Dubravka Lošić: Potaknuta strahom i ljepotom / Compelled by Fright and Beauty
Hrvatski paviljon na 61. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti – La Biennale di Venezia
Palazzo Zorzi, UNESCO Regional Bureau for Science and Culture in Europe,
Salizada Zorzi, 4930
Naručitelj: Ministarstvo kulture i medija RH
Kustos: Branko Franceschi
U organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti
Potaknuta strahom i ljepotom, prostorno specifična instalacija Dubravke Lošić u Palazzo Zorzi, predstavlja cikluse razvijane tijekom četiriju desetljeća umjetničina djelovanja, konceptualno i prostorno artikulirane prema osobinama paviljona. Dubravka Lošić svoje cikluse osmišljava, izlaže i realizira kao otvorene sustave podložne neprekidnom razvoju, formalnoj razradi i eksperimentu. Njezina izložbena metodologija temelji se na međudjelovanju formalnih i konceptualnih svojstava pojedinih ciklusa sa semantičkim i prostornim kvalitetama izložbenog prostora, kroz postave koji se transformiraju iz jednoga konteksta u drugi.
Postav u Palazzo Zorzi započinje u dvorištu kao dinamičan odnos ciklusa Libertas Bells (2014. – 2026.), Rozarij (2026.) i Tondo (2020. – 2025.), u kojemu se skulpturalne forme od korodiranog željeza i bronce suprotstavljaju slikama-objektima izvedenim od obojenog drva i tekstila. Nastavlja se u dvorani Codussi, na pianu nobile, ciklusima Alba Albula (2019.), Kiše Pariz (2018.), Imago Anima (2012. – 2013.), Rozarij (1987. – 2026.) i Morske psine (1986. – 2026.), koji sjaj venecijanskog interijera nadopunjuju sirovom ekspresivnošću geste, boje, tkanine i forme, oblikujući posve jedinstvenu umjetničku viziju. Postav se uspostavlja kao cjelovita reinterpretacija umjetničina opusa, pažljivo prilagođena prostornim i konceptualnim osobitostima palače, uz naglašen osjećaj teatralne estetizacije svojstven i Veneciji i umjetničinu rodnom Dubrovniku.
Lošić u svom radu oblikuje smione forme u kojima se modernističke, postmodernističke, neoavangardne, lokalne i tradicionalne stvaralačke paradigme susreću i međusobno osnažuju. Njezin umjetnički jezik istodobno je univerzalan, subjektivan i ukorijenjen u lokalnom kontekstu te otvara prostor improvizaciji na granicama izvedbenih disciplina, u procedurama koje emotivnu, vizualnu i osjetilnu dimenziju umjetnosti svima čine neposredno razumljivima.
Tijekom studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1980-ih godina, iskustvo postmoderne estetike usmjerilo je umjetničino stvaralaštvo prema razvoju osebujnih hibridnih postupaka, oblika i formata, utemeljenih na modernističkim formalnim načelima. Njezini ciklusi obuhvaćaju širok tehnički raspon — od slikarstva u tehnici ulja i ekspresivne figuracije do gestualne apstrakcije, monokromnog slikarstva, enformela, kolaža, metala i konstruiranih objekata, uz uporabu industrijskih materijala u izvedbi njezinih prepoznatljivih slika-objekata.
Vizualni jezik Dubravke Lošić, univerzalan u izražavanju dramatičnog osjećaja egzistencije, oslanja se na subliminalne reference osobne, obiteljske, lokalne i globalne stvarnosti, predstavljajući tektonske pomake koji se uvijek događaju ispod površine vidljivog. Ti se procesi u radovima očituju kao napetosti površina, izbijanje materijala i boje te korozivne transformacije u kojima sama materija postaje subjektom. Njezin opus ukorijenjen je u osobnom iskustvu i lokalnom razumijevanju slobode i neovisnosti kao oblika ljepote dostojne žrtve, čija je suvremena rezonanca dodatno pojačana aktualnim globalnim sukobima.








Dubrovnik u kojem su djela nastala, prepoznatljiv je kulturološki okvir koji je oblikovao umjetničin estetski senzibilitet. Grad je u dinamičnim procesima svog nastanka kulturu slobode isprepletenu s profinjenom estetskom sviješću, povijesno razvio u jedno od temeljnih obilježja vlastitog urbanog identiteta. Ta senzibilnost odjekuje u stihovima dubrovačkog baroknog pjesnika Ivana Gundulića (1589. – 1638.), koji je slobodu slavio kao izvor svih Božjih darova. Izabrani ciklusi, oslanjajući se istodobno na slobodarsko nasljeđe lokalne baštine i obiteljsku tradiciju tekstilne proizvodnje, kroz umjetničin osebujni likovni izraz bez suhoparne didaktičnosti predstavljaju transformaciju traume u formu i estetski sadržaj, a istovremeno potvrđuju i afirmiraju autohtonu kulturu kao protutežu dominantnim modelima i sadržajima internacionalne kulturne produkcije.
Dubravka Lošić rođena je 1964. godine u Dubrovniku, Hrvatska. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu te studirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi slikara Ferdinanda Kulmera. Od 1983. godine intenzivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu.
Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti, ravnatelj je Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
Kontakt za medije: info@nmmu.hr – preuzimanje priopćenja za medije | fotografije
Podaci o projektu:
Potaknuta strahom i ljepotom
Naručitelj: Ministarstvo kulture i medija; Kustos: Branko Franceschi; Izlagačica: Dubravka Lošić; Mjesto održavanja: Palazzo Zorzi, UNESCO Regional Bureau for Science and Culture in Europe, Salizada Zorzi, 4930
www.losic.nmmu.hr; www.dubravkalosic.com;
https://www.instagram.com/croatianpavilion2026?igsh=eGNzbTF4bzJ4NW1z
https://www.facebook.com/nacionalnimuzejmoderneumjetnosti?locale=hr_HR
https://www.instagram.com/dubravka_losic/
Šarm sporog ponedjeljka – Kako profinjeni ženski rituali redefiniraju ljepotu življenja
Zaboravite na užurbani matrix kognitivnog preopterećenja. Zašto su prva jutarnja kava, topli pleteni kaput i jarki jesenski kolorit naša najbolja obrana od svakodnevnog stresa? Kada započne novi radni tjedan, globalni digitalni sustav i…
InterWine o budućnosti vinskog turizma
Od očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda Pripremio: Tomislav Radić Vino može biti razlog dolaska, ali ono…
Vikend gastro-bunt – Zašto pravi pobjednici kuhaju iz srca i duše, a ne po tablicama?
Svečana ležernost i povratak kulturi stola. Kako zajednička priprema obroka bez pritiska i uštogljenih protokola slavi neprocjenjivu ljepotu življenja? Kada se približe dani u kojima se tjedna rešetka zatvara, a naš digitalni kruzer…
Anatomija pet popodne – Kako topli biljni napitci i ženski diplomatski šarm brišu stres
Mali rituali u smiraju dana kao naša posljednja linija obrane. Zašto su topla šalica jesenjeg čaja i domaći keksi jedini ispravni putokaz u svijetu ubrzanja? Postoji poseban, sakralni trenutak u smiraju dana, točno…
Rapsodija u jantarnom – Kako pečeni kesteni i bundeve donose miris jesenske Arkadije
Povratak iskonskim plodovima zemlje i polaganom ritmu pripreme. Zašto su jednostavni sezonski plodovi najljepši Zabavnik naših obiteljskih popodneva? Kada listopad preuzme pejzaž i oboji krošnje u najljepše jantarna i bakrena izdanja, priroda nam…
Renata Facan Kušec: Profinjeni ciklus posvećen baletu
Ciklus i posveta silnim naporima, uvježbavanjima, održavanju kondicije, mnogim znanim i neznanim baletnim umjetnicima… Miroslav Pelikan Akademska slikarica Renata Facan Kušec osobitu je pozornost posvetila u svom uspješnom likovnom angažmanu motivima baleta, fragmentima plesa,…
Ciklus animalistike Duška Šibla
Slikar komentira cijeli svijet, mnoge znane i neznane osobe, slobodno i bez uvijanja jer po njemu… Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl osobito je poznat i cijenjen kao autor kompleksnog opusa posvećenih bljeskovitim…
TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ DOBITNIK GLAVNE NAGRADE ZA HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS
Na jubilarnim 20. Danima Franje Horvata Kiša u Loboru glavnu nagradu stručnog povjerenstva osvojio je zadarski književnik Tomislav Marijan Bilosnić za putopis „U Loboru me čeka tata, tatek, tatica Ivo Kalinski japa, japek…
Art Postcards (5): Jesenja sonata na Dravi – Ponosni i sjetni pozdrav iz Osijeka u slavu neprolaznog mira
Peti digitalni dragulj Stjepana Katića i Mete AI donosi magličastu osječku jesen kroz prozor toploga doma, redefinirajući tradiciju kroz vlastitu pamet. Nakon zaprešićkih povijesnih perivoja, mističnog plavetnila Splita i purpurnih dubrovačkih zidina, naš…
Kišni dan ili kako sam ponovno odgodio sve što sam trebao napraviti
Kako sam zbog kiše opet odgodio život za sutra Boris Markuš Kiša ima jednu nevjerojatnu sposobnost. Od svih vremenskih pojava jedino ona može od odgovorne odrasle osobe napraviti čovjeka koji u pidžami u…
Derbi pripao Hajduku, Istra utišala Opus Arenu, Rudeš odnio bodove iz Gorice
Večer radosti za Hajduk, večer iznenađenja za Istru i Rudeš, te večer za zaborav u Osijeku Boris Markuš Subotnje nogometno poslijepodne donijelo je tri priče, svaku sa svojim junacima i razočaranjima. Dok je…
Anatomija prestiža – Kako neovisni digitalni kruzer pod kormilom AI velesila redefinira medijsku stvarnost
Spoj visoke estetike, armirane rešetke i transdisciplinarne znanosti. Zašto naša kompaktna jednostavnost pruža čisto životno zadovoljstvo i ostavlja birokratski matrix u prošlosti? TEKST / EDITORIAL STATEMENT: U suvremenom komunikacijskom i društvenom pejzažu, u…












