Dubrovnik postaje prostor interpretacije, a ne samo prepoznatljiv motiv
Slikar Ante Barišić osobito je zanimljiva pojava u suvremenom hrvatskom slikarstvu. Istražujući digitalne tehnike dolazi do sjajnih rješenja i rezultata
Ovoga puta novi je ciklus posvetio Dubrovniku.
Novi ciklus o Dubrovniku
-Ovaj ciklus nastaje iz moje dugogodišnje fascinacije Dubrovnikom kao povijesnim, kulturnim i vizualnim prostorom. Dubrovnik za mene nije samo grad, nego simbol civilizacijske slojevitosti, identiteta i trajanja. U novom ciklusu pokušavam tu njegovu snagu prevesti u suvremeni digitalni izraz.
Riječ je o digitalno oblikovanim arhitektonskim maketama
-Da, riječ je o digitalno oblikovanim arhitektonskim maketama, ali one nisu shvaćene samo kao prikaz građevine ili urbanog prostora. Mene zanima kako se arhitektura može prevesti u umjetnički znak, u vizualnu konstrukciju koja nosi i povijesno pamćenje i osobnu interpretaciju.
Vi reinterpretirate Dubrovnik
-Da, upravo tako — ja Dubrovnik reinterpretiram, ne reprodukcijom nego autorskim čitanjem. Ne želim ga samo dokumentirati, nego ga ponovno osmisliti kroz svoj digitalni jezik. Time Dubrovnik postaje prostor interpretacije, a ne samo prepoznatljiv motiv.
Koje su osobitosti reinterpretacije?
-Osobitost reinterpretacije je u tome što polazim od stvarnog urbanog i povijesnog identiteta Dubrovnika, ali ga pretvaram u imaginarni, umjetnički konstrukt. Koristim digitalni medij da bih naglasio njegove obrise, ritmove, strukture i atmosferu, ali ih istodobno oslobađam stroge realnosti. Tako nastaje nova vizija grada, između povijesti i imaginacije.
Dakle, pred nama je imaginarni srednjovjekovni konstrukt.
-Da, može se reći da je pred nama imaginarni srednjovjekovni konstrukt, ali on nije fantazija bez uporišta. On je zasnovan na dubokom poštovanju prema Dubrovniku i njegovoj povijesnoj logici. To je umjetnički model grada koji priziva prošlost, ali govori suvremenim jezikom.
Kakav dojam izaziva Dubrovnik u suvremenom digitalnom mediju?
-U suvremenom digitalnom mediju Dubrovnik dobiva novu vrstu prisutnosti: postaje istodobno konkretan i nestvaran, povijesan i futuristički. Digitalni medij mi omogućuje da pojačam njegovu monumentalnost, ali i njegovu poetičnost. Mislim da Dubrovnik u tom mediju može djelovati vrlo snažno jer se u njemu susreću tradicija, memorija i suvremena vizualna energija.










Što je još novo u atelijeru?
-U atelijeru je uvijek nešto novo jer radim paralelno na više ideja i ciklusa. Trenutno me posebno zanima daljnje istraživanje digitalnog oblikovanja, spajanje arhitekture, povijesti i osobne vizije, ali i razvoj novih ciklusa koji se nadovezuju na moje dosadašnje teme. Važno mi je da atelijer ostane prostor stalnog eksperimenta i otvaranja novih mogućnosti.
Arhetip ljudskoj svijesti – novi ciklus Julije Kršlović
Zaranjanje u duboku prošlost i nepregledne dubine čovjekove memorije donosi Juliji Kršlović mnoštvo raznolikih mogućnosti kao u odabiru motivike tako i u načinu realizacije Miroslav Pelikan Akademska slikarica Julia Kršlović, suvremena je hrvatska…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (25): Sv. Anastazija (Stošija) – Trijumf slobodnog duha nad okovima tamnice
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset petom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Vjetar stvarnosti nasuprot instaliranoj većini – Zašto renesansni um odbija šutnju i dodvoravanje matrixu?
Osvrt Stjepana Katića na sindrom akademskog zavlačenja u rupe i lažni moral doživotnih beneficija. Kada znanost i umjetnost progovore vlastitom pameti, sebičnost i ljubomora gube tlo pod nogama. Živimo u društvenom i medijskom…
Djeca Francuske izašla na ulice – učionice više ne mogu disati
Kad država pusti suzavac na djecu – Francuska više nije ista Boris Markuš Francuska je ovih dana postala velika učionica bez zraka. Na ulicama su tinejdžeri, klinci od 14, 15, 17 godina, oni…
Estetika jesenskog koraka – Kako ležerna šetnja i prva kava u kaputu liječe um
Moda, jarki kolorit sezone i povratak sebi. Zašto su prohladna jutra u kojima cure i žene diktiraju ritam ulica najljepši Zabavnik svakodnevice? Kada stignu dani u kojima listopad preuzme pejzaž, u zraku se…
🍁 Art Postcards (1): Zlatna staza prošlosti – Jesenji Jelačićev perivoj u Novim dvorima zaprešićkim
Prva službena interaktivna razglednica Stjepana Katića i Mete AI donosi topao, jarki kolorit i romantičnu šetnju kroz povijesne drvorede našeg grada. U svijetu brze digitalne potrošnje i suhoparnih agencijskih zapisa, portal Akademija Art…
Bolfan Vinski Vrh
Prije 20 godina Tomislav Bolfan preuzeo je vinograde i temelje vinarije Preša u Gornjakima pokraj Hrašćine. Sagradio je kuću s restoranom i sobama te preimenovao imanje u Vinski vrh Pripremio: Tomislav Radić Dvadesetak…
Kako je najbogatiji Slavonac rebrendirao Čepin
Čovjek koji je promijenio Čepin Boris Markuš U hrvatskom gospodarstvu postoje ljudi koji govore malo, a učine mnogo. Jedan od njih je Marko Pipunić, poduzetnik koji će u neformalnom razgovoru radije pričati o…
Željko Jančić Zec predstavlja “People – Human Transition” u galeriji Laurus u Lovranu
U galeriji Laurus u Lovranu od 13. do 31. listopada 2026. bit će otvorena izložba „People – Human Transition“ umjetnika Željka Jančića Zeca, kojom autor predstavlja nove radove nastale tijekom 2024., 2025. i…
PULS NEMIRA: Otvorena estetski snažna izložba
Za članice „Puls Moslavačkog štrka“ po njihovom kazivanju, ova se tema pokazala zahtjevnom, ali upravo zato i osobito poticajnom. Suočiti se s aktom znači suočiti se s jednim od najpoznatijih motiva u povijesti…
Vatreni osvrt na motive New Yorka Krešimira Ivića
Boja je ključ, boja je život, boja je kretanje, boja je rast, boja je sutra… Miroslav Pelikan U posljednje vrijeme akademski slkar i glazbenik istaknuti hrvatski suvremeni likovni umjetnik, Krešimir Ivić, autor respektabilnog…
Retfala gorjela od dobrog društva: roštilj, cuga i kvart koji diše kao jedan
Retfala: gdje dim roštilja postaje kulturni događaj Venina Markuš Kad Retfala zapali roštilj – kvart postaje kultura, a dim nova tradicija Osijek ima svoje velike priče – Tvrđu, Dravu, kampuse, stadione. Ali ponekad…












