Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom i na Fakultetu političkih znanosti, gdje je stekla zvanje magistra novinarstva. Novinarstvo joj je bilo svojevsna polazna točka identiteta radila je kao spiker, urednica i autorica emisija na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji. Više od dvije stotine emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“ ostaju svjedočanstvo njene posvećenosti kulturnom nasljeđu. Tijekom Domovinskog rata njen novinarski rad odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Dvadeset godina bila je službena spikerica rukometne lige, vodila kulturne i društvene događaje, potom radila u odnosima s javnošću Ministarstva kulture Republike Hrvatske, obavljala dužnost portparole Vlade, bila zastupnica u Hrvatskom saboru i od 1. prosinca 2019. godine zastupnica u Europskom parlamentu. U novom mandatu članica je Odbora za kulturu i obrazovanje, kao i Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore. U njenom profesionalnom rastu prepoznaje se kontinuitet od javne riječi do europske odgovornosti. U toj postojanosti ima nečeg od Katarine Zrinski: hrabrost koja stoji sama za sebe i ostaje zapamćena kao snaga damskog karaktera i borbe.


Sunčana Glavak je u rodnom Čakovcu završila osnovnu i srednju školu, a još tada se viđelo da njena energija nije usmjerena samo u jednom pravcu: sport je gradio disciplinu, a dramska takmičenja sigurnost govora. Nije bez značaja što je upravo kroz rukomet i scenu naučila kako se nosi tempo, kako se čuva fokus i kako se pred publikom ostaje pribran. Znanjem oblikovanim u dva pravca pedagoške nauke (1992) i magisterij novinarstva dalo joj je dvije važne osobine: sposobnost da razumije čovjeka i sposobnost da javnu riječ učini jasnom. Javni diskurs je često opterećen prekomjernim objašnjavanjima, dok suština bježi. U takvom ambijentu prepoznaje se snaga sažete i jasne rečenice.
Dan Hrvata Crne Gore – riječ koja obavezuje
U protekle tri godine imao sam priliku da slušam Sunčanu Glavak na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, 13. januara 2025. godine. Njena riječ, poput munja i gromova, para hrvatske oblake i razgrće sumnje.
Tada je kazala:
„Kao što su Zrinski nekada izgubili glavu braneći hrvatstvo, tako danas niko ne smije pognuti glavom zato što je Hrvat. I na tome vam želim čestitati, na ustrajnosti svih ovih godina, jer narod čine dame i gospoda. Dame i gospoda, to ste vi. Mi koji živimo u Domovini, koja je vaša, naša je dužnost pružiti vam nesebičnu potporu. Ako se naš glas ne čuje ovdje u Crnoj Gori, nemojte nijednog trenutka sumnjati da mi hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu nijesmo vaši glasni zagovornici. To činimo svakog dana i činićemo sve dok se ne steknu svi uslovi da i Crna Gora bude punopravna članica Evropske unije.“
Taj govor nosi snagu upravo zato što iza njega stoji životni put profesionalke koja je godinama učila da riječ mora imati odgovornost. Na Hrvatskom radiju Čakovec bila je spiker, voditelj i urednica, a na Hrvatskoj televiziji radila je u dopisništvima Čakovec i Varaždin, u redakcijama informativnog, privrednog, sportskog i mozaičnog programa. Na Varaždinskoj televiziji bila je urednica Zabavnog programa, urednik sportskih emisija i reporterka. Autorski pečat ostavila je kroz više od 200 emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“, kao i kroz dokumentarne serijale i film „Hrvatska kulturna baština – Hrvatski državni arhiv“. Brojna priznanja i zahvalnice nijesu tu da uljepšaju biografiju, nego da potvrde jedno njen rad je dugo bio okrenut kulturi, trajanju u svijesti i identitetu. Dvadeset godina bila je službeni spiker rukometne lige, a od 1995. do 2004. vodila je najvažnije kulturne, sportske i privredne događaje u Varaždinskoj županiji. U takvom iskustvu uči se disciplina javnog prostora da se govori i gradi snažna javna riječ.
Kao književnik i publicista, ali i kao neko ko godinama prati društvene i kulturne procese, mogu reći da se podrška ne mjeri samo riječima, već postojanošću. Kod Sunčane Glavak ta postojanost je intelektualno snažna. Hrvati Crne Gore kroz istoriju su opstajali zahvaljujući vjeri, kulturi i obrazovanju. Dan hrvatskog naroda je potvrda identiteta koji traje uprkos istorijskim iskušenjima. U takvom ambijentu svaka javno izgovorena riječ podrške ima značaj. Sunčana Glavak stoji uz Hrvate Crne Gore ne kao simbol, već kao odgovorna evropska zastupnica koja razumije kompleksnost regiona. U tom kontinuitetu prepoznaje se ono najvažnije svijest da dostojanstvo jednog naroda ne smije zavisiti od trenutnih političkih prilika, već od trajnih vrijednosti. A vrijednosti se čuvaju znanjem, kulturom i uspravnim stavom. Sunčana Glavak je to pokazala jasno, dosljedno i odgovorno uz Hrvate Crne Gore.
