Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 15. svibnja premijerno donosi operu Tannhäuser Richarda Wagnera, jedno od ključnih i najzahtjevnijih djela operne literature 19. stoljeća, nastalu u koprodukciji sa Slovenskim narodnim gledališčem Maribor
Režiju potpisuje belgijski redatelj Frank Van Laecke, umjetnik bogate međunarodne karijere u operi, mjuziklu i dramskom kazalištu, poznat po spoju klasične forme i suvremenog promišljanja operne estetike. Uoči premijere ističe: „U ovoj interpretaciji Tannhäusera promatra kao iznimno nadarena umjetnika, skladatelja opsjednuta potragom za savršenom partiturom, neprestano suočena s vlastitim sumnjama, pritiskom okoline i osudom društva, figuru koja se može čitati i kao odraz samoga Wagnera, stvaratelja u stalnoj borbi s vlastitim granicama i očekivanjima svijeta koji ga okružuje.”
Operom će ravnati Srba Dinić, dugogodišnji suradnik HNK-a u Zagrebu, te maestro Ivan Josip Skender.
Ova opera, dovršena 1845. godine, predstavlja prijelomnu točku u Wagnerovu stvaralaštvu, između ranoromantičarskih utjecaja i glazbene drame njegova zrela razdoblja. Inspiraciju za vlastiti libreto Wagner pronalazi u legendama o srednjovjekovnim pjesnicima-skladateljima, a u središtu djela nalazi se umjetnik rastrgan između duhovne i tjelesne ljubavi, između ideala i strasti, između iskupljenja i prokletstva.
Prvi je put u produkciji HNK-a u Zagrebu opera izvedena 5. lipnja 1895., a sljedeće uprizorenje slijedilo je 1912., dok je posljednja produkcija postavljena 1930. u režiji Tita Strozzija. Nakon gotovo jednoga stoljeća, Tannhäuser se vraća na repertoar zagrebačke Opere kao veliki umjetnički događaj koji ponovno otvara prostor za susret s jednim od najzahtjevnijih naslova opernog repertoara.




Intendantica dr. sc. Iva Hraste Sočo ističe važnost ove produkcije u kontekstu međunarodne suradnje:
— Ova koprodukcija potvrđuje našu stratešku orijentaciju prema snažnijem povezivanju s europskim kazališnim partnerima, ali i prema realizaciji umjetnički zahtjevnih projekata koji nadilaze produkcijske okvire jedne operne kuće.
Ravnateljica Opere HNK u Zagrebu, Željka Barišić Pulig ususret premijeri naglašava:
— Iznimno sam ponosna na naš ansambl koji se s velikom predanošću i umjetničkom zrelošću upustio u izvođenje još jednog zahtjevnog djela opernog repertoara; Tannhäuser postavlja visoke standarde pred sve izvođačke segmente, od solista i Zbora do Orkestra i upravo u takvim izazovima naša Opera potvrđuje svoju snagu i umjetničku izvrsnost.
Naslovnu ulogu Tannhäusera tumače Eric Laporte i Bryan Register, dok u ulozi Elizabete nastupaju Valentina Fijačko Kobić, Evelin Novak i Maja Sremec (studijski). Veneru pjevaju Dubravka Šeparović Mušović i Sofija Petrović, a Wolframa von Eschenbacha Jaka Mihelač, Ljubomir Puškarić i Jurica Jurasić Kapun (studijski). Ulogu Hermanna tumače Sorin Coliban i Sava Vemić. Walthera von der Vogelweidea pjevaju Filip Filipović i Roko Radovan, Biterolfa Ozren Bilušić i Siniša Hapač, Heinricha der Schreibera Ivo Gamulin i Josip Švagelj, a Reinmara von Zwetera Siniša Štork i Toni Nežić. Ulogu Pastira tumače Petra Cik i Hana Ilčić, dok paževe igraju Mima Karaula i Ana Zebić (Prvi paž), Rea Alaburić i Patricija Žudetić (Drugi paž), Vedrana Zrnić i Marija Posavac (Treći paž) te Tena Lebarić Rašković i Lidija Madjerčić (Četvrti paž).
Partner premijere je Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Zagrebu.
