Kakva je veza između dva blaženika, Alojzija Stepinca i Fultona J. Sheena?
Uoči Stepinčeva (10. veljače) među katolicima je odjeknula vijest da je Sveta Stolica objavila kako su se stekli svi uvjeti za beatifikaciju američkog nadbiskupa Fultona J. Sheena. Sutri dan po Stepinčevu na Laudato TV gledam emisiju o ovom uzoritom nadbiskupu. Kakav vrstan govornik! U njegovom životopisu stoji da je objavio preko 100 knjiga vjerskog i teološkog sadržaja. Bio je veliki propovjednik i vrlo često je nastupao na radiju i televiziji. Redovito je obavljao pobožnost Svete ure. Tijekom pedesetih godina prošloga stoljeća vodio je emisiju ”Život vrijedan življenja” (Life Is Worth Living) koju je pratilo preko 30 milijuna gledatelja. Dva puta je dobio nagradu Emmy. Njegovi zemni ostaci danas počivaju u crkvi sv. Patrika u New Yorku (1895 – 1979). Godine 2002. započeo je proces kanonizacije i 10 godina poslije papa Benedikt XVI. objavljuje dekret o njegovim herojskim krepostima. Evo, dođe dan kada saznajemo za vijest o mogućem proglašenju blaženim. Baš ovaj posljednji čin nagnao me je pisati ovaj tekst.

Blaženici Alojzije Stepinac i Fulton J. Sheen – Foto screenshot YouTube
Kakva je veza između dva blaženika, Alojzija Stepinca i Fultona J. Sheena? O tome nešto kasnije, a sada nekoliko razmatranja o emisiji koju sam jučer gledao na Laudato TV. Fulton J. Sheen izlazi na pozornicu. Teatralan nastup. Širi ruke kao da nas sve želi zagrliti. Slijedi pokoja šala koja nas razveseljava. Tu je i prazna ploča i kreda, njegovi omiljeni rekviziti. Počinju tumačenja te istovremeno pisanje i risanje na ploči. Govori polako, razložno i jasno. Sve dolazi na svoje mjesto, sve je puno logike i smisla. Dakle, Isus najprije bira svoje učenike da mu se pridruže. Poučava ih o svim tajnama vjere. Mijenja ih iznutra, u srcu. Uči ih da spoznaju sami sebe i da pobijede svoj ego. Oni postaju novi ljudi koji su spremni svjedočiti za učitelja. Tek ih tada šalje u svijet, među ljude. Gle, taj kristovski poučak sada propovjednik primjenjuje na četiri neproglašena sveca. Prvi je Mahatma Gandhi koji je donio slobodu indijskom narodu, mirnim putem, bez sile. Prozvan je ”ocem nacije”. Prošao je put koji su prošli mnogi apostoli. Spoznao je istinu u sebi i priznao da je vjera katolička najbliža Bogu. Snažno ga je nadahnjivao Kristov govor na gori i njegovih osam blaženstava. Drugi apostol je John F. Kennedy. Nosio je težak križ cijeloga života. Borio se protiv svih svojih mana, bol ga je lomila i slomila u njemu sve ono što nije dobro, a kada je stupio na svjetsku scenu očitovala su se njegova dobra djela. Nije bio samo katolik na riječima nego i na djelu. Jedini je američki predsjednik koji je dobio Pulitzerovu nagradu. Jedan od četvorice je Ivan Pavao II. danas proglašeni svetac. Sve teške, zapletene i zamršene situacije znao je pojednostaviti i raspetljati. Jednom zgodom dok je boravio u Veneciji dogodila se poplava. Ulazi u jednu gostionicu, a vlasnik će mu: ”Vidim Preuzvišeni da ste pokisli, sigurno Vam treba krigla vina da se malo okrijepite.” Uslijedio je odgovor: ”Hvala lijepa, samo sam skvasio noge.” Na redu je četvrti svetac. Šveđanin Dag Hammarskjold bio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda od 1953. do 1961. Nije se ženio i živio je djevičanskim životom. Njegovo obrazloženje je da je to čini zato kako bi svu svoju ljubav darivao svim ljudima na svijetu.