Hrvati Crne Gore nijesu marginalna priča, već sastavni dio kulturnog i duhovnog identiteta Crne Gore zemlje. Boka je prostor đe istorija traje u arhitekturi, u bratovštinskim pečatima, u molitvenicima i u sjećanju porodica. U toj stvarnosti hrvatska zajednica ne očekuje posebnost, već ravnopravnost pravo da njen jezik bude prisutan, da se njena kultura vidi i uvažava, da se njeno istorijsko trajanje priznaje kao dio ukupnog identiteta Crne Gore. Zato je važno što Sunčana Glavak u svojim porukama ne govori o Hrvatima Crne Gore ne kao o političkom pitanju, već kao o stvarnoj i istorijskoj zajednici. Ona razumije da identitet nije apstraktna kategorija, niti riječ u političkom dokumentu, već život u punom smislu porodice koje opstaju, škole u kojima se uči maternji jezik, kulturna društva koja čuvaju baštinu, vjera koja oblikuje vrijednosti, rad koji daje dostojanstvo i ime koje se nosi uspravno, bez straha i bez odricanja. U ambijentu đe se zna relativizovati doprinos manjebrojnih naroda, ovakva podrška dobija dimenziju zaštite principa. Evropska integracija tada postaje potvrda ali i obaveza vrijednosnog sistema. A vrijednosti se najjasnije prepoznaju u odnosu prema manjebrojnim zajednicama.
Zato podrška Sunčane Glavak Hrvatima Crne Gore ne proizlazi iz političkog trenutka, već iz principa. Ona ima dublji postulat-postulat javne riječi koja nosi odgovornost. U tom smislu ne može se zaobići figura Marije Jurić Zagorke (1873–1957), prve profesionalne novinarke u Hrvatskoj, žene koja je u vremenu osporavanja i potiskivanja ženskog glasa uspjela da se izbori za pravo da govori, piše i misli javno. Njena rečenica ostaje kao trajni podsjetnik: „Sve što sam napisala, napisala sam iz ljubavi prema svom narodu i domovini.“ U toj misli sažeta je suština javnog djelovanja koje proizlazi od uvjerenja. Upravo takva vrsta odgovornosti prepoznaje se i u stavu Sunčane Glavak prema Hrvatima Crne Gore dosljedno, jasno i bez intresa. Sunčana Glavak danas stoji uz Hrvate Crne Gore kao dominantna dama javnog prostora, svjesna da dostojanstvo naroda nije “politički trenutak”, već trajna vrijednost koja se čuva riječju, znanjem i ponosnim stavom.
Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru
Cu’fus je međunarodni festival cirkuske umjetnosti koji se od 2011. godine održava u Samoboru pod sloganom „Svi pod mus’ na Cu’fus!“ Matija Vuletić Ovogodišnje izdanje održava se od 21.- 24.5.2026. na tri lokacije…
Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri
Vinistra, jedno od najuglednijih vinskih događanja u Hrvatskoj, održano je od 8. do 10. svibnja 2026. u dvorani Žatika u Poreču, okupivši više od stotinu izlagača, brojne vinske stručnjake, ugostitelje, distributere i ljubitelje…
Pjenušavi doručak u Pavlomiru
U subotu, 6. lipnja, vinarija Pavlomir i Novi Vinodolski bit će domaćin Pjenušavog doručka u vinogradu – Kvarner Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Matej Paluh Posjetitelji će od 10:00 do 12:00 sati…
u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost
Čudesno putovanje na Istok Izložba je otvorena za posjetitelje do 5. srpnja 2026. Pripremio: Tomislav Radić – Fotografije: Dubravko Hrupa Svečanim otvorenjem u Dvoru Trakošćan predstavljena je međunarodna izložba „Čudesno putovanje na Istok /…
Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt
Manje prometa, više zelenila i prostora za susrete: u bečkom okrugu Favoriten dovršen je prvi superblok, moderan i klimatski prilagođen gradski kvart po uzoru na barcelonske superblokove Sandra Knežević Grad Beč je otvorio…
Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU
Đurđica Čilić VIDIMO SE NA PAPIRU Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio knjigu kratkih proznih zapisa, u biblioteci Ambrozija (knjiga 712.), VIDIMO SE NA PAPIRU, Đurđice Čilić, na 152 stranice. Postoji određena…
,





