zaštitu životinja
- Dan polja duhana
- Rendgen vlastite pameti – Zašto su neovisne platforme jedini štit od tišine i lažnog morala?
- Premijera Carmen u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
