U petak, 22. svibnja 2026. godine, u restoranu Gastro Globus u Zagrebu održana je 2. Jajačka večer. Ovo središnje godišnje okupljanje Hrvata porijeklom iz Jajca i svih prijatelja tog kraljevskog grada organizirala je Udruga prijatelja kraljevskog grada Jajca, a događaju se odazvalo više od 400 gostiju
Ovaj događaj održan je pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te supokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, uz financijsku podršku Ministarstva hrvatskih branitelja RH.
Jajačka večer i ove je godine potvrdila da je riječ o događaju koji povezuje brojne generacije te snažno njeguje kulturu sjećanja, zahvalnost i trajno poštovanje prema hrvatskim braniteljima, uz isticanje važnosti očuvanja vrijednosti Domovinskog rata i slobode koju su izborili. Poseban naglasak stavljen je na međugeneracijsku solidarnost i prenošenje domoljubnih vrijednosti na mlađe naraštaje, koji aktivnim sudjelovanjem potvrđuju kontinuitet zajedništva i identiteta.
“Posebno me raduje što se u naše aktivnosti sve više uključuju mladi, koji su ove godine dali značajan doprinos u organizaciji 2. Jajačke večeri u Zagrebu, potvrđujući da ova lijepa priča ima sigurnu budućnost. Naša je želja da mladi upoznaju Jajce, zavole ga i s ponosom nastave čuvati identitet, običaje i tradiciju svojih predaka”, rekao je predsjednik Udruge Antonio Brtan.




Tijekom večeri za goste je bio pripremljen bogat kulturno-zabavni program. Nastupili su Vitezovi kraljevskog grada Jajca i KUD Prijatelji, koji su predstavili bogatu povijesnu i folklornu baštinu svoga kraja. Mladi šargijaši Luka Baltić i Marijano Ćosić svojim su izvedbama donijeli tradicionalne zvuke zavičaja, dok je glazbeni program do ranih jutarnjih sati upotpunio Anto Beko i bend.
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne sfere. Naši razgovori, poslovi,…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim vijestima, prepisanim naslovima i sadržaju stvorenom za brzu, jednodnevnu…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između struke, politike i navijačke zajednice. U samo nekoliko sati društvene mreže,…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333 stranice. Thomas Brander, svjetski poznati dirigent sagradio je vilu Casu Tritonus…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči izmedju ostaloga i o njihovoj važnosti u povijesti. Tisuće godine ratovanja,…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnosti
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U sedamnaestom nastavku serijala zakoračujemo u duboki prostor mistike i preobrazbe kroz lik Svetog Ivana Krstitelja. Kao preteča koji poravnava staze i najavljuje dolazak…
Who Are We, America?
Podcaster Joe Rogan blasted what he described as a “push towards communism” among young Americans as he spoke to legendary comedian Yakov Smirnoff, who grew up in the USSR. Smirnoff, a Soviet-born comedian who became popular in the U.S. in the 1980s, described to…
Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmu
Živimo u svijetu koji pati od kronične brzine. Sve mora biti isporučeno odmah, odgovori na poruke se očekuju u roku od nekoliko sekundi, a uspjeh se mjeri brojem obavljenih zadataka u jednom danu. Optički internet, 5G mreže i brzi vlakovi obećali su nam da…
Damir Medvešek: Krajolici u crnom tušu i umbra akrilu
Seriozan ciklus umjetnika akademskog slikara Damira Medvešeka posvećen čovjeku i okolini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je i istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa, osobito cijenjen u inozemstvu i danas strastveno, neutaživo gladan i žedan…
Teo Trostmann: Magična ljepota cvjetova
Izrazita ljepota, neopisiva privlačnost, raznovrsnost boja i oblika cvjetova i biljaka… Miroslav Pelikan No, svakako najljepši motiv u opusu hrvatskog suvremenog umjetničkog fotografa i slikara iz Dubrovnika, Tea Trostmanna, svakako su biljke, cvjetovi, raslinje magične i rekli bi neprolazne ljepote. Izrazita ljepota, neopisiva privlačnost,…
Snašini kućari – Gradište čuva svoju dušu
Ako želite vidjeti kako je nekad mirisala slavonska kuća, dođite u Snašine kućare u Gradištu Venina Markuš Stara obiteljska kuća, jedna od najstarijih u selu, danas je mali živi muzej – s namještajem i predmetima starim više od 150 godina. Tu možete i prespavati,…












