Dylanov glazbeni pucanj koji odjekuje punih 60 godina
- U knjizi Bob Dylan – Električna pobuna!, prema kojoj je snimljen biografski film Potpuni neznanac, Elijah Wald istražuje kulturni, politički i povijesni kontekst jednog od ključnih trenutaka u glazbi dvadesetog stoljeća
- Knjiga razotkriva mnogobrojne mitove i pokazuje da Dylanov legendarni nastup na Newport Folk Festivalu nije bio izdaja folka, nego simbol šire kulturne i glazbene preobrazbe šezdesetih godina – rođenja rock-glazbe kao autentičnoga glasa generacije
- Dylanov električni otpadnički čin u Newportu tumači se kao izrazito dramatično proglašenje neovisnosti, simbol buntovnog desetljeća i generacije koja se nije željela podrediti pravilima establišmenta
Svim obožavateljima Boba Dylana koji su prošle godine pogledali film Potpuni neznanac redatelja Jamesa Mangolda, s Timothéejem Chalametom u glavnoj ulozi, dostupna je knjiga Bob Dylan – Električna pobuna! američkog autora Elijaha Walda prema kojoj je snimljen taj biografski film posvećen legendarnom američkom pjevaču, skladatelju i pjesniku te prvom glazbeniku dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Novo izdanje Školske knjige, u prijevodu Denisa Leskovara i Maje Adžije, dostupno je u svim knjižarama i webshopu izdavača.
Navečer 25. srpnja 1965. Bob Dylan se uz pratnju električnog sastava popeo na pozornicu Newport Folk Festivala i zagrmio neobuzdanom izvedbom pjesme „Maggie’s Farm” nakon čega je izveo novi rock-singl „Like a Rolling Stone”. Bio je to pucanj koji je odjeknuo diljem svijeta, Dylanova deklaracija o glazbenoj neovisnosti, kraj folk-preporoda i rođenje rock-glazbe kao glasa generacije. Smatra se jednim od ključnih trenutaka u glazbi dvadesetog stoljeća.
U knjizi Bob Dylan – Električna pobuna! američki glazbenik, pisac i etnomuzikolog Elijah Wald istražuje kulturni, politički i povijesni kontekst toga važnog događaja. Uranja duboko u fenomen folk-preporoda, osvjetljava njegove dodirne točke s pokretom za građanska prava i usponom rocka te upozorava na napetosti između tradicionalne i inovativne glazbe kako bi pružio nove uvide u Dylanovu umjetničku evoluciju, u njegovu posebnu sklonost bluesu, složen odnos s folk-establišmentom i bivšim mentorom Peteom Seegerom te načine na koje je zauvijek preoblikovao popularnu glazbu.


Nepredvidljivi genij
Postavljajući svježe temelje priče koju smo smatrali do kraja poznatom, knjiga Bob Dylan – Električna pobuna! promišljena je i bistra procjena kontroverznog događaja u Newportu te nijansirana i provokativna analiza koja objašnjava zbog čega je on toliko važan. Knjiga istražuje mnoštvo smjerova kojima se američka glazbena scena kretala u prijelomnim godinama, od 1963. do 1970.
Zašto bi glazba koju je netko izvodio jedne večeri prije više od pola stoljeća i dalje imala odjeka? Možda zato što je Dylan bio predvodnički glas dekade, poznat po tome što se pobunio, a Newport je bio prijelomna točka na kojoj je mladi roker prekinuo sa starim društvom koje ga ne želi prihvatiti.
„Tada su ga već smatrali nepredvidljivim genijem, prototipom autsajdera i uspoređivali ga s Woodyjem Guthriejem, kako je opisan u autobiografiji Na putu do slave, s Jackom Kerouacom iz romana Na cesti, s Marlonom Brandom iz filma Divljak, s Holdenom Caulfieldom iz romana Lovac u žitu, s otuđenim Meursaultom iz Stranca Alberta Camusa – ali najčešće s Jamesom Deanom iz Buntovnika bez razloga. Bio je egzistencijalni junak tog desetljeća koji se dokotrljao s američkog Zapada, lutao noćnim ulicama Greenwich Villagea, zapisivao neobične riječi na izgrebenim stolovima u krcatim kafićima, jurio gradom na svojemu motoru i koji bi se došetao do pozornice ili se samo odšetao bez obzira na to je li se pripremio ili nije”, napominje autor knjige.
Prorok novog doba
Dylan je u Newportu ostao upamćen kao prvi umjetnik koji se, unatoč posljedicama, opirao postavljenim pravilima. Otada nadalje, ističe Wald, pobornici svih novih glazbenih strujanja – punka, rapa, hip-hopa, elektronike – uspoređivali su sve svoje kritičare s napornim obožavateljima folk-glazbe koji nisu mogli shvatiti da se vremena mijenjaju. Bob Dylan postao je primjer na koji se treba ugledati – prorok novoga doba koji odlazi svojim putem unatoč odbijanju i podsmijesima starih obožavatelja. Postavio je jasnu granicu između sebe i onih koji su ga htjeli svojatati: „Trudim se, najviše što mogu, biti svoj, ali svi žele da budem poput njih.” Svima koji su bili zabrinuti što je krenuo novim putem poručio je: „Onaj tko se neprekidno ne rađa, neprekidno umire.”
