Vrijeme i stoljeća ne mogu mijenjati ljude, identitete, kulturu, običaje, vjeru ni naciju. Trinaesti siječanj, Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, predstavlja jednu od najsvjetlijih točaka poštovanja i multikulture. Datum čije je uporište u unutarnjoj svijesti i snazi. Danas svaki Crnogorac, ali i pripadnici manjebrojnih naroda, treba s ponosom čestitati ovaj dan hrvatskom narodu Crne Gore narodu koji je vjekovima gradio i satkao najljepše pomorske, književne, povijesne i društveno-političke segmente u drevnim mozaicima na kapijama Mediterana. I ma koliko da je vaša povijest, kao i pomorska tradicija, bila burna i jaka poput bura i oluja, ostali ste svoji na svome. Vaše boje su s ponosom utkane u hrvatsku zastavu, ali vi ste cjeloviti dio i crnogorske zastave. Vaša autohtonost i vaša samobitnost snažne su upravo zato što nijesu nastajale u sukobu, nego u trajanju. Hrvat je ovdje bio i pomorac i književnik, i svećenik i arhitekt, i graditelj i čuvar sjećanja, i učitelj i trgovac, i kroničar prostora i njegova savjest. Hrvat u Crnoj Gori nikada nije bio prolaznik. Bio je onaj koji ostaje, koji podiže i gradi koji ostavlja trag kao osobni pečat drevne istorije. Ovjee se osjećao ne po brojnosti, već po onome što je ostajalo iza njega.
U Boki, u njenim gradovima i zalivima, hrvatski identitet nikada nije bio potreba za dokazivanjem, već prirodno stanje. Govorio se kroz bedeme i kapele, kroz oltare i crkve, kroz ostrva i rtove, kroz rukopise, barke i jedra, kroz pjesmu i život koji je trajao uz more. Nije imao potrebu da se nameće, jer je pripadao ovom prostoru na način koji ne traži dokazivanje bio je dio njegovog poretka, njegovog trajanja i njegove duboke istorije.


Vi ste onaj ljepši dio Crne Gore ne po estetskoj samohvali, nego po dubini nasljeđa koje ste utkali u njenu kulturu. Vaš identitet nije slabost, već snaga. I ma koliko bio na udaru velikosrpske dogme, ma koliko se pokušavao potisnuti, razvodniti, preimenovati ili svesti na bezlične floskule, ne dajte se. Jer vi đe god da ste, uvijek ste bili i ostali jedno Hrvati. Sve van toga je pokušaj asimilacije, negacije i nasilnog preoblikovanja, kojim se identitet ne priznaje, već razgrađuje. Posebno je opasna ta podla i zamorna floskula „Bokelj“ kada se koristi ne kao regionalna odrednica, nego kao sredstvo poništavanja nacionalnog bića. Ona ne želi da vas opiše ona želi da vas proguta i obezliči. Ne dozvolite to sebi. Jer regionalna pripadnost nikada ne smije biti zamjena za narodnu.
Trinaesti januar ne gradi smisao na formalnom izjašnjavanju, već prostoru potvrđivanja. On ne mjeri pripadnost brojčanim odnosima, već njenom dubinom i trajnošću. U tom smislu, manjina se ne prepoznaje po slabosti, nego po stepenu odgovornosti prema vlastitom identitetu i prema društvu u kom živi. Narod koji je siguran u sebe nema potrebu da osporava drugoga da bi potvrdio vlastito postojanje. Hrvatska zajednica u Crnoj Gori opstajala je upravo zahvaljujući toj svijesti znajući kome pripada i znajući đe pripada, ostajući vjerna sebi, ali i prostoru koji dijeli sa drugima.
Još je August Šenoa, u svojim “Zagrebuljama”, zapisao da pravi hrvatski svijet čine oni koji se ne odriču svoga jezika i svojih običaja. Taj duh, koji je on ośetio pod starim Okićem, bio je vezan za unutrašnju postojanost naroda. Taj isti duh živi i danas među Hrvatima u Crnoj Gori u onima koji znaju ko su, čak i onda kada im se to pokušava osporiti.
Šenoina vjera u trajnost hrvatskog naroda najdublje je izražena u riječima koje nijesu patetične, već nastavljaju svetu baštinu vjernosti domovini.: „Oh da, ljudi, ti grobovi minulosti usred božanskoga perivoja, to su žrtvenici budućnosti dok nas ovo sunce grijalo bude, dok ovim zrakom disali budemo, donle nije Hrvatska propala.“ U tim riječima nema geografskog ograničenja. One važe podjednako u Zagrebu i u Boki, u Slavoniji i u Kotoru, svuda đe postoji svijest o pripadanju i identitetu. Nije slučajno ni to da je upravo Šenoa prvi u hrvatskoj prozi zabilježio pjevanje Lijepe naše: „Tu nas deset udari u jedan glas u pjevanje a što smo pjevali, pitate me? Što, nego Lijepa naša domovina, oj hrvatska zemljo mila!“ Pjesma je tada prerasla u molitvu i simbol prepoznavanja, to je bio znak da narod postoji i onda kada nije politički snažan, kada je razasut, kada traje u tuđim okvirima. Zajednički glas ne nastaje iz prostora, već iz svijesti o sebi. On prelazi granice bez potrebe da ih objašnjava ili ruši, okupljajući Hrvate đe god da žive, ne kroz prizivanje prošlosti, nego kroz trajno prepoznavanje pripadanja. U tom ključu, trinaesti januar postaje mjesto unutrašnje sigurnosti znak identiteta koji ne čeka tuđe odobrenje.
