Ovaj susret organizirala je Podružnica HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu u sklopu svojih redovitih proljetnih hodočašća „Tako blizu, a tako daleko“ čime svojim članovima želi približiti ljude i krajeve nedaleko od Zagreba, a koje rijetko posjećujemo. Delegaciju hrvatskih katoličkih liječnika predvodili su izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a, ujedno i predsjednik Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC) te prim. dr. Ivan Barišić, predsjednik zagrebačke podružnice HKLD-a, a pridružila im se i s. Slavica Janković, predsjednica Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara. Hrvatske kolege u Postojni je dočekao dr. Marko Šimenc i dr. Timotej Mikuljan Pollandt, slovenski predstavnici u Upravnom odboru FEAMC-a.
Susret je započeo misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Stjepana u Postojni koju je predvodio vlč. Anže Cunk, doktor teologije, bolnički kapelan u Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani. U svojoj homiliji dr. Cunk je zahvalio zdravstvenim djelatnicima na njihovom daru blizine i skrbi za bolesne i nemoćne. Ukazao im je na uzor Isusa Krista – Liječnika svih liječnika. Također ih je uputio na sljedovanje svetih Kuzme i Damjana, zaštitnika liječnika i ljekarnika, koji su besplatno liječili i bogate i siromašne. A spomenuo je i primjer čudesnog ozdravljenja jednog dječaka u o kojemu je skrbio dok je bio hospitaliziran u Ljubljani. U svojoj duhovnoj skrbi za njega i njegovu majku pridonio je njihovom osjećaju prihvaćenosti i neodbačenosti zbog čega je dr. Cunk po dječakovom ozdravljenju od njegove majke zaprimio dirljivo pismo zahvale. Na kraju svoje homilije dr. Cunk je pozvao hrvatske i slovenske katoličke liječnike da budu posebno zahvalni Gospodinu koji blagoslivlja njihov rad među bolesnima, kao i Majci Božjoj koja nam kao Zdravlje bolesnih udjeljuje potrebne milosti.
Misna čitanja i molitvu vjernika na slovenskom jeziku čitala je mag. sc. Marija Leskovec, prof. pedagogije iz Ljubljane, a na hrvatskom jeziku prof. Čivljak i s. Slavica Janković.
Nakon misnog slavlja, dvadesetak liječnika iz Zagreba sa svojim domaćinima iz Slovenije posjetili su lokalne znamenitosti: Predjamski dvorac, najveći špiljski dvorac na svijetu, te Postojnsku jamu, najatraktivniju špilju na svijetu, s veličanstvenim stalagmitskim i stalaktitskim skulpturama i bogatim životinjskim svijetom.
Na kraju susreta gosti iz Hrvatske poklonili su domaćinu dr. Marku Šimencu umjetničku sliku mr. sc. Stjepana Katića, člana HKLD-a, s motivom Majke Božje od Kamenitih Vrata, zaštitnice grada Zagreba, koja se slavi 31. svibnja. Susret je završio obostranim obećanjem u što skoriji zajednički susret hrvatskih i slovenskih katoličkih liječnika te nastavak lijepe suradnje i prijateljstva.
Tekst: Rok Čivljak
Fotografije: Stjepan Katić
Poštovani zdravstveni djelatnici iz Hrvatske i Slovenije,
važno je naglasiti da Isusa moramo prepoznavati kao Liječnika svih liječnika. Toga su sigurno bili svjesni mučenici sv. Kuzma i sv. Damjan, zaštitnici liječnika i ljekarnika. Pobožna legenda ukrasila je život svetih Kuzme i Damjana posebnom ljepotom. Predaja kaže da je njihova domovina bila Arabija te da su naučivši i prihvativši liječničko umijeće, uz očitu Božju pomoć, izliječili mnoge bolesnike koje su drugi liječnici smatrali neizlječivima. Ljude su liječili besplatno, jer ono što su primili od Boga, pripada Bogu. Kada su izliječili jednu bogatu plemkinju, ona je položila nagradu pred Damjanove noge, a on ju je prihvatio. Brat Kuzma se zbog toga ražalostio te rekao da će krenuti svojim putem i da ne želi biti pokopan zajedno s njim ako novac ne vrati. Te se noći Kuzmi ukazao Isus i rekao mu da ne osuđuje brata, jer nije primio novac iz pohlepe, nego kako bi pomogao siromašnima.
