NELA VEŠOVIĆ-DUBAK, PROFESIONALNI INTEGRITET U SLUŽBI PRIRODE

Teško je biti žena znanja i odgovornosti u društvima koja nisu naklonjena damama, osobito u sredinama koje po mnogim parametrima suvremenosti još uvijek kaskaju za razvijenim svijetom

Božidar PROROČIĆ

U takvim društvima, među kojima se i Crna Gora često prepoznaje po sporim promjenama svijesti, ženski profesionalni uspjeh nerijetko se doživljava kao izuzetak, a ne kao pravilo. Umjesto podrške, žene se često suočavaju sa “stalnim otporima”, sumnjom u autoritet, potcjenjivanjem znanja i očekivanjem da se njihova uloga zadrži u granicama „prihvatljivog“. Ipak, upravo u takvom ambijentu nastaju one dame koje svojim radom ruše ove predrasude. Takve žene postaju stubovi sistema, iako sistem često nije bio spreman da ih prepozna. One dokazuju da savremenost jednog društva ne počinje zakonima i strategijama, već vjerom u sebe i svoje znanje. Dok Crna Gora još uvijek traži ravnotežu između tradicije i modernih vrijednosti, upravo (mnoge) prve dame biologije, naučnice, zaštitnice prirode, menadžerke znanja  pokazuju da je promjena moguća iznutra. Njihova borba nije spektakularna, ali je dugoročna njihova pobjeda nije lična, već društvena. Zato su one naljepši spoj profesionalaca u svojim oblastima one su jedinstvena korekcija društva. U njihovom radu ogleda se ono najbolje što Crna Gora može biti odgovorna, znanjem vođena i okrenuta budućnosti u kojoj pol i predrasude prestaju da budu granica. Oo je priča o jednoj od takvih dama.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore predstavlja jedan od najsloženijih sistema u Crnoj Gori ustanovu u kojoj se svakodnevno prepliću nauka, zaštita prirode, održivi razvoj, turizam, zakonske obaveze i odgovornost prema budućim generacijama. Upravo u takvom sistemu dolaze do izražaja pojedinci čiji profesionalni integritet, znanje i dugogodišnji rad postaju oslonac institucije. Među njima se posebno izdvaja dama mr Nela Vešović Dubak, biolog i jedna od najznačajnijih stručnjaka u oblasti zaštite ptičjeg svijeta u Crnoj Gori.

Obrazovanje Nele Vešović Dubak čvrsto je utemeljeno u biološkim naukama. Diplomirala je biologiju, a 2008. godine magistrirala na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici. Njena magistarska teza bila je posvećena Skadarskom jezeru jedinstvenom ekosistemu Balkana sa fokusom na „Procjena abundantnosti populacija najznačajnijih vrsta ptica iz roda Anas i Aythya (Anatidae) na Skadarskom jezeru“ urađena je 2008. na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Studijska grupa za biologiju  postdiplomske studije. Time je već u ranoj fazi karijere pokazala istraživačku preciznost i duboko razumijevanje značaja dugoročnog monitoringa kao osnove zaštite prirode. Paralelno sa naučnim radom, bila je koautorka dvojezične fotomonografije „Skadarsko jezero – boje života“ (2008), koja je na spoj nauke i vizuelne umjetnosti približila javnosti bogatstvo biodiverziteta najvećeg jezera na Balkanu. Ova publikacija predsatavlja dragocjeni dokument prirodnih vrijednosti, ali i śedočanstvo njenog trajnog opredjijeljenja da znanje ne ostane zatvoreno u stručnim krugovima, već da postane dostupno široj javnosti. Time je Nela Vešović Dubak pokazala da je popularizacija nauke jednako važna kao i njeno stvaranje jer samo informisana javnost može biti saveznik zaštite prirode.

Dosadašnji profesionalni put Nele Vešović-Dubak u velikoj mjeri obilježen je dugogodišnjim terenskim radom u okviru Nacionalnih parkova Crne Gore. Kao ornitolog, ona je veći dio karijere provela na terenu, u neposrednom kontaktu sa prirodom, pticama i njihovim staništima. Takav rad podrazumijeva ne samo stručno znanje, već i terensku izdržljivost, spremnost na dugotrajna posmatranja i rad u često zahtjevnim uslovima. U Nacionalnom parku Skadarsko jezero, Nela Vešović Dubak bila je i ostala jedan od dragocjenih stručnjaka za praćenje ptica močvarica. Pelikani, kormorani, patke i druge vrste postali su živi pokazatelji stanja ekosistema. Sistematski monitoring brojnosti, praćenje gniježđenja i migracija omogućili su da se zaštitne mjere planiraju na osnovu činjenica, a ne pretpostavki. Upravo takav pristup dao je Nacionalnim parkovima Crne Gore snažnu stručnu osnovu u oblasti ornitologije.

