Skip to content

Gradska galerija Fonticus Grožnjan: HOMO TURISTICUS

Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana predstavlja, 19. VI. 2026. u 20.00 h
HOMO TURISTICUS
selektirani, kolektivni, tematski, likovni projekt / progetto figurativo, selettivo, colletivo, tematico

Eugen Borokovsky

autorice / autori u projektu:
Mariana Ban, Fanita Barčot Nikolac, Elvis Berton, Ivan Blašković, Samir Cerić Kovačević, Barbara Cetina, Mišo Filipovac, Fabio Gasparini, Voljen Grbac, Lana Gržetić, Igor Gustini, Nela Hasanbegović, Jadranka Hodanić, Pamela Ivanković, Dubravka Kanjski, Imrana Kapetanović, Amina Konate Visintin, Silvana Konjevoda, Miranda Legović, Milan Marin, Slavica Marin, Klavdija Marušič, Matjaš Diego Zadel Dellamorte, Mersiha Merdžanović Memić, Vanja Mervič, Bruno Paladin, Tereza Pavlović, Renata Pentek, Iris Poljan, Andreas Pytlik, Luisa Ritoša, Aleksandra Rotar, Ellen Semen, Dorjan Slogar, Krunislav Stojanovski, Damir Stojnić, Goranka Supin, Tomislav Šilipetar, Luiza Štokovac, Zlata Tomljenović, Irena Vasilj, Ljiljana Vlačić, Matej Vočanec, Marko Zelenko, Martin Zelenko
kustos: Eugen Borkovsky

Otvorenje / apertura: 19. VI. 2026. u 20.00 h
Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana

U prigodi Dana općine Grožnjan / Grisignana

    predgovor:
HOMO TURISTICUS

   Tijekom proteklih godina kolektivnim, tematskim, likovnim projektima obrađivalo se mnogo tema. Rezultati problematiziranja najčešće su bili uronjeni u suvremeno povijesno vrijeme pa su, uz povezivanje sa zadanim pojmom, svjedočili recentnim stavovima autora.

  Ovaj projekt propituje pojam/fenomena TURIZAM. Pojam (turističkog) putovanja može inicirati, označavati više različitih odaziva u memoriji, ovisno o osobi koja propituje i koja je upitana. Putovanje obično ima duži ili kraći tijek, kojem prethode pripreme, a slijede nove situacije. Prema doslovnom tumačenju, pojam „turizam“ podrazumijeva premještanje fizikusa osobe na neku drugu lokaciju radi odmora, radoznalosti, ciljane promjene lokacije na neko vrijeme. Novovjeka varijanta može biti virtualno, cyber putovanje web stranicama. Svi imamo iskustvo putovanja. Zasnivanje stalnog boravišta na novoj lokaciji ne potpada pod turizam.

   Za razliku od turističkog, specifično iskustvo donosi putovanje bez sigurne povratne karte. Migracija sa ili bez asimilacije, privremena ili dugoročna, otvara područje kojemu putovanje jest okosnica. No, u ovoj situaciji, nakon prispijeća na odredište, nestaje osjećaj putovanja, a prevladava potreba, osjećaj dovijanja preživljavanju koji je znatno drugačiji od onog kad se ima osiguran smještaj i povratna karta. To više nije turizam, ali su ga neki autori problematizirali.

   U projektu se, ugrubo, pojavljuju tri grupacije radova.

   Pojam TURIZAM obuhvaća sve pojave vezane uz putovanje i boravak posjetitelja (turista) na nekoj destinaciji. Djelatnosti, aktivnosti gosta podrazumijevaju putovanje, odmor, rekreaciju, upoznavanje karakteristika lokacije. U jednoj se grupi radova autor/i/ce direktno dotiču pojma fizičkog, turističkog putovanja s posljedicama koje on izaziva, kako na tijelo, tako i na duh. No, tu prevladava vizualni dojam novim okruženjima. Ona bivaju zabilježena blisko dokumentiranju situacija: samog putovanja i destinacije.