I zato, kao čovjek Crne Gore, kao pisac i kao hrišćanin, ośećam obavezu da na ovom mjestu stanem uz vas. Ne simbolično i ne deklarativno, već ljudski i odgovorno. Danas stojim na istim onim bedemima na kojima se vjekovima branilo ime, dostojanstvo i vjera. Stojim uz hrvatski narod u Crnoj Gori u odbrani vašeg imena i vaše svete katoličke vjere, ne kao čin pripadnosti jednoj strani, već kao čin poštovanja prema čovjeku i prema pravu da se bude svoj. Jer odbrana identiteta drugoga uvijek je i odbrana sopstvne slobode. Neka vam je srećan i blagoslovljen Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori. DA SU VJEČNE I HRVATSKA I CRNA GORA.
NEVJEROJATAN STVARATELJSKI DUH KIPARA PETRA KOLARIĆA IZ ŽDALE
Nastaje nova skulptura u Parku skulptura Ateliera i galerije Kolarić u Ždalu Priredio: Franjo Mihočka Iako medijski najavljeno kako posljednje kiparsko djelo Blažene Djevice Marije koje ponosno pokazuje u svojem dvorištu, Petar Kolarić,…
Prilog o knjizi ZNAM JEDNOG DEČKA KOJI TRČI
Lara Mitraković ZNAM JEDNOG DEČKA KOJI TRČI Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila novu knjigu poezije suvremene hrvatske pjesnikinje Lare Mitraković ZNAM JEDNOG DEČKA KOJI TRČI, u broširanom uvezu, na 99 stranica. Knjiga…
Prilog o knjizi MEĐUGORJE
Ivica Đikić MEĐUGORJE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila knjigu poezije MEĐUGORJE suvremenog htvatskog književnika i novinara Ivice Đikića, u zgodnom broširanom uvezu, na stotinjak stranica. Knjigu čini više cjelina: Jedan dugi tren,…
Anđeoski niz i snaga vjere u novom ciklusu Ivane Jovanović Trostmann
Dubrovačka akademska slikarica predstavlja duboko emotivna sakralna ostvarenja u tehnici ulja i akrila na platnu Miroslav Pelikan U svojem najnovijem sakralnom ciklusu, akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann donosi odmjerena i estetski…
FILM KOKE ODUŠEVIO ZAGREB
RASPRODANA PREMIJERA U LJETNOM KINU TUŠKANAC I DUGOTRAJNI PLJESAK PUBLIKE Ana Petričić Gojanović Nakon velikog trijumfa na 73. Pulskom filmskom festivalu, gdje je osvojio čak pet nagrada, među kojima i Veliku zlatnu arenu za najbolji…
Veliki iskorak hrvatskih IT firmi u turizmu
Švicarski Travelnode akvizirao zadarski RentlioUdruživanjem s dubrovačkim Phobsom nastaje najjača hospitality-tech platforma u ovom dijelu Europe Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Rentlio Mišulić Travelnode, hospitality-tech platforma sa švicarskim sjedištem, u većinskom vlasništvu fondova…
Čudesni ciklus ulja manjih formata dubrovačkog umjetnika Lukše Peke
Drevna crkvica označava početak je i kraj svakoga puta svakoga čovjeka jer pored nje i od nje se odlazi u svijet i pored nje se vraća iz svijeta Miroslav Pelikan Akademski slikar iz…
Bulevar – Novi regionalni projekt PRELOM objavio prvi singl
PRELOM je glazbeni projekt nastao na sjecištu Novog Sada i Zagreba. Bend čine Sven Matijević (saksofon), Mina Stojanović (gitara, vokal), Marino Vinja (bas gitara) i Andrea Ljekaj (produkcija, bubnjevi), glazbenici različitih senzibiliteta koje…
PLAV POD NAJLJEPŠIM ZVIJEZDAMA PROKLETIJA
Dragi moji Plavljani i Plavljanke, ovoga 25. jula 2026. godine neka vašu općinu obasjaju najljepše zvijezde i dočekaju najvedrija jutra, tamo gdje se čuju najljepše pjesme, uz smaragdne boje Plavskog jezera, iz kojega…
Slovenski Kopar – Ovo je kao Istra prije nego je postala Instagram
Kopar (Koper) je najveći obalni grad u Sloveniji, smješten tik uz granicu s Hrvatskom Venina Markuš Koper je jedini grad u Sloveniji koji ima pravi mediteranski puls. Za lokalce Koper nije “slovenska obala”,…
Predstavljen program nove sezone riječkog HNK-a: Priče koje nas povezuju
“Priče koje nas povezuju” naziv je nove kazališne sezone, 2026. /2027., riječkog HNK Ivana pl. Zajca čiji je program predstavljen na konferenciji za novinare u srijedu Milena Jerneić – Foto: Dražen Šokčević „Želimo…
Navještaj lijepoga Damira Medvešeka
Da, to će biti rajski svijet, pun mira i blagostanja… Miroslav Pelikan Novi ciklus eruptivnih akrila na platnu akademskog slikara Damira Medvešeka, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, Sila s nizom okomitih kompozicija, sklop…












