U Zagrebu je u prostorijama HKD Napredak, radionica “Vrijeme je ZA…”, održana promocija istarske vinarije Deklić. O vinima govorio je predstavnik vinarije Miro Škrlec
I oni su, poput nekih drugih vinarija sa ovoga područja brigu o vinogradima, proizvodnju vina i prodaju započeli početkom 20. stoljeća točnije 1920. kada je pradjed Marko zasadio prve vinograde. Danas, nakon djeda Konstantina i oca Marina, koji obojica aktivno pomažu u velikom poslu održavanja vinograda i proizvodnji – Lucija, David i Dino svatko u svom segmentu rade odgovorne poslove na velikom obiteljskom imanju. Lucija uspješno promovira vinariju kroz društvene mreže i brine o kušaonici sa brojnim događanjima . I Dino i David su inženjeri vinarstva, završili su stručni studij u Poreču koji je dio Veleučilišta u Rijeci. David je enolog, Dino je u prodaji a zajedno sudjeluju u kreacijama vina.
Povijesno gledajući nakon 1920. jedna od ključnih godina je 1969. kada je još aktivni i danas Konstantin Deklić za prodanog vola kupio crveni traktor Ferguson koji im je omogućio bržu i kvalitetniju obradu crvene zemlje na kojima su njihovi vinogradi. Na tržište šire i jače ulaze sa rinfuzom 1999. a 15 godina kasnije 2014. pune svoje prve butelje. U tom 12-godišnjem razdoblju do danas jedna su od najnagrađivanijih vinarija svoga kraja. Na Vinistri Malvazija Konstantin 2020 je bila najbolja. Zrela Malvazija istarska dobila je platinastu medalju sa 95 bodova, dok je Teran iz 2023. proglašen najboljim mladim Teranom i dobio zlatnu medalju sa 92 boda. Zlatnih medalja je bilo i prije. U čast bake i djeda nazvana su dva vina – pjenušac Graciela i odležana malvazija Konstantin.
Vinarija se nalazi u Mekišima na širem području Vižinade a dogradnjom staroga novi podrum ima tri nivoa. Na vrhu je kušaonica (“mali Antinori”) sa pigmentiranom crvenkastom fasadom. U kušaonici osim vina mogu se kušati različiti likeri Vapore. Slijedeća etaža je predviđena za dovoz i preradu grožđa, dijelom je punionica i prostor za dio inoxa.. Slobodnim padom i crpkama tako prerađeno grožđe završava na nivou gdje se nalaze inoxi, barici i sva druga moderna oprema za finalizaciju masulja i dobivanje vina.
U asortimanu imaju malvaziju, chardonnay, muškat žuti a od crnih sorti teran i cabernet sauvignon. Danas posjeduju 25 hektara vlastitih vinograda o kojima brine kompletna obitelj i unajmljeni radnici u sezonskim periodima proljetni radovi i berba koja se već dugo sa jesenskih dana preselila na kraj ljeta. Vinogradi se nalaze na predjelima Malice, Boske, Ohnici, Kaštelir, Staniši, Vrh kraj Staniši, Ferenci i Tuntarovci. Plasman je dobar, izvoze u BiH Srbiju, Crnu goru a odlično su zastupljeni u Zagrebu (restorani, vinoteke, barovi) i na svom istarskom području. Prosječna godišnja proizvodnja je oko 200 000 boca.
Na promociji u Zagrebu kušalo se: Gracia pjenušac 2024 12% alkohola, Malvazija istarska 2025 13% , Konstantin malvazija 2023 14%, Chardonnay 2025 13.5%, Rose (85% teran i 15% CS) 2025 12%, Muškat žuti 2025 11.5%, Teran 2022 13.5%, Merlot 2023 14% alkohola.




Malvazija istarska 2025. ugodnoga mirisa akacija, kruška, breskva. Osjeti se i kremoznost od finog taloga. Vino ima blago gorkasti bademasti završetak u ustima, dobro uklopljenog alkohola. Filozofija enologa je da to bude prepoznatljivo, meko, pitko, svježe vino koje će se trošiti u tijeku godine do nove berbe i prvih kušanja u idućoj godini. U proizvodnji malvazija je u tankovima od kojih neki imaju fini talog Gastronomska preporuka je riba, list na maslacu sa pljukancima i mladim ovčjim sirom.
Malvazija Konstantin 2023. je vino na kojemu se vidi kako malvazija stari. Zlatno žutih tonova sa refleksijom zelene, intezivnog mirisa suho cvijeće, akacija, karamela, borova smola, u tragovima i korica slatke naranče, malo kvasca i blagi utjecaj drva. U ustima je skladno, uravnoteženi alkohol (14%) punoga tijela, elegantno. Vino je odležavalo godinu dana u drvenim bačvama od 500 litara na finom talogu.Konstantin je prošle godine dobio zlato na Decanteru sa 94 boda. Jela koja mogu pratiti ovako moćno vino po mišljenju sommeliera Darka Lugarića su: Brancin u soli sa zapečenim gratiniranim krumpirom, Pohane palačinke punjene kuhanim pršutom (prosciutto cotto), mozzarelom i šumskim gljivama.
