U Kneževoj palači u Zadru, u prostoru Gradske knjižnice Grad ispunjene posjetiteljima, u četvrtak 21. studenoga 2024. godine, u organizaciji Foto kluba „Kornat“, održano je predstavljanje fotomonografije Ante Jaše „SVETI OTOK međunarodna izložba 2014.-2023.“
Predstavljanje monografije upriličeno je u povodu Dana grada Zadra i blagdana Sv. Krševana
O monografiji „Sveti otok / Holy Island“ govorili su književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić, koji je i napisao uvod monografiji, te urednik monografije Vladimir Alavanja, prof., ujedno i autor teksta o Anti Jaši, kao i Silvio Panović, dipl. ing., ispred Foto kluba „Kornat“. U programu je sudjelovao i čakavski pjesnik Zvonimir Sutlović, dok je voditeljica programa bila Vesna Benić. Autor foto monografije i predsjednik Foto kluba „Kornat“, inicijator i organizator međunarodne izložbe „Sveti otok / Holy Island“ Ante Jaša, napisao je predgovor monografiji s osvrtom na povijest ove manifestacije. Jaša je, inače, majstor fotografije, pisac i publicista, s međunarodnim fotografskim zvanjem Artist – FIAP i Ekselencija. Za svoje umjetničko djelovanje dobio je 62 nagrade, među kojima i Nagradu za životno djelo „Tošo Dabac“. Član je Hrvatskog foto saveza Zagreb. Uz manifestaciju „Sveti otok“ osnovao je i vodi međunarodne izložbe fotografije „Otok i more“ i „Otočni fotografi“. Ante Jaša izlagao je na 28 samostalne i 520 skupnih izložbi fotografija, a priredio je i 230 izložbi drugih autora fotografije.
SVETI OTOK, MEĐUNARODNA LIKOVNA IZLOŽBA VJERSKIH MOTIVA, OD 2014. DO 2023.
Piše: Ante Jaša
Kukljica je preko mora otvorena širini svijeta, a pomorci i iseljeni Kukljičani prenose svoje vjerske i druge običaje diljem svijeta. Vračajući se u Kukljicu, Kukljičani donose priče i slike običaja ljudi iz drugih zemalja. Brodovi su . na otok uplovljavali odvajkada, a posljednjih stotinjak godina turisti posjećuju i ljetuju u Kukljici, pa razmjenjujemo priče i slike o životnim običajima.
U Kukljici su ostaci crkava; Sv. Šimun i Sv. Juraj iz 12. stoljeća i ranije između Kostanja i Rupine, crkva Sv. Jeronima iz 13. st. u Kostanju, crkva Sv. Pavla prije 15. st. obnovljena 1666. g., crkva Gospe Snježne ranije od 1383. g. obnovljena u 17. st., crkvica Svih Svetih iz 1968. g., crkvica Sv. Nikole pod morem kraj Karantunća položena u more 2010. g. Tijekom proteklih vjerskih stoljeća u Kukljici su djelovala sedam „Bratovština“ (vjerskih „skula“ = škola) u mjesnoj Bratskoj kući iz 1834. g. i dvorom.
Ovaj ciklus međunarodnih likovnih izložaba vjerskih motiva Sveti otok proizašao je iz dosadašnje aktivnosti Galerije Otok i fotokluba Kornat, a potaknut (640.) svetkovinom Gospe Snježne u Kukljici i njenog svetišta od pisanog spomena 1383. godine.
Podupiratelji izložbe. Od početka izložba je dobivala pokroviteljstva organizacija i strukovne udruge Zajednice tehničke kulture Zadarske županije. Osobama, podupirateljima, tvrtkama, udrugama i najuspješnijim autorima uručene su zahvalnice.
O katalozima. Katalog u bojama tiskan je za izložbu Sveti otok svake godine. Popis nagrađenih i svih autora prihvaćenih na izložbu, te popis naziva njihovih djela za izlaganje objavljeni su u ovoj knjizi u posebnom poglavlju. Svakom autoru dostupan je katalog pa je izložba ostavila trag i u svim tim zemljama. Digitalni katalozi o izložbama urađeni su, pa autori i svi posjetitelji internetske stranice Kornat mogu preuzeti i snimiti katalog u PDF formatu. Tiskani katalozi pohranjeni su u Nacionalnoj knjižnici u Zagrebu i drugim knjižnicama.
O sudionicima na izložbama. Na deset izložaba Sveti otok sudjelovalo je oko 1230 autora iz 29 zemalja diljem svijeta. Najuspješnija je bila 6. izložba, a tada smo primili fotografija od 182 autora. Izložbe su međunarodnog sadržaja, ali su pristupačnije hrvatskim autorima i više promiče njihove radove.
U nakani za većim sudjelovanjem autora iz Zadarskog područja pozvao sam na izložbu i autore koji su tek na početku izlagačke djelatnosti. Odlučujuće je autorovo nadahnuće novim motivima pa nam šalju slike iz putovanja diljem svijeta. Sudjelovao je veći broj stranih nego hrvatskih autora. Autori sudionici na ovim izložbama bilježe svoja izlaganja na ovim izložbama u svoju bibliografiju, a to im koristi za stjecanje počasnih fotografskih zvanja.