Pelikan simbol uspjeha zaštite

Posebno poglavlje u profesionalnom radu Nele Vešović-Dubak predstavlja očuvanje dalmatinskog pelikana (Lat. Pelecanus crispus), jedne od najugroženijih i najimpozantnijih ptica evropskog kontinenta. Skadarsko jezero je jedno od rijetkih staništa ove vrste, a njen opstanak zavisi od pažljivo osmišljenih i dosljedno sprovedenih mjera zaštite. Učestvujući u realizaciji projekata koji su uključivali postavljanje vještačkih platformi za gniježđenje u rezervatu Pančevo oko, Nela Vešović-Dubak dala je direktan doprinos stvaranju bezbjednih uslova za razmnožavanje pelikana. Rezultati tog rada prevazišli su očekivanja zabilježeni su istorijski rekordi u brojnosti populacije, sa preko 200 jedinki i više od 50 mladih u jednoj sezoni. Posebno značajan podatak predstavlja i najranije zabilježeno gniježđenje pelikana, kada su pojedine jedinke počele polagati jaja već u decembru  što je jasan signal stabilnosti staništa i minimalnog uznemiravanja. Ovi rezultati nijesu plod slučajnosti, već dugogodišnjeg sistematskog rada, međuinstitucionalne saradnje i stručnog nadzora, u kojem je Nela Vešović Dubak imala jednu od važnih uloga. Pored toga rad Nele Vešović-Dubak obuhvatao je i savremene projekte praćenja migratornih ptica. Posebno se izdvaja istraživanje evroazijske zlatovrane (Lat. Coracias garrulus) na Ulcinjskoj solani, realizovano u saradnji sa Prirodnjačkim muzejem Crne Gore i međunarodnim partnerima. Praćenje jedinke opremljene odašiljačem, od Ulcinja do podsaharske Afrike i nazad, donijelo je dragocjene podatke o migracionim rutama i potvrdilo značaj Solane kao važnog staništa. Istovremeno, višegodišnje postavljanje gnijezdnih kutija pokazalo se kao uspješna mjera stabilizacije populacije ove ugrožene vrste. Pored istraživanja, Nela Vešović Dubak je kontinuirano ukazivala na problem krivolova i ilegalne trgovine zaštićenim pticama na Balkanu. Još prije više od decenije jasno je isticala potrebu za snažnijom primjenom zakona i edukacijom javnosti. Učestvovala je i u nadzoru gniježđenja flamingosa na Ulcinjskoj solani, kao i u jačanju saradnje sa inspekcijskim i nadzornim organima, čime je njen rad dobio i važnu društvenu dimenziju.

Od nauke ka upravljanju sistemom

Prelazak Nele Vešović Dubak sa terena i naučnih istraživanja na rukovodeću poziciju u sistemu nacionalnih parkova nije bio diskontinuitet, već prirodan i logičan slijed njenog profesionalnog razvoja. Danas, na funkciji pomoćnice direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam u Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, ona predstavlja rijedak, ali izuzetno dragocjen spoj naučnika i menadžera osobe koja sistem ne posmatra apstraktno, već ga razumije iznutra, kroz iskustvo terenskog rada, dugogodišnjeg monitoringa i neposrednog suočavanja sa izazovima zaštite prirode. Njene nadležnosti obuhvataju planiranje, koordinaciju i sprovođenje programa zaštite prirode u svih pet nacionalnih parkova Crne Gore, što podrazumijeva složen proces usklađivanja zakonskih obaveza, naučnih preporuka i realnih mogućnosti upravljanja prostorom. U tom okviru, poseban akcenat stavlja na razvoj održivog turizma  ne samo ekonomskog modela, već kao pažljivo balansiranog odnosa između pośetilaca i ośetljivih ekosistema, đe se prirodne vrijednosti interpretiraju i čuvaju. Važan segment njenog rada odnosi se i na edukativne i promotivne aktivnosti, kroz koje nacionalni parkovi postaju prostori znanja, učenja i susreta čovjeka sa prirodom. Učestvujući aktivno u izradi planova upravljanja, Nela Vešović-Dubak dosljedno naglašava da bez saradnje sa lokalnim zajednicama nema ni trajne zaštite prostora. Upravo zato insistira na participativnom pristupu, u kojem se glas ljudi koji žive uz zaštićena područja ne doživljava kao prepreka, već kao neophodan element uspješnog upravljanja. U njenom dosadašnjem profesionalnom angažmanu unaprijeđena je i dostupnost nacionalnih parkova široj javnosti, između ostalog kroz uvođenje jedinstvene ulaznice za sve parkove, čime je napravljen iskorak ka savremenom, otvorenom i inkluzivnom modelu upravljanja. Ova mjera nije imala samo praktični značaj za pośetioce, već je simbolički potvrdila ideju da nacionalni parkovi pripadaju svima kao zajedničko prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore.

Biografija Nela Vešović-Dubak śedoči o rijetko viđenom kontinuitetu  od biologije kao temeljne naučne discipline, preko zahtjevnih i dugotrajnih terenskih istraživanja, do strateškog upravljanja zaštićenim prirodnim područjima. Taj put nije obilježen naglim skokovima, već strpljivim građenjem znanja, autoriteta i profesionalne odgovornosti. U složenom i ośetljivom sistemu kakav je JPNPCG, njen rad jasno pokazuje da se održiva zaštita prirode ne može zasnivati na improvizaciji, već na spoju stručnosti, iskustva i lične etike. Nela Vešović-Dubak pripada onoj generaciji stručnjaka koja prirodu ne posmatra kao resurs za kratkoročnu eksploataciju, već kao vrijednost koja se mora razumjeti, poštovati i sačuvati za buduće generacije. Živimo u vremenu kada je sve manje profesionalizma ali i istinkog znanja i vrijednosti zato njen profesionalni angažman predstavlja primjer kako se znanje pretvara u odgovornu praksu, a funkcija u službu opšteg dobra. Upravo takve dame čine da sistem nacionalnih parkova postane živi mehanizam očuvanja prirodne baštine Crne Gore.

Kao što je Rejčel Karson (1907–1964), jedna od najznačajnijih ekoloških aktivistkinja XX vijeka, stala u odbranu voda, jezera, močvara i ptičjeg svijeta, upozoravajući da nestanak ptica znači početak dublje civilizacijske krize, tako se i Nela Vešović Dubak u savremenom crnogorskom kontekstu posvetila istoj borbi  stručno, odgovorno i istrajno, povezujući naučno znanje sa praktičnom zaštitom prirode i pokazujući da se stvarne promjene ne mjere riječima, već očuvanim staništima i povratkom života u štićenim prostorima koja su danas očigledno jedini njihov dom.