Teran 2022 13.5% alkohola, vino je umjerenog šećera i dobre kiseline (6.2 g/L). Boja mu je ljubičasta do rubin crvene. U mirisu i okusu osjeti se voće prvenstveno bobičasto (kupina, višnja maraska, malina i ukuhana šljiva). Tanini nisu prejaki, dobro su usklađeni u ovom 4-godišnjem vinu. U vinifikatoru grožđe je bilo dva tjedna a zatim je išlo u barrique bačve od 500 i 2000 litara na mikrooksidaciju. Za ovaj teran grožđe se bere ručno sa biranih položaja. Uz ovo vino idu gotovo sva mesa, osobito divljač ali i istarski pršut te snažni sir poput ovčjega.
Merlot 2023 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino rubin crvene boje, koncentriran, elegantan koji će svoj vrhunac doživjeti za otprilike dvije godine. U ovom trenutku osjete se tanini jer je u boci tek tri mjeseca. Ima malo više tijela, voćan (arome crnog ribizla, šljive, kupine, borovnica…). Gastronomska preporuka teletina ispod peke, janjetina, firentinski odrezak, kuhani ossobuco, istarska kobasica.
pr: Vjekoslav Madunić
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (19): Sveti Padre Pio iz Pietrelcine – Nositelj Kristovih rana, nebeski posrednik i tiha snaga molitve
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U devetnaestom nastavku našeg serijala poniremo u mistične dubine vjere kroz lik Svetog…
Sve je kultura – Kada tehnologija i život postanu čista vizualna umjetnost
Jutrošnji raspon tema na portalu Akademija Art briše stare granice. Dokazali smo da u pravoj sinergiji nema ladica: ekologija, nautika, dom i prehrana postali su dio jedinstvene estetske cjeline koja slavi radost življenja.…
Miris hrastovine i šapat jeseni – Kako stare drvene kuće čuvaju dušu i postaju vizija održive budućnosti
Dok prve jesenje magle obavijaju pitome brežuljke, autohtone drvene hiže podsjećaju nas na snagu tradicije koja ne prolazi. One nisu tek spomenici prošlosti, već najplemenitiji putokaz za ekološku gradnju modernog doba Postoji posebna,…
Lekcija od najboljih – Zašto poraz od 4:1 protiv Španjolske nije tragedija, već praznik nogometne estetike?
Sinoćnji ogled u kojem je Španjolska slavila protiv Vatrenih pokazao je punu ljepotu igre na vrhunskoj razini. Kada na terenu prepoznaš čistu nogometnu umjetnost, mjesta za dramu nema – ostaje samo pljesak majstorima.…
KOMENTAR: Umjetnost prelistavanja – Kako portal Akademija Art bez ograničenja spaja širinu tema i boje sezone
Jutrošnji pogled na naslovnicu otkriva novu dimenziju digitalnog prostora: od kofeinske psihologije do morskih horizonata, tehnologija i urednički rukopis stvaraju ritam koji ne umara, već inspirira. Kada čitatelj danas otvori naslovnicu portala Akademija…
Tišina horizonta – Zašto nas beskrajno plavetnilo uči zaboravljenoj umjetnosti usporavanja?
Kada odlijepimo pogled od kopna i prepustimo se ritmu valova, shvaćamo da plovidba nije samo putovanje kroz prostor. To je povratak onom iskonskom, analognom miru u kojem vrijeme gubi svoju hitnost. Ima nešto…
Šapat tihe šume – Zašto nam je u doba opće digitalizacije potreban organski reset?
Povratak prirodi nije samo ekološki trend, već iskonska ljudska potreba. Kako nas miris vlažne zemlje i jesenje lišće uče spoznaji da prave, dugovječne vrijednosti nikada ne gube svoj kod. U svijetu u kojem…
Gdje su mi ključevi? – Zašto zapravo zaboravljamo male stvari i zašto je to dobra vijest za naš um
Kratki, zabavni pogled na svakodnevnu amneziju. Znanstvenici dokazuju da gubljenje sitnica nije mana, već znak da Vaš mozak radi prostor za kreativnost. Koliko ste puta u životu stajali nasred dnevnog boravka, s jednom…
Estetika u pokretu – Zašto nas klasični automobili fasciniraju više od modernih električnih jurilica?
Pogled na dizajn koji ima dušu. Dok tehnologija juri prema autonomnoj vožnji, nostalgija za analognim vremenima i čistim oblicima postaje sve jača. Moderni automobili danas su zapravo računala na kotačima. Nevjerojatno su brzi,…
Moć detalja – Kako u samo 5 minuta unijeti jesenju toplinu u radni prostor ili dnevni boravak?
Zaboravite na skupe renovacije. Skandinavski recept za “hygge” atmosferu skriva se u pravilnom osvjetljenju i prirodnim elementima. Naš dom je naše utočište, no u jesenjim danima kada se dani skraćuju, radni stol ili…
Više od kofeina – Što Vaša omiljena šalica kave govori o Vašem karakteru?
Kratki, zabavni vodič kroz psihologiju jutarnjih rituala. Jeste li pragmatični ljubitelj espressa ili kreativni sanjar s kapučinom u ruci? Svi znamo da prva jutarnja kava ima status sakralnog rituala, no jeste li ikada…
Prilog o knjizi RONJENJE NA DAH
Željka Horvar Čeč RONJENJE NA DAH Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ u biblioteci Ambrozija (knjiga 730.) objavio novi roman suvremene hrvatske književnice Željke Horvat Čeč RONJENJE NA DAH, u zgodnoj broširanoj opremi,…