   Teoretičari kažu da je turizam potekao od potrebe za zdravim mjestom, npr. lječilištima, termama, toplicama ili ljekovitim boravkom uz more ili u planini. Ljetni ili zimski boravak. Ova potreba inicira razvoj ugostiteljske ponude. Danas se cijela mjesta, gradovi određuju kao destinacije gdje nametljivo prevladavaju turističke djelatnosti.

   Postoji razlika u posjetiocima (turistima). Neke ne zanimaju karakteristike, a neki istražuju posebnosti destinacije. Neki su tolerantni prema smještaju ili mogućim gužvama i zastojima, a neki su zahtjevni… Turizam se dijeli prema specifičnostima potražnje i ponude. Suprotnost masovnom turizmu je izbor ciljanog doživljaja, npr. lovni turizam, seoski turizam, kulturni turizam… Tako druga grupa radova propituje putovanja i destinacije kroz doživljaj, osobni diskurs, impresiju. Autor/i/ce iskazuju dojmove problematizirajući mogućnosti koje se i ne moraju nalaziti direktno u viđenom, već propituju smisao novih okruženja. To ostvaruju poigravanjem osobnim dojmovima i maštovitim asocijativnim iskazima, ponekad dovedenim do humornih interpretacija. Ovaj način propituje intimno pojmovanje mijene koja biva vezana za promjenu okoline.

  Treća grupa radova propituje ideju turizma kroz diskurs, poziciju domaćina: o samom fenomenu i/ili o raznorodnim, često polemičnim posljedicama koje on može izazvati. Bez obzira na financijsku dobit, u mjestima domaćina pojavljuju se problemi socijalne, ekološke i tehničke prirode.

   Ekološki problemi pojavljuju se kao: upadljiva količina ljudi u određenom periodu na malom teritoriju. Često su to, do pojave turizma, ekološki/etnografski vrijedna, nedirnuta područja. Tu se intenzivira promet, odbacivanje otpadaka, buka, prerada i ponuda hrane, pranje ljudi i odjeće… Pojavljuju se infrastrukturni problemi na destinaciji: dotok vode, otjecanje otpadnih voda, električni napon, javna rasvjeta, parking, itd. Ponuda hrane, pića, usluga lokalnih izleta najčešće je uniformirana. Također i oprema ugostiteljskih objekata (kvazi etno…). Napadna je količina štandova/lokala sa sličnim asortimanom. Suveniri, uspomene najčešće su jeftini kič predmeti. Razvijena je industrija suvenira gdje se na isti, serijski proizveden predmet, lijepe različita imena destinacija.

   Socijalni problemi se pojavljuju u obliku defektnog profiliranja zanimanja isključivo ka uslužnim djelatnostima. Uz to, za domaćine, postoji nesrazmjer između godišnjih perioda s mnogim događanjima i perioda bez ikakvih javnih događanja. Za kulturna događanja je karakteristično da se zanemaruje lokalna produkcija domaćih autora, a nude serijska gostovanja. Nasreću, već se čuju glasovi i ideje koji bi ponudu od masovnosti željeli okrenuti prihvatljivosti te autentičnosti, specifičnosti lokacija.

   Turizam je tematska okosnica, pojam za promišljanje kojim se bavi ovaj projekt. Većina autora priklonila se iskrenom, osobnom iskazu bez imperativa oportunizma. Kao i opće tendencije suvremenih likovnih strujanja, smisao doživljavanja i mijenjanja svijeta prenosi se na manje grupe, lokalnu situaciju, osobna promišljanja. I, već smo u suvremenosti jer imamo kod kojim treba prokomentirati projekt koji je pred nama: (alter) postmodernizam je pojam koji pokušava obuhvatiti nov način davanja smisla svijetu. Iako nedefiniran i rastezljiv termin, ipak, pokriva vrijeme i situaciju u kojoj živimo. Kriza vrijednosti i sumnja u povijesno reflektiraju se u umjetnosti mijenjanjem i nepoštivanjem uvriježenih pristupa, tehnika i plasmana umjetničkog predmeta. Odbacuje se privilegirani položaj tipiziranih pravaca i usmjerava pažnja na mnogostrukost stilova. Izostaje jednoobraznost i kulturalna centriranost. Naglasak je na različitostima i promjeni. Umjesto isključivo estetskog, postmodernizam poštuje instinktivno. Naglasak je na igri, a ne na pravilu.

