Beč nastavlja jačati svoju ulogu predvodnika u području održive mobilnosti i zaštite klime. Austrijska pošta u glavnom je gradu u potpunosti prešla na dostavu s pomoću električnih vozila i ljudske snage. Time je Beč postao najveća europska metropola u kojoj se pošiljke na posljednjoj dionici dostavljaju bez emisija CO2
Sandra Knežević
Austrijska pošta u potpunosti je elektrificirala dostavu u Beču te za isporuku pisama i paketa koristi isključivo električna vozila i ljudsku snagu. Prema navodima tvrtke, Beč je time postao najveća europska metropola s potpuno CO2 neutralnom dostavom na posljednjoj dionici odnosno onoj od poštanskog ureda do primatelja paketa. Svakodnevno je na ulicama grada više od 1.300 poštara i dostavljača koji pošiljke dostavljaju pješice, električnim biciklima, mopedima ili dostavnim vozilima. Oko 1.000 vozila godišnje prijeđe približno osam milijuna kilometara isključivo na električni pogon, čime se u Beču svake godine uštedi oko 2.300 tona emisija ugljikova dioksida.
U provedbu projekta Austrijska pošta uložila je ukupno 32 milijuna eura u električna vozila i infrastrukturu za punjenje. Dio potrebne električne energije proizvodi se u vlastitim fotonaponskim postrojenjima u Beču i Donjoj Austriji, dok se preostala energija nabavlja isključivo iz obnovljivih izvora.
Službeni početak dostave bez emisija CO2 obilježen je na bečkom trgu Heldenplatz u nazočnosti Arnolda Schwarzeneggera, osnivača međunarodne klimatske konferencije Austrian World Summit koja je nedavno održana deveti put. Schwarzenegger je elektrifikaciju logistike opisao kao važan korak prema budućnosti s niskim emisijama te naglasio važnost ulaganja u održivu mobilnost. Bečki član gradskog poglavarstva za klimu Jürgen Czernohorszky istaknuo je da projekt predstavlja važan doprinos klimatskim ciljevima grada. Naglasio je kako je suradnja između javnog sektora i gospodarstva ključna za daljnje smanjenje emisija i jačanje energetske neovisnosti Beča.
Nakon uspješne provedbe u glavnom gradu, Austrijska pošta planira isti model proširiti na cijelu zemlju. Cilj je da do 2030. godine dostava na posljednjoj dionici u cijeloj Austriji bude organizirana isključivo električnim vozilima ili pješice.
CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su…
Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka…
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat,…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju…
