Skip to content

Do 2040. svi Bečani na stopostotnoj obnovljivoj energiji

Bečko energetsko poduzeće Wien Energie preuzeo je austrijskog pionira u proizvodnji energije iz vjetra i Sunca

Sandra Knežević

Novi projekt označava važan iskorak u borbi protiv ovisnosti o plinu i jača austrijsku metropolu kao europskog predvodnika u održivoj energiji.

Poduzeće Wien Energie je nakon odobrenja tijela za zaštitu tržišnog natjecanja preuzeo sve udjele u tvrtki ImWind. Time je Beč odmah preuzeo 52 vjetroelektrane, četiri velike solarne elektrane te veliki broj odobrenih projekata, a do 2030. godine planira udvostručiti proizvodnju zelene energije na 1.800 megavata – dovoljno za opskrbu svih bečkih kućanstava. Do 2040. kapacitet će narasti na 2.800 megavata, čime će se obnovljivom energijom napajati i cjelokupni prometni sustav – tramvaji, autobusi, metro i električna vozila.

„Kupnjom tvrtke ImWind činimo veliki korak prema stabilnoj, čistoj i neovisnoj energetskoj budućnosti“, izjavio je gradonačelnik Michael Ludwig. „Što prije napustimo fosilna goriva, to ćemo prije osigurati pouzdane i pristupačne cijene energije za građane.“  Prema riječima članice bečkog poglavarstva za urbanizam, mobilnost i bečki gradski koncern Wiener Stadtwerke Ulli Sime, ovo ulaganje predstavlja „pravi iskorak prema energetskoj slobodi Beča“. „Umjesto da ulažemo u zastarjele plinske elektrane, ulažemo u vjetar i Sunce. Što više energije proizvodimo lokalno, to su cijene stabilnije i pravednije za građane“, poručila je Sima.

Tijekom posljednjih 20 godina Bečani su smanjili ukupnu potrošnju energije za više od trećine, dok je u ostatku Austrije smanjenje iznosilo tek oko 15 posto. Cilj smanjenja potrošnje energije, prvotno predviđen za 2030., već je postignut u proljeće 2025. Tako je trenutačna potrošnja energije po stanovniku u Beču jednaka razini iz 1993. godine, a ukupna potrošnja od 2005. nije porasla, iako je broj stanovnika porastao za nekoliko stotina tisuća.

Trenutačno tvrtke Wien Energie i ImWind zajedno upravljaju s 526 solarnih elektrana, 26 hidroelektrana i 145 vjetroelektrana – dovoljno da se električnom energijom opskrbi više od 900.000 bečkih kućanstava. Do kraja 2026. godine planira se doseći 1.000 megavata kapaciteta, čak četiri godine prije planiranog roka.

Beč tako još jednom potvrđuje svoju ulogu lidera u europskoj energetskoj tranziciji – s jasnim ciljem: 100 posto zelene energije do 2040. godine.

arkadija u doba algoritama — drveni stol s kistovima i laptopom s kodom, šalica kave

PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?

Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu…

meta ai + gemini na kormilu — a kako drugačije — dok kruzer akademije art plovi

KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti

Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor…

mp 28. 9. 26. mp 1

Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo…

lagana, topla vizija novog maksimira meta ai

Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa

Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj…

kjell west tritonus

Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga

Kjell West   TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše…

renata facan kušec (1)

Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec

Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate…

sveti ivan krstitelj krsti isusa u rijeci jordan

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnosti

Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U sedamnaestom nastavku serijala zakoračujemo u duboki prostor mistike i…

Foto Youtube screenshot - who are we, america?

Who Are We, America?

Podcaster Joe Rogan blasted what he described as a “push towards communism” among young Americans as he spoke to legendary comedian Yakov Smirnoff, who grew up in the USSR. Smirnoff,…

umjetnost življenja pomalo — kamena terasa, maslina, čaša vode, kava, bose noge na ležaljci, pogled na jadran i otočiće ai foto

Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmu

Živimo u svijetu koji pati od kronične brzine. Sve mora biti isporučeno odmah, odgovori na poruke se očekuju u roku od nekoliko sekundi, a uspjeh se mjeri brojem obavljenih zadataka…

damir medvešek (2)

Damir Medvešek: Krajolici u crnom tušu i umbra akrilu

Seriozan ciklus umjetnika akademskog slikara Damira Medvešeka  posvećen čovjeku i okolini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je i istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK,…

teo trotmann (2)

Teo Trostmann: Magična ljepota cvjetova

Izrazita ljepota, neopisiva privlačnost, raznovrsnost boja i oblika cvjetova i biljaka… Miroslav Pelikan No, svakako najljepši motiv u opusu hrvatskog suvremenog umjetničkog fotografa i slikara iz Dubrovnika, Tea Trostmanna, svakako…

snašini kućari – gradište čuva svoju dušu (1) (1)

Snašini kućari – Gradište čuva svoju dušu

Ako želite vidjeti kako je nekad mirisala slavonska kuća, dođite u Snašine kućare u Gradištu Venina Markuš Stara obiteljska kuća, jedna od najstarijih u selu, danas je mali živi muzej…