Bečkim se balovima raduje cijela Austrija, ali i svijet. Završetak posljednje sezone pokazuje veliki uspjeh, posebno na međunarodnoj razini
Sezona balova 2025./2026. premašila je sva očekivanja. Bečki balovi privukli su oko 35.000 posjetitelja više nego prošle sezone, a postavljen je i novi rekord kada je riječ o prihodima – s prošlogodišnjih 205 milijuna eura, prihodi su u posljednjoj sezoni narasli na gotovo 240 milijuna eura.
U porastu je, pored toga, i broj stranih posjetitelja na bečkim balovima. Oni kupuju ulaznice za bal, odlaze u restorane i voze se taksijem, a u hotelima odsjedaju dvije do tri noći. Sve navedeno pozitivno utječe na ekonomski aspekt sezone balova i njihov značaj za austrijsku prijestolnicu. Otprilike 32 posto posjetitelja velikih bečkih balova dolazi iz inozemstva. Najviše ih dolazi iz Njemačke, potom Švicarske, SAD-a i Japana te Velike Britanije, Hrvatske i Italije. To pokazuje da su bečki balovi poznati diljem svijeta, a informacije o prodaji ulaznici sežu sve do Australije. Ipak, istraživanja pokazuju da postoji potencijal rasta kada je riječ o posjetiteljima iz ostalih dijelova Austrije.
U Beču se svake godine održi više od 450 balova, a jedinstvenima ih čini upravo bečki karakter koji se ocrtava u atmosferi i šarmu te u potrebi posjetitelja da bude viđen. Iako ima mnogo stranih posjetitelja, i danas postoje balovi koje uglavnom posjećuju Austrijanci, jedan od njih je i Bal bečkih filharmoničara.


Upita za ulaznice je jako puno, no kapaciteti su strogo ograničeni, a Bečani i dalje imaju prednost. Operni bal najpoznatiji je bečki bal i prenosi se uživo.
Sezona balova svake godine počinje 11. studenog, a vrhunac je u siječnju i veljači. Pokladni utorak označava kraj sezone tročetvrtinskog takta.
Refleksije prisutnosti – Opatijska umjetnica Kristina Kinkela Valčić predstavila se zagrebačkoj publici
Osobni fragmenti vizualne stvarnosti i poetika unutarnje tišine u radovima opatijske umjetnice Kristine Kinkele Valčić zaintrigirali zagrebačku publiku Sonja Švec Španjol U utorak 6. listopada 2026. u 18 sati u Galeriji Kupola Gradske…
Arhetip ljudskoj svijesti – novi ciklus Julije Kršlović
Zaranjanje u duboku prošlost i nepregledne dubine čovjekove memorije donosi Juliji Kršlović mnoštvo raznolikih mogućnosti kao u odabiru motivike tako i u načinu realizacije Miroslav Pelikan Akademska slikarica Julia Kršlović, suvremena je hrvatska…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (25): Sv. Anastazija (Stošija) – Trijumf slobodnog duha nad okovima tamnice
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset petom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Vjetar stvarnosti nasuprot instaliranoj većini – Zašto renesansni um odbija šutnju i dodvoravanje matrixu?
Osvrt Stjepana Katića na sindrom akademskog zavlačenja u rupe i lažni moral doživotnih beneficija. Kada znanost i umjetnost progovore vlastitom pameti, sebičnost i ljubomora gube tlo pod nogama. Živimo u društvenom i medijskom…
Djeca Francuske izašla na ulice – učionice više ne mogu disati
Kad država pusti suzavac na djecu – Francuska više nije ista Boris Markuš Francuska je ovih dana postala velika učionica bez zraka. Na ulicama su tinejdžeri, klinci od 14, 15, 17 godina, oni…
Estetika jesenskog koraka – Kako ležerna šetnja i prva kava u kaputu liječe um
Moda, jarki kolorit sezone i povratak sebi. Zašto su prohladna jutra u kojima cure i žene diktiraju ritam ulica najljepši Zabavnik svakodnevice? Kada stignu dani u kojima listopad preuzme pejzaž, u zraku se…