Ovo je knjiga o Dylanu iz razdoblja kad još nije postao duh sveti, o glazbeniku koji je izučio zanat kao tinejdžerski rock ‘n’ roller i, u noći kad se pojavio u Newportu s električnim bendom, iskoristio energiju, strast i buntovno stajalište iz svega što je naučio. „Ondje su mu i klicali i zviždali, a on je iz tog sukoba izašao još jači. Takvog Dylana često zasjenjuje onaj drugi: meditativni autor pun ideja koji nije bio bogzna kakav pjevač, a ni gitarist, harmonikaš ili zabavljač, ali koji je pisao tako očaravajuće stihove da ga jednostavno niste mogli ignorirati”, piše Elijah Wald.
Trijumf rocka
Prema njegovim riječima, to je i knjiga o Newportu i folk-sceni, ranim šezdesetima, pokretu za ljudska prava, trijumfu rocka, svjetovima koji su Dylana oblikovali i odbacili ga, prigrlili ga i pretvorili u simbol obožavanja.
„Njegov električni otpadnički čin u Newportu tumači se kao izrazito dramatično proglašenje neovisnosti, simbol buntovnog desetljeća i generacije koja nije željela uspjeti prema kriterijima koje im nameću roditelji i učitelji niti se željela podrediti pravilima establišmenta, sustava i državnog aparata. Ako se razina negodovanja u Newportu često i preuveličava, to je zato što je ono važan dio legende, dokaz da je, bez obzira na to što su se Dylanove ploče uspinjale visoko na pop-ljestvicama, sačuvao svoj umjetnički integritet i nije pristajao na kompromise, nego je hrabro išao vlastitim putem.”
Glazba i zviždanje odzvanjaju i nakon šezdeset godina, dijelom zato što je Dylan i dalje slavan, dijelom jer je toj generaciji i dalje stalo – ali i zato što je sâm događaj postao legendaran.
Novi Vinodolski: VEČER OKUSA, MODE I GLAZBE UZ MORE
Novi Vinodolski priprema četvrto izdanje manifestacije Snovi Vinodolski Pripremio: Tomislav Radić U subotu, 8. kolovoza, od 20:00 sati, Obala kneza Branimira, točnije plato Pod barana uz Marinu Novi, oživjet će uz gastronomiju, modu,…
Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
U prvom polugodištu ostvareno je dva milijuna noćenja, dok su prihodi pansiona iznosili 125 milijuna eura, uz rast od 10% na polugodišnjoj razini Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Valamar Valamar je u prvih…
Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa
Nije lako prenijeti umjetnost pisane riječi u likovni jezik, no kada je poezija toliko živa i scenična, kroz potez autora istančanog senzibiliteta ostvaruje se magična transformacija lirike u ilustraciju Sonja Švec Španjol U…
Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI
Camilla Lackberg BRONČANI SNOVI Miroslav Pelikan Doista, nikada više krimića i u literaturi i šire. Ugledni zagrebački nakladnik VBZ nedavno je u biblioteci Ambrozija (knjiga 722.) objavio roman BRONČANI SNOVI-Osveta jedne žene slatka…
Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost
Frane Radak. akademski slikar, vjerojatno je najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik, u devedeset i drugoj godini. Tko ne vjeruje može se svakodnevno uvjeriti u njegovom atelijeru na 9. Katu, Vukovarska 62 c u…
Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta
Kratka filmska ostvarenja mladih autora iz Brazila, Hong Koga, Kanade, SAD-a i cijele Europe, prikazanih na najuglednijim filmskim pozornicama, predstavit će se Siščanima i gostima, a svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20.…
Woody Harrelson dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala
U znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i iznimnu glumačku karijeru, Woodyju Harrelsonu bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala Ana Petričić Gojanović Kao jedan od najcjenjenijih i najsvestranijih…
Slapovi, novi ciklus ulja na platnu Mladena Žunjića
Zanimljiv i poticajan dio opusa, izazovan i premrežen visokim temperaturama… Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, istaknuti je i zapaženi suvremeni hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa velikih formata ulja i akrila s…
Osijek uvjerljiv na otvaranju sezone: Gorica pala 0:2 na svom terenu
Komentar utakmice: Osijek pokazao lice koje navijači godinama čekaju Boris Markuš Osijekova pobjeda u Velikoj Gorici nije bila samo tri boda – bila je to poruka. Poruka da ova momčad ima energiju, ideju…
Prof. Rok Čivljak: Umjetna inteligencija treba služiti čovjeku, a ne zamijeniti profesora i liječnika
U sklopu XXVII. Svjetskog kongresa katoličkih liječnika, koji se od 30. srpnja do 1. kolovoza 2026. održao u Braziliji, predsjednik Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) i predsjednik Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC)…
Emir Hadžihafizbegović dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala
Sarajevo Film Festival već više od tri desetljeća gradi i promovira filmsku kulturu Bosne i Hercegovine i regije. Kako je Festival rastao, rasla je i njegova odgovornost da oda priznanje umjetnicima koji su…
Ciklus arkadijskih krajobraza Lukše Peke
Svi putovi ovdje vode do crkvice, vode i pored nje dalje, još dalje, u nepoznato i daleko Miroslav Pelikan Dubrovački slikar Lukša Peko pripada malobrojnoj skupini najistaknutijih suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika. Nadahnuti je…












