U galeriji „Stepinac“ Pastoralnog centra Župe bl.Alojzija Stepinca u Koprivnici u petak 12. lipnja 2026. otvorena je izložba slika akademskog slikara Mihaela Kolarića, mag.art. Izložba nosi naziv „VRTLOG PRISUTNOSTI“, a izložena je 41 slika, uglavnom sakralne tematike nadahnutih kršćanskom evropskom duhovnošću, ali i one nadahnute istočnjačkom duhovnom praksom zen budizma.
Priredio: Franjo Mihočka
Među izloženim radovima ističu se one velikih formata veličine od preko 2 metra kao „Krist u grobu“, „Zajedno, a ipak sami“, „Vrtlog prisutnosti“, „Bičevanje Krista I i II“ i druge, kao i one portretnog karaktera među kojima su „Portret pape Franje“, Sveta Majka Terezija“, „Portret bl.Alojzija Stepinca“, kao i nekoliko autoportretnih radova.
Otvorenje izložbe započelo je nadahnutim uvodnim govorom vlč. Davora Šumandla, župnika Župe bl. Alojzija Stepinca i domaćina ovog događanja, koji je istaknuo posebnost ove izložbe, prvo u činjenici da galerija „Stepinac“ ugošćuje jednog mladog akademskog slikara velikih potencijala, a potom i posebnost po formatima i tematici izložbe jer autor promišlja i prikazuje dojmljive sekvence iz Biblije kao triptih Kristove „Kušnje u pustinji“, te one koje daju naglasak na prikaz Kristove muke, simbolizirajući upravo muku kao važan čin spasenja.
O izloženim radovima, ali i općenito o radu Mihaela Kolarića govorio je autor predgovora, povjesničar umjetnosti prof. Franjo Horvat. On je u svojem govoru istaknuo nekoliko bitnih činjenica vezanih uz rad i izložene radove. A to je akademizam i veliko poznavanje europske povijesti umjetnosti kao polazište od kojeg kreće Mihaelov rad, pa preko realizma i realističnih prikaza, naročito portreta, zatim snažnog simbolizma i do apstrakcije. Profesor Horvat naročito je istaknuo autorov psihološki pristup slikarstvu gdje svaka slika u svojem sadržaju sintetizira niz psiholoških misli kroz psihološku obradu prikazane teme uz bogatstvo simbola preko kojih se šalju snažne poruke, te da bi se takvi radovi potpuno izčitali njih nije dovoljno samo pogledati, nego gledati, gledati i gledati i postepeno otkrivati poruke i misli koje je autor htio poslati. Također je istaknuo veliku produktivnost autora koji u svom opusu ima nekoliko stotina radova i u Ateljeu i galeriji nije lako odabrati nekoliko desetaka radova kojima će se predstaviti na izložbi.
U glazbenom dijelu programa otvorenja nastupile su glazbene gošće iz Đurđevca, sopranistica Marta Ređep, studentica druge godine Muzičke akademije u Zagrebu, te Marija Vinković na klaviru, voditeljica Dječjeg zbora Župe sv.Jurja mč. U Đurđevcu, a koje su izvele niz duhovnih pjesama i napjeva.
Na kraju se autor Mihael Kolarić obratio nazočnima zahvalivši svima na dolasku, zahvalivši svima koji su sudjelovali u programu otvorenja i realizaciji izložbe, te im u znak zahvale uručio darove. Posebnu zahvalu Mihael je uputio župniku Župe bl. Alojzija Stepinca vlč. Davoru Šumandlu i Župi bl. Alojzija Stepinca kojoj je u znak zahvale za realizaciju izložbe darovao sliku „Sveta Majka Terezija od Kalkute“.









Izložba ostaje postavljena do blagdana Male Gospe 8.rujna.