   Ovisno o prispjelim radovima, iskristalizirao se projekt. Selektirano je 45 autorica i autora sa nešto više radova. Ostvarena je kolektivna izložbena prezentacija s radovima koji obrađuju doživljaj, značenje, interpretaciju pojma. Lokacija ovog susreta postaje Grožnjan, Grad umjetnika. Nadamo se da ćemo biti dobri domaćini…

dummy-img

Globalni obzori tišine: Kako svjetske metropole otkrivaju vrijednost sporog življenja i zelene arhitekture

Od skandinavskih prijestolnica do mediteranskih gradova, diljem svijeta jača tihi pokret koji preispituje kulturu stalne brzine i betonske hladnoće. Zašto najnapredniji svjetski gradovi danas ulažu u tihe zone, pješačke oaze i arhitekturu koja diše s prirodom? Desetljećima se napredak svjetskih metropola mjerio visinom staklenih…

Život — rustikalni drveni stol za obiteljsku večeru, keramički tanjuri, svježi kruh, stakleni vrč vode i toplo svjetlo svijeća meta ai

Kultura stola i razgovora: Zašto je sat vremena bez ekrana najljepši dar koji možemo pokloniti bližnjima

U vremenu kada su nam pogledi sve češće prikovani uz male svjetleće zaslone, zajednički obrok i neometan razgovor postaju najdragocjeniji obiteljski ritual. Kako povratak kulturi stola vraća bliskost, povjerenje i radost u naše domove? Obiteljski stol oduvijek je bio mnogo više od mjesta na…

pozitivna priČa — ljubazni pekar s iskrenim osmijehom predaje toplu vrećicu svježeg kruha susjedi uz rustikalnu drvenu pekarnicu, u mekom zlatnom poslijepodnevnom svjetlu meta ai

Tiha velikodušnost svakodnevice: Ljudi koji bez velikih riječi grade toplinu naših gradova

Prava snaga jednoga društva nikada se ne mjeri glasnim govorima, već tihim, nevidljivim gestama dobrote koje se svakoga dana događaju na stubištima, tržnicama i šetnicama naših gradova. Kako nas obični ljudi svojim malim djelima podsjećaju da dobrota nikada nije izašla iz mode? Dok vijesti…

plus — topla, sunčana klasična knjižnica, ručno rađeno mjedeno nalivpero uz otvoreni laneni rukopis na tamnom orahovom stolu

Snaga autorskog pečata: Zašto neovisna misao i osobni rukopis ostaju najvrjednija valuta

U vremenu u kojemu se sadržaji proizvode na pokretnoj traci i zaboravljaju već nakon nekoliko sati, autentični ljudski glas i promišljen pogled na svijet postaju najrjeđi dragulj. Zašto djela stvorena s osobnim pečatom i čistom namjerom uvijek nadžive prolaznu buku? Suvremeni medijski prostor prečesto…

Život, ponedjeljak od 6 — tiha, maglovita povijesna staza parka u zoru krajem studenoga, zlatno lišće na mokroj kaldrmi i toplo jutarnje sunce kroz hladnu indigo maglu

Umijeće tihog prijelaza: Kako kasni studeni priprema ljudsku dušu za svjetlo došašća

Posljednji tjedan studenoga nosi posebnu, gotovo ljekovitu tišinu u kojoj priroda zatvara svoj godišnji krug, a čovjek dobiva rijetku priliku zastati prije blagdanske užurbanosti. Kako ovu tihu prekretnicu iskoristiti za unutarnje pospremanje misli i povratak onome što je doista važno? Dok nas suvremeni ritam…

stara kamena hercegovačka kuća na staru godinu, toplo zlatno svjetlo iz drvenog prozora, drevna maslina u dvorištu i mirno zvjezdano indigo nebo meta ai (1)

🏛️ ART POSTCARD (15) – MUDROST KAMENOGA PRAGA: „Hajde, smiri se!”