NAJAVA IZLOŽBE: “Futurizam tradicije” – Deset poglavlja bezvremenskog sklada kroz objektiv umjetne inteligencije
Portal Akademija Art s ponosom najavljuje otvorenje svoje nove, monumentalne virtualne izložbe fotografija pod nazivom “Futurizam tradicije“, koje će se održati u subotu, 29. kolovoza 2026. godine točno u 12:00 sati Nakon iznimno…
Živi pigmenti zemlje – Kako umjetna inteligencija i bezvremenski dizajn otkrivaju skulpturalno savršenstvo plodova prirode
Kada promatramo plodove zemlje – od jarko crvene, nepravilne teksture domaće rajčice, preko baršunaste unutrašnjosti smokve, pa sve do matematički savršenih spirala divljeg povrća – često zaboravljamo da pred sobom imamo najizvornija remek-djela…
Tekuća skulptura – Kako umjetna inteligencija i bezvremenski dizajn redefiniraju estetiku hrvatskih vina
Vino na Mediteranu i u Hrvatskoj nikada nije bilo samo poljoprivredni proizvod; ono je tekuća povijest, odraz podneblja i prvorazredni estetski fenomen. Svaka boca vrhunskog vina, bilo da dolazi s amfiteatralnih položaja Dingača…
Kod skrivenog sklada – Kako umjetna inteligencija dešifrira najveće vizualne zagonetke povijesti
Svijet koji nas okružuje prepun je fenomena koji na prvi pogled djeluju neobjašnjivo, mistično ili kao puka igra slučaja. Međutim, kada se zagrebe ispod površine, najfascinantnije zanimljivosti prirode i ljudskog stvaralaštva kriju strogu,…
AKADEMIJA ART – Jutro u 5 minuta – 24.08.
1. Sport: Hrvatska rukomet / odbojka reprezentacija danas u 17h protiv Mađarske — najteži ispit u skupini C 2. Energetika / Zagreb: Najavljena isključenja struje 08:30-15:00, tisuće bez struje u Zagrebu i Zagorju 3. Sigurnost: MUP…
Simfonija divljine – Kako umjetna inteligencija postaje digitalni štit i suautor ekološke ravnoteže
Ekologija u svom najdubljem, izvornom značenju predstavlja znanost o domu – o cjelokupnom planetarnom staništu u kojem svaki organizam, od mikroskopskog lišaja na stijeni do stoljetne bukve, ima točno određeno mjesto i ulogu.…
Filozofija kamena i svjetla – Kako umjetna inteligencija redefinira bezvremenski iskonski dom
Pojam doma kroz povijest je predstavljao mnogo više od pukog skloništa od vremenskih nepogoda. Dom je materijalizacija čovjekova unutarnjeg svijeta, prostor u kojem se dodiruju intima, estetika i tradicija. Na hrvatskom tlu, bezvremenski…
Arhitektura nevidljivog – Kako znanost i umjetna inteligencija vizualiziraju skrivenu geometriju svemira
Znanost i umjetnost kroz povijest su se prečesto promatrale kao dva odvojena svijeta – jedan hladan, analitički i egzaktan, a drugi emotivan, intuitivan i slobodan. No, zakoračimo li dublje u najvažnija znanstvena otkrića,…
Anatomija sklada – Kako umjetna inteligencija mapira bezvremenske zakone ljudskog zdravlja
Zdravlje ljudskog organizma oduvijek se, od antičkih filozofa pa do modernih medicinskih autoriteta, definiralo kao stanje savršene ravnoteže – homeostaze. To je unutarnji sklad u kojem svaki organ, stanica i impuls rade u…
Čuvari digitalne memorije – Kako top tehnologija prepisuje, a ne briše povijest oblika
Ubrzani razvoj globalne tehnologije često se promatra kroz prizmu destrukcije – kao sila koja briše analogne oblike i potiskuje tradiciju u zaborav. Međutim, u rukama vizionara i esteta, top svjetska tehnologija (AI) preuzima…
Skulpture u pokretu – Kako umjetna inteligencija redefinira bezvremenski auto-dizajn
U svijetu visoke estetike, automobil nikada nije bio samo obično prijevozno sredstvo. On je mobilna skulptura, trijumf industrijskog dizajna i materijalizacija čovjekove vječite težnje za brzinom i slobodom pokreta. Kada promatramo povijest auto-moto…
Drveni dvorci Turopolja – Tihi čuvari baštine pod svjetlima digitalnog doba
Zeleni zagrljaj Zagrebačkog prstena skriva jedno od najfascinantnijih, a ujedno i najranjivijih svjedočanstava autohtone hrvatske arhitekture – tradicionalno drveno graditeljstvo Turopolja i Pokuplja Ove stoljetne kapele, kurije i plemićki dvorci, građeni isključivo od…












