Izložba jaslica otvorena je u Katedrali sv. Aleksandra u Kijevu u Ukrajini. U istoj katedrali postavljene su i hrvatske jaslice u suradnji s Veleposlanstvom RH u Kijevu i Etnografskog muzeja u Zagrebu. Etnografski muzej poslao je deset fotografija jaslica, a stručni žiri odabrao je pet jaslica hrvatskih autora koje su postavljene na panou. Odabrane su i jaslice Margarete Krstić inspirirane odjećom hrvatskih nošnji koje su vlasništvo Etnografskog muzeja.
Postav jaslica svečano je otvoren uz božićni koncert Katedralnog zbora “Inspiratum”. Pjevala se i poznata hrvatska božićna pjesma Radujte se narodi, na hrvatskom jeziku s vrlo zanimljivim aranžmanom. Među brojnim uzvanicima prisustvovala je gospođa Anica Djamić, veleposlanica RH u Kijevu.
Skulptura kao kroničar hrvatske narodne baštine
Skulptorica Margareta u svojim je skulpturama iz keramike vezana za svoje interese spram Grobnika, kraja u kojem je rođena. To zaleđe hrvatskog primorja bogatstvom na razmeđi različitih kulturnih utjecaja, kontrasta rustike i urbanog daje, eminira, usađuje u habitus autorice spremnost upijanja različitosti te primjene bogatstva drugačijeg kao mogućnosti za stvaranje novih kvaliteta. U umjetničkom djelovanju nametnula se temama koje oduševljavaju iskrenom snagom prezentacije i materije. Teme: kako su živjeli i odijevali se naši stari, grobnička tradicija, viktorijanska moda u narodnom ruhu te božićne jaslice i Sveta obitelj različiti su opusi no čine cjelovit koncept narodne tradicije.
U ovogodišnjim jaslicama, svake ih godine nanovo obogaćujući novim podtematskim cjelinama, hrvatskim kraljevima, grobničkim težacima, riječkim morčićima i patricijima, daje osobit prikaz bogatstva hrvatske narodne baštine kroz narodne nošnje iz svih krajeva Hrvatske. Narodne nošnje Hrvatske bujaju neobičnim bogatstvom kulturne baštine hrvatskih krajeva u varijaciji oblika, materijala, izvedbi i kolorita. Te nošnje rječito govore o izvorištima i utjecajima kojima su kroz stoljeća opstajale u stalnoj modifikaciji osnove. Na prastare modele reflektirale su se povijesne mijene, kulturni utjecaji putem trgovine, pomorstva, ratovanja, vjerskih običaja i stilskih mijena od romanike do dvadesetog stoljeća. Utjecaji srednje i zapadne Europe, ali i dalekih krajeva Rusije, Turske i Mediterana djeluju uz refleksije Mađarske, Austrije, Češke i Venecije. Tvore se tako tri tipa, panonski, dinarski i jadranski uz nošnje Hrvata van granica Hrvatske. Ženske su nošnje najčešće raznovrsnije i bogatije te variraju prema uporabi i životnoj dobi, a kako im osobito u dvadesetom stoljeću prijeti industrijska moda, polako odumiru kao svakodnevna odjevna kultura te bivaju čuvane kao nacionalno blago iz prošlosti. Njihove likovne kvalitete inspiracija su mnogim suvremenim dizajnerima poput Ottavia Missonia. Razlog više za hvalu jest da, osobite pristupom, djelovanjem kroz različitost keramičarske tehnologije i materijale, koloritom i umjetnički oblikovanom deskriptivnošću, ove skulpture kiparice Margarete Krstić bivaju izuzetna slika Hrvatske u svijetu, bogatstvom i različitošću kao pretpostavkama za moguć dijalog sa svima. Theodor de Canziani