ATELJE U ZORU: Kad se Dalmacija probudi na platnu
Završavamo jutarnju kolekciju tamo gdje sve počinje – u ateljeu Na štafelaju slika Dalmacije, onakva kakvu je vide oči umjetnika: crveni krovovi, litice, bonaca. Na stolu tube boja, kistovi, paleta, skica s natpisom…
JUTRO ZA ZDRAVLJE: Čaj od lavande, ružmarina i domaćeg meda
Dok grad još spava, polje na Hvaru već miriše Na malom drvenom stoliću u sred lavande – čaša toplog čaja s ružmarinom i limunom, pored nje med i košarica svježe ubranog bilja. Natpis…
JUTARNJI USPJEH: Naša atletičarka osvojila zlato u zoru
Jučer kasno navečer, a jutros je vijest koja grije Mlada hrvatska atletičarka, u dresu s kockicama, podigla je ruke u zrak na stazi obasjanoj jutarnjim suncem. Nije samo medalja, to je priča o…
AI ČUVAR BAŠTINE: Kako umjetna inteligencija uči hrvatski vez
Ovo je slika budućnosti kakvu želimo S jedne strane robotska ruka, s druge ljudska. Između njih – crveni vez, posavski ili podravski, uzorak star 200 godina. Iznad njega hologram: “Preservation Module – Pattern…
SVIJET UJUTRO: Ipak ima dobrih vijesti – 1.2 milijarde stabala vraćeno
Dok spavamo, svijet ponekad napravi korak naprijed Jutros stižu tri tihe, ali velike vijesti: obnovljiva energija sada napaja 62% planeta, projekt pošumljavanja premašio je cilj od 1.2 milijarde novih stabala, a program pismenosti…
JUTARNJA BAŠTINA: Glagoljica se vratila u kamenu crkvicu iznad magle
U maloj kamenoj crkvici iznad maslinika, netko je jutros otvorio staru knjigu. Glagoljica Hrvatska ima najveću riznicu glagoljskih rukopisa na svijetu, a većina ih leži zaboravljena. No zadnjih mjeseci sve više mladih uči…
KOMENTAR UREDNIKA – MOST IZMEĐU VREMENA: Zašto tradicija treba najveću tehnologiju
Jutros smo objavili šest priča. Rosa u Plešivici, kamen u Istri, bura na Velebitu, čipka u Lepoglavi, miris Dalmacije, modrina Kornata Sve su to priče stare sto, dvjesto godina. A fotografije koje ste…
MODRA TIŠINA: Zašto je Kornatsko more najčišće na Jadranu
Postoji plava, i postoji kornatska plava. To nije ista boja Kornati su kruna Jadrana – 89 otoka, hridi i grebena, bez izvora slatke vode, bez struje, bez buke. Samo kamen i more. I…
TAJNI VRT DALMACIJE: Zaboravljeni mirisi ružmarina i kadulje
Iza suhozida, malo dalje od pogleda turista, Dalmacija skriva svoj tajni vrt Nije velik. Par kvadrata ružmarina koji je procvjetao plavim cvjetovima, kadulje s ljubičastim klasovima, timijana koji se širi poput tepiha. Pčele…
ZLATNE RUKE: Bakina čipka iz Lepoglave koja osvaja svijet
Pogledajte ove ruke. Naborane, spore, ali precizne kao sat. U njima je 70 godina znanja Lepoglavska čipka nije ukras. Ona je jezik. Svaki cvijet, svaki list na batićima ima svoje značenje – ljubav,…
ŠAPAT VJETRA NA VELEBITU: Gdje bura kleše umjetnost u stijeni
U zoru, kad bura krene s vrhova, oblaci ne plove – oni jure. Poput bijelih rijeka, prelijevaju se preko kamenih grebena, klešući vapnenac tisućama godina. Ono što vidite na fotografiji nije samo planina.…
KAMENI SVJEDOCI: Kako istarski kažuni pričaju priču od 200 godina
U sredini maslinika, gdje zrak miriše na lavandu i divlje cvijeće, stoji on. Kažun. Bez ijednog čavla, bez žbuke, samo kamen na kamenu, slagani rukama djedova Istarski kažun nije kuća. On je sklonište,…












