Na pozornici riječkog HNK Ivana pl. Zajca nije oživjela samo priča o meksičkoj ikoni Fridi Kahlo već je plesnim pokretom dočaran cijeli jedan bogat i iznimno kompleksan unutarnji svijet iscrtan jarkim bojama i ispunjen strašću i boli
Milena Jerneić
Subotnju premijeru baletne predstave suvremenog plesnog izričaja „Fridin svijet“ koreografa Reginalda Oliveire, duboko intiman i snažno emotivan plesni portret slikarice Fride Kahlo, riječka je publika ispratila dugotrajnim ovacijama i brojnim povicima oduševljenja. Na pozornicu su se puno puta vraćali Isabelle Zabot koja je plesala ulogu Fride, Marta Kanazir koja je bila druga Frida, Ali Tabbouch kao Diego Rivera, Tea Rušin u ulozi Cristine Kahlo i Giorgio Otranto kao Alejandro Gomez Arias te cjelokupni riječki baletni ansambl koji je pozornicu osvojio gotovo ritualnom energijom.
Kroz izražajnu koreografiju predstava donosi slike uspomena iz mladosti, sjećanja na ljubavi, izdaju, politički bunt, fizičke boli i nemoći žene koja je vlastitu patnju i ranjivost pretočila u začudnu ljepotu koja do danas ne prestaje fascinirati. Prizori koji podsjećaju na živo platno prožeto prepoznatljivim motivima Fridinih slika, sola, dueti i ansambl scene na snažne glazbene motive meksičkih pjesama i trenutke potpune tišine.
Jer kako je naglasio brazilski koreograf Oliveira, koliko god je fizička bol bila konstanta u njenom životu, „Frida Kahlo je bila borkinja koja nikada nije dozvolila da njezina fizička ograničenja određuju njezin život“, i upravo je takvu priču ispisao svojom koreografijom. Priču o ženi i umjetnici koja svojim životom slavi nadu, hrabrost, slobodu, koja slavi život unatoč svemu. Viva la vida!
Predstava ostvarena u suradnji sa Salzburškim državnim kazalištem ponovno je na programu riječkog „Zajca“ 28. i 29. svibnja te 9., 18. i 20. lipnja.
Snimio: Dražen Šokčević
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne sfere. Naši razgovori, poslovi,…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim vijestima, prepisanim naslovima i sadržaju stvorenom za brzu, jednodnevnu…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između struke, politike i navijačke zajednice. U samo nekoliko sati društvene mreže,…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333 stranice. Thomas Brander, svjetski poznati dirigent sagradio je vilu Casu Tritonus…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči izmedju ostaloga i o njihovoj važnosti u povijesti. Tisuće godine ratovanja,…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnosti
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U sedamnaestom nastavku serijala zakoračujemo u duboki prostor mistike i preobrazbe kroz lik Svetog Ivana Krstitelja. Kao preteča koji poravnava staze i najavljuje dolazak…
Who Are We, America?
Podcaster Joe Rogan blasted what he described as a “push towards communism” among young Americans as he spoke to legendary comedian Yakov Smirnoff, who grew up in the USSR. Smirnoff, a Soviet-born comedian who became popular in the U.S. in the 1980s, described to…
Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmu
Živimo u svijetu koji pati od kronične brzine. Sve mora biti isporučeno odmah, odgovori na poruke se očekuju u roku od nekoliko sekundi, a uspjeh se mjeri brojem obavljenih zadataka u jednom danu. Optički internet, 5G mreže i brzi vlakovi obećali su nam da…
Damir Medvešek: Krajolici u crnom tušu i umbra akrilu
Seriozan ciklus umjetnika akademskog slikara Damira Medvešeka posvećen čovjeku i okolini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je i istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa, osobito cijenjen u inozemstvu i danas strastveno, neutaživo gladan i žedan…
Teo Trostmann: Magična ljepota cvjetova
Izrazita ljepota, neopisiva privlačnost, raznovrsnost boja i oblika cvjetova i biljaka… Miroslav Pelikan No, svakako najljepši motiv u opusu hrvatskog suvremenog umjetničkog fotografa i slikara iz Dubrovnika, Tea Trostmanna, svakako su biljke, cvjetovi, raslinje magične i rekli bi neprolazne ljepote. Izrazita ljepota, neopisiva privlačnost,…
Snašini kućari – Gradište čuva svoju dušu
Ako želite vidjeti kako je nekad mirisala slavonska kuća, dođite u Snašine kućare u Gradištu Venina Markuš Stara obiteljska kuća, jedna od najstarijih u selu, danas je mali živi muzej – s namještajem i predmetima starim više od 150 godina. Tu možete i prespavati,…
