U srijedu, 25. ožujka 2026., u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu otvorena je izložba „Svjetlosne pisanice s otiskom baštine“ dr. art. Dijane Nazor Čorda iz Zagreba
Izložba je realizirana uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Veleposlanik Republike Hrvatske u Berlinu, Gordan Bakota, otvorio je izložbu te u svom obraćanju istaknuo povezanost hrvatske kulturne baštine i najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, koji je duboko ukorijenjen u identitet hrvatskog naroda. Uzvanike je pozdravila diplomatkinja Marina Perković te predstavila umjetnički i pedagoški rad Nazor Čorde. O izložbi, njezinu nastanku i umjetničkim ciklusima govorila je autorica uz citate tekstova likovnih kritičarki i povjesničarki umjetnosti Branke Hlevnjak i Ivane Drožđek iz bogatog kataloga izložbe.
Na izložbi je predstavljeno četrdeset keramičkih pisanica, od kojih je trideset osvijetljeno raznobojnim svjetlom, dok je dio radova oslikan engobom i akrilikom. Pisanice su izrađene od šamotirane bijele gline i terakote, a nastajale su u razdoblju od 2009. do 2026. godine. Izloženi su i novi radovi svjetlosnih pisanica inspirirani hrvatskom tradicijskom baštinom, uključujući motive lepoglavske, hvarske i paške čipke te glagoljice. Posebnu cjelinu čine radovi izvedeni infracrvenom metodom, pri čemu se s pomoću IR kamere ispod vidljive površine pisanice otkriva dodatna, skrivena figurativna slika. Jedinstvenost ovih osvijetljenih pisanica, uz perforacije i motive nadahnute starokršćanskom baštinom, očituje se i u tome što autorica oslikava žaruljice unutar pisanica različitim bojama, karakterističnima za tradicijske ukrase. U svojim radovima također istražuje primjenu cvjetnih elemenata preuzetih iz starohrvatskog pletera i ornamentalne baštine, kao i motiva ptica inspiriranih predromaničkom dekoracijom arhitektonskih elemenata i crkvenog namještaja. Popratni dio izložbe čini dvanaest umjetničkih fotografija, na kojima je svaka perforirana unikatna pisanica prikazana u različitim svjetlosnim varijacijama. Izložene fotografije snimili su Iva Lulić, Jurica Škudar i autorica izložbe. U tekstu kataloga o svojem je doživljaju izložbe Ivana Dvoržak, povjesničarka umjetnosti, navela: „Obojene pisanice postale su neizostavni dio Uskrsa. Jaje, kao univerzalni simbol novog života, predstavlja misterij stvaranja i rađanja. (…) Dijana Nazor Čorda predstavlja nam novu vizuru pisanica dajući nam magični spoj tradicionalnog i suvremenog. U današnjem modernom svijetu, iako su se običaji možda promijenili, simbolikom pisanice, autorica i dalje nas povezuje s našim nasljeđem i podsjeća nas na vječne cikluse života, smrti i ponovnog rađanja, a svjetleće pisanice asociraju nas na male svjetleće katedrale pune nade. U sva tri ciklusa pisanica možemo uživati u ljepoti koja nam je predstavljena na jedan briljantno osvježavajući nov način, ali nas pritom podsjećaju na tradiciju koja nas okružuje, te se s radošću, ali i sjetom, možemo prisjetiti starih običaja koji nas povezuju s našim predcima.“ O njezinu je radu u predgovoru teksta izložbe povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak napisala: „Dijana Nazor Čorda pisanicama priziva u sjećanje davne nambaštinjene starohrvatske ornamente i stilizirane ptice, te vječne simbole slobode. (…) Perforirane pisanice Dijane Nazor Čorda sasvim su drugačije i potpuno originalne.Štoviše, neočekivano zadivljujuće. Na suvremen način, uz pomoć obojenog svjetla, iz ornamentalno izbušenih rupica događa se svjetlosna igra neobično jakog duhovnog učinka. Ovaj je efektni svjetlosni spektakl, premda proizveden iz malene pisanice, usporediv s onim ugođajima u gotičkim katedralama kada iz golemih prozora, ostakljenih šarenim svetačkim slikama vitraja, za sunčanih dana zaigra u prostoru crkve virtualna čarolija. Dijana Nazor Čorda postigla je s perforiranim pisanicamaosjećaj rađanja životakroz tajanstveni snop svjetlosne energije. Svjetlosna magija, prisjetimo se, prisutna je i na slikama Kristova uskrsnuća kada ga slikari slikaju u snopu svjetlosne energije. Jer, svjetlo je (Sunce je) izvor života, kao i jaje u kojem se život zameće.“ Kustosica izložbe je Tea Rittig.
Izložba se može pogledati do 10. travnja 2026. u prostorijama veleposlanstva.






















Životopis autorice:
Dijana Nazor Čorda (Split, 1971.) doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom umjetničkom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. na temu „Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivoga“. Diplomirala je 1995. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, program studija Likovna kultura, danas Umjetnička akademija, te stekla zvanje profesora likovne kulture-restauratora. Iste godine dobiva nagradu Fakulteta. Od 1995. izlagala je na 51 samostalnoj izložbi u Hrvatskoj, Belgiji i Australiji. Od 1993. sudjelovala je na preko 150 žiriranih skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. U sklopu programa međunarodne kulturne suradnje Hrvatskog društva likovnih umjetnosti stručno se usavršavala na jednomjesečnom rezidencijalnom programu u Leipzigu, Njemačka (u okviru projekta De/konstrukcija slike) 2025. godine. Radovi joj se nalaze u fundusima više hrvatskih muzeja i privatnih zbirki. Dobitnica je više nagrada, priznanja i pohvala za umjetnički i likovno-pedagoški rad. Za doprinos u likovno-pedagoškom radu dodijeljene su joj dvije državne nagrade: Godišnja državna Nagrada Ivan Filipović 2012. i Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića 2013. Članica je HDLU-a Zagreb, InSEA-e, Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, HULULK-a, Grupe Infra i Matice hrvatske. Živi i radi u Zagrebu.
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči…