Njihovo ispitivanje pred carevim namjesnikom i osuda na sve teže kazne ne razlikuju se od povijesno potvrđenih ispitivanja kršćanskih mučenika. Već u njihovim prvim odgovorima sucu čujemo uvjerljive riječi koje ostaju trajne, čak i kada bi sve ostalo što se pripovijeda o Kuzmi i Damjanu bilo bez povijesne podloge. Te riječi glase: „Liječili smo više Božjom snagom nego svojim znanjem. Nije nam stalo do zemaljskih dobara, jer smo Kristovi i On je liječnik svih nas.“
To vrijedi i za vas, dragi liječnici i liječnice. Zato neka vam bude upućena iskrena zahvala, a na ovoj svetoj misi posebno zahvaljujemo Gospodinu i istodobno ga molimo za blagoslov kako bi i dalje blagoslivljao vaš rad s bolesnicima. Zahvalimo Bogu za sve milosti koje izlijeva na naše zdravstvene ustanove i neka nam Marija, Zdravlje bolesnih, izmoli potrebne milosti.
Dok prolazim različitim odjelima University Medical Centre Ljubljana, Onkološkog instituta i Bolnice Petra Držaja, obuzima me osjećaj povezanosti i uzajamnog služenja. Svaki čovjek, od najmanjeg djeteta do stogodišnjaka, treba osjećaj blizine i pripadnosti, a prije svega osjećaj dostojanstva i poštovanja života od začeća do prirodne smrti.
Dopustite mi da vam danas ispričam samo jedan primjer. Prije nekoliko dana primio sam pismo ganute majke: „S ganutošću vam javljam da je od mise u kapeli UKC-a 19. veljače sve drugačije. Hvala Bogu i vama. Toga je dana moj jedanaestogodišnji sin bio bolestan i pripremljen za operativni zahvat, no do njega nije došlo jer je, gotovo čudesno, ozdravio. Nakon toga ostali smo na promatranju, a navečer smo otišli u kapelu i kleknuli u zahvali za sve milosti koje smo primili tijekom čak triju hospitalizacija u veljači na pedijatrijskoj klinici. Nakon svih strahova i iskušenja osjećala sam se nemoćno, a sveta misa donijela mi je utjehu i novu snagu. Posebno vam zahvaljujem što ste nam pri odlasku podijelili bolesničko pomazanje, oboma. To je bilo nešto sasvim neočekivano i vrlo snažno. Od toga trenutka sinova glavobolja počela je nestajati; nije više trebao ni lijekove protiv bolova ni operaciju. Tako je ostalo do danas. Bogu hvala.“
Draga braćo i sestre! Danas posebno zahvalimo Gospodinu i uputimo mu molitvu za blagoslov da i dalje blagoslivlja vaš rad među bolesnima. Zahvalimo Bogu za sve milosti koje izlijeva na našu najveću zdravstvenu ustanovu i neka nam Marija, Zdravlje bolesnih, izmoli potrebne milosti.
Amen





































































































































































Olivera Eraković: KALEIDOSKOP STANJA
Eugen Borkovsky Pred nama je niz oslikanih površina snažnog ritma i razigranog kolora koje potpisuje Olivera Eraković. Radi se o izvedbama akrilnim i/ili uljnim bojama i pastelima na papirnatoj podlozi. Ovo je nastavak opusa gdje autorica progovara o urbanom. Proživljavanje se očituje ekspresivnim činjenjem.…
Ekskluzivna najava: Od ponedjeljka naslovnicu preuzima monumentalni serijal „Tjedan vina”
Svega četrdeset i osam sati dijeli nas od lansiranja novog kapitalnog projekta portala Akademija Art. Od ponedjeljka, 2. studenoga, točno u 6:00 sati ujutro, naš digitalni kruzer otvara vrata ekskluzivnom transdisciplinarnom simpoziju kroz 6 krunskih poglavlja. Bez ijednog miligrama inertnosti, donosimo „Aktualnosti koje traju”…
Dalmatinske Vinske Ikone 2026.
Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Zoran Lutz Vnari iz svih dijelova Dalmacije otvarali su neka od svojih najvrjednijih vina, uključujući arhivske berbe. Održao se masterclass Bez kompromisa: odležana dalmatinska vina koja zaslužuju pažnju pod vodstvom Krune Filipovića. Poseban dodatak bila je ekskluzivna rasprava koju…
Prvi put ženski stand-up u Scenoteci: Miranda Lončar show “A mogu i bez njega”
Veteranka regionalne stand-up scene, mostarska Hercegovka s diplomom iz Italije i Engleske, stiže 20. studenoga na pozornicu Scenoteke s britkim i iskrenim humorom o ljubavi, braku i muškom egu. ZAGREB – Nekadašnja Scena Vidra u Draškovićevoj ulici, koja danas pod vodstvom Kerekesh Teatra uspješno…
NOVITETI ŠKOLSKE KNJIGE NA INTERLIBERU 2026.
Jelena Mandić-Mušćet Školska knjiga sudjeluje na ovogodišnjem Interliberu u izložbenom prostoru paviljona 5 na Zagrebačkom velesajmu u kojemu će pokazati tradicionalno bogat nakladnički program. U vremenu u kojemu se nacionalni identiteti često suočavaju s izazovima globalizacijskih procesa vodeća hrvatska nakladnička kuća ostaje čvrsto ukorijenjena…
Ruke koje pamte: hrvatski tradicijski obrti između prošlosti i budućnosti
Venina Markuš Stari zanati, velike priče U vremenu kada se gotovo sve može kupiti jednim klikom, posebno je vrijedno ono što nastaje rukama, strpljenjem i znanjem prenesenim s koljena na koljeno. Hrvatski tradicijski obrti nisu samo podsjetnik na neka davna vremena. Oni su živa…
NOVITETI LUMENA NA INTERLIBERU 2026.
Od književnih senzacija do najluđih fantastičnih pustolovina – Lumenovi hitovi na Interliberu Jelena Mandić-Mušćet Novi nakladnički program Lumena na ovogodišnjem Interliberu dinamičan je spoj nagrađivane svjetske književnosti, bezvremenih klasika i uzbudljivih žanrovskih noviteta. Od potresnih romana o ljudskoj izdržljivosti, preko Tolkienove priče iz Međuzemlja…
Priliog o knjizi KNJIGA S RAZLOGOM
Morana Kasapović KNJIGA S RAZLOGOM / Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci posebnih izdanja objavio Knjigu s razlogom, Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću istaknute hrvatske televizijske novinarke Morane Kasapović, u sjajnoj tvrdo ukoričenoj opremi, na 380…
Cikus fotografija Ivane Žerovnik posvećen magli
Magla, ta blijeda pojava ostavlja svoj duboki trag na sve… Miroslav Pelikan Magla je vrlo česta pojava u našem podneblju. Ponekad zna biti gusta, neprozirna, vlažna ili pak prozračna, gotovo nevidljiva, lagana. Suvremena hrvatska fotografkinja Ivana Žerovnik u svom novom ciklusu fotografija u boji…
Prilog o knjizi ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani
Ludwig Bauer ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman uglednog suvremenog hrvatskog književnika Ludwiga Bauera Škola za mlade galebove u tvrdom uvezu, na 300 stranica. Pred čiteteljem je roman o mladom piscu koji želi osvojiti…
Beč širi mrežu pametnih semafora
Beč uvodi sve više pametnih semafora koji pomoću umjetne inteligencije prepoznaju pješake i bicikliste te prilagođavaju rad semafora stvarnim potrebama. Od ukupno 200 semafora s tipkalom, oko 30 već koristi ovu tehnologiju, a cilj je postupno proširiti njezinu primjenu. Sandra Knežević Pametni semafori pomoću…
Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i…