✨ „Nemirno jezero ne može odraziti ni zvijezde ni planinske vrhove sve dok vjetar na njegovoj površini ne utihne. Smiri se – jer mir svijeta oko tebe uvijek počinje u tišini vlastitoga srca.” Petnaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je…

stara kamena hercegovačka kuća na staru godinu, toplo zlatno svjetlo iz drvenog prozora, drevna maslina u dvorištu i mirno zvjezdano indigo nebo meta ai (2)

🧠 UNUTARNJI KOD (16): „Hajde, smiri se!” – Zašto je utišavanje vlastitog nemira jedino stvarno rješenje u svijetu stalne žurbe

U vremenu koje nas neprestano tjera da nešto popravljamo, dokazujemo i tražimo izlaz u ponašanju drugih ljudi, dvije jednostavne riječi izgovorene u tišini staroga hercegovačkog sela nose snagu čitave životne filozofije: „Smiri se!” Kako spoznaja da ne možemo smiriti svijet oko sebe, već isključivo…

ilustracija za bosnu i hum — srednjovjekovna utvrda iznad tihe rijeke, anđeoska krila nad bosnom i humom, crni rubac sa zlatnim vezom križeva i lebdeći rukopisi sa zlatnim slovcima meta ai

P. Pavlović: BOSNA I HUM

Pero Pavlović BOSNA I HUM Duga i burna je povijest Bosne i Hercegovine. Carstva ikraljevstva na njezinu su tlu dolazila i propadala, a zemljai nebo nad njom su ostajali. Danas smo u začaranomkrugu u kojem predstavnici triju temeljnih naroda u ovojdržavi nikako da pronađu…

moderna eko arhitektonska zgrada prekrivena bujnim zelenim vertikalnim vrtovima, sa zlatnim svjetlosnim stazama i prozirnim holografskim prikazima pod bistrim plavim nebom meta ai

Europski horizonti i klorofilna arhitektura: Kako neovisni projekti redefiniraju estetski kod kontinenta

Dok se veliki birokratski sustavi i europske ladice suočavaju s administrativnom tromošću i sivilom, transdisciplinarne platforme preuzimaju ulogu predvodnika. Zašto je očuvanje lokalne autentičnosti jedini stvarni štit unutar globalnog matrixa modernog doba? Suvremeni europski prostori prečesto postaju taoci uštogljenih deklaracija i administrativnih higijena koje…

dani prijatelja knjige 2026 (1)

DANI PRIJATELJA KNJIGE – OKONČAN 19. MEĐUNARODNI FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI

U Rijeci je od 7.11. do 15.11. 2026. godine održan i uspješno okončan 19. međunarodni festival književnosti „Dani prijatelja knjige“ u organizaciji HKD – Hrvatskog književnog društva iz Rijeke, ove godine uz suradnju, pomoć i suorganizaciju makedonske, srpske, mađarske i slovačke nacionalne manjine iz Grada…

bojimo li se svetog pisma

Osijek: Tribina “Bojimo li se Svetog pisma?”, 26. studenoga

Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ Đakovačko-osječke nadbiskupije poziva sve ljude koje zanima Božja riječ na tribinu „Bojimo li se Svetog pisma?“, koja će se održati u četvrtak, 26. studenoga 2026. godine s početkom u 19:30. Tribina se održava u Nadbiskupskom vikarijatu,…

silueta na obali dunava prema vodotornju, sa svijećom meta ai (1)

Francuz koji je postao Vukovarac

Posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Ovčari, nedaleko od zloglasnog hangara, jednog od najupečatljivijih simbola ratnog stradanja Vukovara Venina Markuš Kad je 1991. godine napustio Francusku, Jean-Michel Nicolier nije mogao znati da će njegov životni put završiti tisućama kilometara od doma, u…