Dolazimo do biti priče. Poslije Drugog svjetskog rata komunističke vlasti osuđuju nadbiskupa Alojzija Stepinca na 16 godina strogog zatvora i prisilan rad. Fulton J. Sheen, između ostalog, tada je rekao: – ”On će brzo biti zaboravljen” rekao je Tito. Pilat je isto mislio, kada je zatražio posudu s vodom da opere Krista sa svojih ruku. Dok su kaplje poput blistavih dragulja na jutarnjem suncu padale s njegovih ruku, on je bio uvjeren u svom srcu, da sve vode iz 7 mora ne bi bile dovoljne da operu krv s njegove duše. ”Što ću raditi s Kristom”, odzvanjalo je kroz stoljeća, kao što novi Pilat pita: ”Što ću raditi sa Stepincem”: Stepinac, koji je išao na sud kao duhovni pastir Hrvata, izašao je iz sudnice kao opći vođa svoga naroda i kao uzor u svijetu.
Hrvatski narod pri kraju i poslije Drugog svjetskog rata doživio je najveću tragediju u svojoj dugoj povijesti. Bleiburška tragedija i križni putovi o tome najbolje svjedoče. Stotine jama, stratišta i grobišta o tome svjedoče. Isto tako ni jedan narod u Europi nije imao toliko ubijenih svećenika kao hrvatski narod. Svijetli simbol toga svehrvatskog martirija je kardinal Alojzije Stepinac. Došli smo do bar neke pravde ovdje na zemlji. Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) traži međunarodnu osudu zločina totalitarnih komunističkih režima. Tu je i Rezolucija Europskog parlamenta iz 2008. svjedoči o europskoj savjesti i totalitarizmu. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, poznat kao Dan crne vrpce, obilježava se 23. kolovoza.
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (8): Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s ponosom predstavljamo lik i ostavštinu svete…
Fotoklub Zagreb slavi 134 godine izložbom dokumentarne fotografije
Fotoklub Zagreb, najstarije fotografsko društvo u Hrvatskoj, obilježava 134. godišnjicu postojanja rođendanskim programom „Živjela fotografija!“. Središnji dio programa čini izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“, koja se otvara u subotu, 19. rujna 2026.…
FOTO Vinkovci u ritmu Jeseni: tradicija, tambure i večer koju je otvorio Jakov Jozinović
Deseci tisuća ljudi na koncertu Jakova Jozinovića u Vinkovcima Venina Markuš Počele su 61. Vinkovačke jeseni Počele su 61. Vinkovačke jeseni, manifestacija koja i ove godine u prvi plan stavlja ono što je…
PLUS: Digitalna amnezija vs. Digitalni štit – Tko će čuvati našu kulturnu baštinu u doba algoritama?
Živimo u paradoksalnom vremenu. Nikada u povijesti nismo stvarali, bilježili i pohranjivali više informacija, a istovremeno, nikada naša kolektivna memorija nije bila krhkija. Dok ulazimo dublje u drugu polovicu ovog desetljeća, suočavamo se…
Trio Solemnis ispunio crkvu sv. Mihovila zvukom orgulja, violine i soprana
U sklopu 8. Zadar Organ Festivala sinoć je, 13. rujna, u crkvi sv. Mihovila u Zadru održan koncert Trija Solemnis, koji čine sopranistica Nina Kobler, violinist Krešimir Marmilić i orguljaš Milan Hibšer. Ispunjena…
Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja se vraća kući
Nakon Bruxellesa, priča ide dalje – prema Slavoniji Venina Markuš Nakon 20 godina od prvog koncerta ove tamburaške priče, orkestar konačno dolazi svirati u srce Slavonije – ondje gdje tradicija ima posebno mjesto,…






