Novo istraživanje Sveučilišta u Beču i Tehničkog sveučilišta u Münchenu pokazuje da se najsnažniji otpor prema sustavnim mjerama javlja prije njihova uvođenja. Nakon provedbe određene mjere, prvotni otpor značajno pada. Znanstvenici su otkrili što je posrijedi i pružio informacije koje bi mogle biti korisne prilikom predstavljanja novih mjera.
Lara Kuš
Bilo da se radi o zabrani pušenja, ograničenju brzine ili pak porezu na šećer, većina je ljudi u početku protiv novih pravila. Ne, činjenica je da navedena i slična pravila mogu značajno doprinijeti rješavanju mnogih društvenih problema kao što su zdravstvene krize ili klimatske promjene.
Uvođenje novih sustavnih mjera nerijetko je povezano sa strahom od društvenog neprihvaćanja odnosno odbijanja poštivanja novih pravila. Taj je strah potpuno opravdan uzme li se u obzir činjenica, utemeljena na dosad provedenim studijama, da ljudi uglavnom reagiraju izrazito negativno kada vide da dolazi do ograničenja osobne slobode. U psihologiji se to naziva reaktivnost. Nova studija, koju su proveli stručnjaci sa Sveučilišta u Beču i Tehničkog sveučilišta u Münchenu, istražila je mijenja li se psihološka reaktivnost tijekom vremena. U tu su svrhu korišteni različiti izvori podataka. Proučavane su ankete o uvođenju zabrane pušenja na radnom mjestu u različitim europskim državama, a provedena je i analiza reakcija na zabranu vožnje i povećanje poreza na meso i alkohol. Rezultati su pokazali da je odbacivanje novih mjera često samo privremeno. Psihološka reaktivnost je prije uvođenja sustavnih mjera bila najviša, a nakon provedbe mjera primijećen je znatan pad. Iz toga proizlazi da je otpor sustavnim mjerama mnogo manje stabilan nego što donositelji odluka misle.
Važnu ulogu u svemu tome igra ljudska percepcija. Robert Böhm, psiholog sa Sveučilišta u Beču objašnjava da u trenutku objave novih pravila ljudi prvo razmišljaju o svemu onome što gube, a to su sloboda, navika i udobnost. Nakon što se pravilo uvede, osobni gubitak pada u drugi plan i ljudi puno više pažnje posvećuju onome što to pravilo donosi društvu, na primjer u kontekstu klime ili zdravlja.
Nova studija, objavljena u renomiranom znanstvenom časopisu PNAS , osim toga pokazuje kako bi nove mjere trebalo predstaviti javnosti prije uvođenja. “U našem smo eksperimentu naglasili društvenu korist mjere prije nego što je uvedena. Sudionici studija koji su odmah bili upoznati s beneficijama znatno su manje odbacivali mjeru čak i prije njezina uvođenja”, objasnio je Christoph Fuchs, ekonomist sa Sveučilišta u Beču.
Rezultati ovog istraživanja društva i politike daju korisne informacije te važne upute i smjernice kada je riječ o komunikaciji odnosno predstavljanju sustavnih mjera za sveopći boljitak. Armin Granulo, znanstvenik s Tehničkog sveučilišta u Münchenu, istaknuo je kako je cilj ovog istraživanja bio bolji pokušaj razumijevanja ljudske percepcije sustavnih mjera.
Sustavne mjere u konačnici mogu ciljano i dugoročno doprinijeti promjeni ljudskog ponašanja. Stoga su važni, ali ne i jedini sastavni element prebrođivanja i rješavanja društvenih izazova.
