Zajednica. Razvoj. Budućnost
Boris Markuš
Umag dobiva moderan, prepoznatljiv izgled kroz nove stambene i poslovne zgrade. Prostrani stanovi, zelene površine, energetska učinkovitost i suvremena arhitektura stvaraju kvartove u kojima se živi kvalitetno i sigurno. Nova industrijska zona privlači poduzetnike i investitore. Moderni pogoni, logistički centri i poslovni prostori otvaraju radna mjesta i jačaju lokalnu ekonomiju. Savršena prometna povezanost čini Umag idealnim mjestom za poslovanje. Umag ulaže u moderno zdravstvo. Zdravlje zajednice je prioritet. Grad razvija vrtiće, škole i sportske sadržaje. Digitalne učionice, moderni laboratoriji i kvalitetni programi stvaraju okruženje u kojem djeca rastu, uče i napreduju. Umag ima bogatu i raznoliku trgovačku ponudu: od velikih centara do lokalnih dućana, obrta i trgovina domaćih proizvoda. Trgovina raste s potrebama stanovnika i posjetitelja. Umag gradi igrališta koja rastu sa svojom zajednicom – za djecu, za obitelji, za sve generacije koje stvaraju umagičnu priču grada. Umag planira igrališta koja će biti još inovativnija, zelenija i interaktivnija.
LJUDI – NAJVEĆA SNAGA UMAGA
Umag je grad koji privlači mlade obitelji, čuva svoje starije i potiče poduzetnike. Multikulturalnost, zajedništvo i otvorenost čine ga posebnim mjestom za život. Umag – Grad u kojem zajednica raste. Sigurnost. Kvaliteta. Napredak …. Umagična priča – Ljudi, zajednica, budućnost.
UMAŠKE GRUE – DRVENE STRAŽE NA RUBU JADRANA
Na krajnjem sjeverozapadu Istre, ondje gdje se kopno polako pretvara u more, stoje konstrukcije koje izgledaju kao da pripadaju nekom drugom vremenu. Umaške grue – drvene dizalice za barke – čuvaju obalu poput tihih stražara. Njihovi stupovi, izblijedjeli od sunca i soli, uspravno prkose vjetru, a barke koje vise na njima izgledaju kao da se odmaraju između dva ribolova.
Tiha ljepota svakodnevice
Turisti ih fotografiraju jer izgledaju neobično. Ali lokalci znaju da grue nisu dekoracija. One su alat, tradicija, povijest, svakodnevica. Kad bura zapuše, grue škripnu — i to je zvuk koji pripada ovom kraju. Kad sunce zađe, barke vise iznad mora kao siluete — i to je slika koja se pamti.
Grue kao znak mjesta
Tko god dođe u Umag, Savudriju ili Karigador, primijetit će grue. One su znak da je ovo kraj ribara, kraj ljudi koji su živjeli uz more prije nego što je turizam postao svakodnevica. One su podsjetnik da se identitet ne gradi samo velikim građevinama, nego i malim, tihim konstrukcijama koje služe jednostavnoj svrsi – čuvanju barke.
Vrijednost koja se ne može izmjeriti
Grue su danas zaštićene kao nematerijalna kulturna baština. Ne zato što su monumentalne, nego zato što su jedinstvene. One su dokaz da tradicija može opstati bez muzeja, bez vitrini, bez natpisa. Dovoljno je da stoje na obali, da nose barku, da škripnu na vjetru – i već čuvaju priču.
Jedinstvenost koja se ne može kopirati
Grue postoje samo ovdje – u Umagu, Savudriji, Bašaniji, Karigadoru. Nigdje drugdje na Jadranu, nigdje drugdje u Europi. Zato su postale dio kulturne baštine. Ne zato što su velike ili raskošne, nego zato što su jedinstvene. One su dokaz da se identitet mjesta može čuvati jednostavnim stvarima: drvom, konopom, znanjem, upornošću. Svaka grua je priča, svaka barka uspomena, svaka stijena svjedok.
















- Zapisi o prostoru – Osvrt na novi ciklus crteža Damira Medvešeka.
- Kako edukativne slikovnice pripremaju djecu za školu (i odvajaju ih od ekrana)
- Štrudlafest Zlatna baka u Jaškovu
- BILOSNIĆEVA MOLITVA SVETOM FRANJI U BIBLIOTEKAMA HODOČASNIČKIH SVETIŠTA
- Osijek se vratio na vrh
- Prilog o knjizi PODČINJAVANJE ZEMLJE
- Prilog o knjizi LEGENDA O PLANINI
- Razgovor uz Vaš ciklus Ante Barišića
- Pregledno izdanje Akademije art
- Deveti Međunarodni festival pršuta u Drnišu otvoren velikim dvobojem: župani odmjerili snage
- Prilog o knjizi GROMOVA DJECA
- Prilog o knjizi Tito
- Tišina nakon oluje: Filozofija borca i nevidljivo platno Filipa Hrgovića
- Iza kulisa mitskog trijumfa: Kako je Filip Hrgović u agoniji Londona pronašao svoju besmrtnost
- Brod koji gleda grad i pita se zašto ga nitko više ne vidi
- KRUNIDBA KRALJA TEŠKE KATEGORIJE: Kako je Filip Hrgović utišao London, nadvladao ponor i ispisao povijest za Akademiju Art
- Prilog o knjizi NEKROLOG ZA M.
- Prilog o knjizi G R B A V I C A
- Motivi života u novom ciklusu uglednog dubrovačkog fotografa Tea Trostmanna
- Plavi orkestar razgalio Osijek na Danima prvog hrvatskog piva
- ODRŽANE 18. RIJEČKE STEPENICE
- FUTURIZAM TRADICIJE – Tehnološka redefiniranost oblika i digitalni štit baštine
