Slikar Peter Weisz u ovome je trenutku vjerojatno najstariji aktivni likovni umjetnik, autor iznimnog opusa, niza ciklusa s figurativnim i nefigurativnim motivima. Izlagao je samostalno po cijelom svijetu, umjetnik iznimnog ugleda
Miroslav Pelikan
Gospodine Weisz, nedavno ste gostovali na HRT-u. Javnost pokazuje i dalje izniman interes za Vaš rad.
-Na HTV-u 1 program – u emisiji “Zlatna nit” bio sam jedan od dva gosta. Prilog će se emitirati tek 04. veljače… pa predlažem da ništa ne objavljujete prije tog datuma. Biti će u 10 sati ujutro, i traje pola sata,
Uskoro izlažete u Belišću.
-Od 14.3. izlažem po drugi puta u Belišću – do početka travnja.
Međunarodno ste angažirani oko umjetnost i izlaganja.
-Da, i dalje sam su-predsjednik međunarodne umjetničke organizacije, skraćeno WAG. U njoj su članovi umjetnici raznih umjetničkih izričaja, iz više od 60 zemalja svijeta. Ove godine, krajem rujna spremamo se na naš 9. međunarodni umjetnički festival u Tauntonu, UK. 2024. smo imali 8mi festival u Rimu, 2023. u Parizu…, a prvi je naravno bio u Hrvatskoj – obzirom da je tu i središte Glavnog ureda – koji koordinira rad svih Nacionalnih Odbora u inozemstvu – kojima smo kolegica supredsjednica i ja dali pravo da zastupaju WAG.
Što je novo u atelijeru?
-Na žalost, živim u Zagrebu… ali unatoč više od 200 izložbi u svijetu i Hrvatskoj – nemam atelier, pa radim smanjenom energijom. Najplodniji period u Hrvatskoj (jer sam živio i boravio u više zemalja) bio je od 2016. do 2022. u Slavonskom Brodu. Ovom prilikom želim zahvaliti tamošnjim prijateljima, što su mi omogućili atelier, dali potporu mom radu, i na njihovom prijateljstvu. Tako se pomalo smatram i slavonsko-brodskim slikarom. Bez obzira što sam porijeklom iz Osijeka, a živim u Zagrebu.
Dugo stvarate. Ne osjećate zamor?
-Ne osjećam zamor slikajući. Slikam kada imam potrebu za tim. Samim tim, slikanje me čini sretnim, dobra terapija u odnosu na svakidašnji život i sve što se događa u svijetu i kod nas.
Skloni ste i figurativnom ali i nefigurativnom likovnom izrazu.
-U figuraciji sklon sam ekspresionizmu, novoj figuraciji – i to ponekad ukomponiram u svoje apstraktne slike. Ponekad apstraktne slike, ostanu čisto apstraktne, a ekspresionističke, čisto takve.
Ostvarili ste impresivan opus. Krije li u opusu Vaša najbolja slika ili još uvijek tragate za njom?
-Mislim da niti jedan umjetnik, slikar, kipar, pisac, glazbenik ne bi trebao reći koje mu je djelo najbolje ili najdraže. To je kao i sa djecom. Imate li ih više, svako dijete volite zbog nečeg drugog, što nose u sebi i po čemu se razlikuju.
Kako se po Vašem mišljenju razvija suvremeno slikarstvo u svijetu?
-Svako doba nosi svoje pomake u umjetnosti. Suvremeno slikarstvo – koje više nije uobičajeno slikarstvo sa bojom i crtežom – ne razumijem, ali niti ne osuđujem.
Kako zamišljate likovnu umjetnost u budućnosti?
-Teško je znati kakvo će slikarstvo biti u budućnosti. Ne znamo niti kakva će nam budućnost biti. Bojim se da bi umjetna inteligencija mogla ugroziti ne samo ljudsku umjetnost, nego i mnoge druge stvari u svakodnevnom životu. Mada će sigurno napraviti i puno dobroga.
Postoji li slika nekog drugog autora koju najviše volite?
-Generalno sklon sam jakom ekspresionizmu, tako da i preferiram te umjetnike Istaknuo bih Munka, Van Gogha…, ali naravno ima još puno drugih.
