Vesna Štulić iz oskudnih povijesnih izvora izvlači nit i plete priču s temom kušnje i oprosta i to u godini koju je papa Lav XIV proglasio jubilejem, 800. obljetnica preminuća sv. Franje Asiškog
“Ako je nečija povijest obilježena križem onda je to povijest franjevačkog reda. Tako je Vesna, a da toga možda i nije svjesna vještim perom otvorila tajnu Tijatskog (u ovom slučaju Tihatskog) križa koji skriva grobove i nad kojima lebdi zavjet šutnje, a šutnja je stanje misterija križa. Vesna je vješta u uprisutnjivanju emocija. Roman je pun poruka koje nam autorica sloj po sloj otkriva. Duboko ispod svake Vesnine priče krije se pouka. I zato ovo nije još jedna priča o otoku. Ovo je priča puna mistike, geologije, arheologije, arhivistike, priča o otuđenosti. Tko spava pod križem, saznat ćete ako pročitate ovaj roman pun toplih emocija, kakvih nam Vesna Štulić još jednom nudi na čitanje. A ja ga od srca preporučujem.” napisala je u osvrtu na roman S. Matković, književnica.
Gotovo da bi se moglo govoriti o receptu po kojem su pisani Štulićevi romani; ispreplitanje vremena, u ovom slučaju vrijeme nadbiskupa Gardina splićanina i fikcijska nadogradnja arhivskih dokumenata koja su poslužila kao predložak, kao i poetski upliv “trećeg glasa”. Jer, ne zaboravimo Vesna Štulić autorica je preko dvadesetak pjesničkih zbirki.


“U svojim romanima dajem poetski glas onome o kojem je riječ u romanu. To je rekli su kritičari izvrsan iskorak u pisanju književnog žanra kao što je povijesna fikcija. Na taj način roman dobiva jednu novu dimenziju”, kazala je autorica.
Roman je pisan ne s namjerom da se zavjet šutnje koji vlada među otočanima, iz čijih karaktera autorica posuđuje ono nešto i vještim perom ispisuje karakter svojih likova, prekine već da se zabilježi ono što je jedino moguće, a to je “tišina”.
“Svaki moj odlazak na otok bio je povratak u tišinu koja je postajala sve gušća, postojana, opipljiva. Gledala sam u križ na Velikoj glavi očarana njim, valjda još od djetinjstva. Zavjet šutnje među otočanima bio je izazov koji je trebalo pretočiti u književno djelo. No, kako pisati o onome o čemu se ne govori? Šutnja kao zavjet prema mrtvima, prema mjestu, prema vlastitoj povijesti…”, piše autorica na poleđini knjige. “Zato je roman postao prostor u kojem sam mogla slušati ono što nije izgovoreno. I ne, nisam pisala da razotkrijem tajne, (to bi ipak jednom valjalo prepustiti arheolozima), već da zabilježim život u sjeni neizrečenog.”
NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva
Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46…
Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar
Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja…
Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću
Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo…
Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
Eric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee…
Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
Peter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO…
OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA
Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine,…