Svjetlopisi Sveti otok. U poglavlju Svjetlopisi Sveti otok tiskani su umjetnički uradci autora koji su mi dostupni iz pismohrane u fotoklubu Kornat i umjetničke galerije Otok u Kukljici. Većina izabranih radova su u bojama, ali u ovoj knjizi tiskani su u crno-bijeloj tehnici.
Zbirka fotografija Sveti otok. Mnogi autori darovali su svoja djela galeriji u zbirku fotografija Sveti otok, pa se mogu prirediti prigodne izložbe na ovu temu. U raskriljenu širinu ove vale primili smo slike koje s kao vjetrić osvježile ovu galeriju. Stvaralaštvo koje su izlagači unijeli u slike, posjetitelji će, gledajući ih, osjetiti ljepotu koja zrači iz uhvaćenog trenutka.
Tiskane knjige o izložbama Sveti otok. O izložbama Sveti otok tiskane su knjige: „Sveti otok – međunarodna likovna izložba vjerskih motiva 2014. do 2023.“ i „Sveti otok – međunarodna likovna izložba vjerskih motiva – zbirka kataloga i plakata 2014. do 2023.“. Objavljena su poglavlja o izložbama Sveti otok u knjigama: „Otok i more međunarodna izložba fotografije 2006. do 2015.“, Vladko Lozić: „Hrvatski fotoamaterski pokret” prilozi za povjesnicu Zagreb 2016. i Robert Hajszan Panonski, Panonski ljetopis, Panonski institut, Pinkovac – Güttenbach, Austrija 2016.
Kao utemeljitelj i voditelj izložbe Sveti otok vidio sam djela tisuća autora. S mnogim umjetnicima osobno sam se upoznao surađujući i izlažući njihova djela. U proteklih deset godina umjetnici su izlagali svoja djela pridonoseći umjetničkoj raznovrsnosti svjetlopisa, a izložba je bivala svake godine sve bolja, dobivši prepoznatljivi ugled u Hrvatskoj i svijetu. Očekujem i ubuduće sudjelovanje autora koji će nas zadiviti svojim umjetničkim kreacijama.
VJERA I UMJETNOSTI SJEDINJENE SU ODVAJKADA S OCEANOM SVJETSKE CIVILIZACIJE
Piše: Tomislav Marijan Bilosnić
Pred nama je monografija Ante Jaše „Sveti otok, međunarodna likovna izložba vjerskih motiva 2014. – 2023.“ , u izdanju Foto kluba Kornat, a koja nam donosi izbor radova 1230 autora iz 29 zemalja diljem svijeta (s naglaskom na autore zadarskog likovnog kruga); svjetlopise, crteže i slike na temu svetosti i vjere, izložene u prvom desetljeću ove kod nas jedinstvene manifestacije pod nazivom „Sveti otok“.
„Sveti otok“, već samo njegovo značenje govori o izdvojenosti, o duhovnome pojma, o pitanju središta, kako ljudskog, tako i svjetskog, a kada se simboličnom značenju otoka prispodobi sakralnost, onda se već samo po sebi postavlja ljudsko pitanje „središta samoga sebe“, pitanje uzvišenosti, oceana života, duha i tijela, esencije i egzistencije, hrama, postojanosti, istine, inosvijeta, čudesnosti, snova i želja, nesvjesnog, svega što nije moguće riješiti bez vjere i umjetnosti, bez spoznaje koja kroz potrebu za lijepim prerasta sve viđeno. Tako u djelima ove monografije možemo uočiti kako je i koliko suvremena misao razapeta između stvarnosnoga, egzistencijalnoga i duhovnoga, sakralnog. Jer, vjera i umjetnost jedine umiju reći ne ono što smo vidjeli, već točno ono što smo osjetili, a što je vrhovna istina. Vjera i čovjek, na neobjašnjiv način, magijom umjetnosti, sjedinjene su odvajkada s oceanom svjetske civilizacije.
Vjera nas uči na razlikovanje između dobra i zla, lijepoga i ružnoga, poglavito na putu ljudske potrebe za idealom, što danas u globalno neoliberalnome svijetu nestaje i zanemaruje se, jer bi, navodno, si mi, među ostalim, trebali biti i umjetnici, dok umjetnost ostaje bez pravila i harmonije, tek „zahvat“ u stvarnost koja će pokazivati a ne dokazivati. A ljudska duša sama je po sebi slobodna, konačno, vjerujemo da se bez vjere i vjerovanja ne bi moglo živjeti jer to bi značilo živjeti bez sna, bez poezije, bez ljepote, zrelosti, mira i blaženstva, bez nade, konačno bez postojanja. Vjera je ljepota slobode i sloboda ljepote što je vidljivo i na svjetlopisima ove monografije.
Vjeruje se, vidimo i iz izabranih umjetnina, ne samo zbilji već i snu, očima, riječima, sjenama, svjetlosti, tako da mislimo kako se fotografija očito pojavila kada se na noćnome nebu pojavila prva zvijezda. Svjetlopis je neposredno slikanje očima. Otkrivanje onog detalja zbog kojega ćemo se diviti sličnosti sa fotografiranom stvari, koju možda u zbilji ne bi ni primijetili, dakle traženje onog skrivenog, što samo svjetlost može otkriti, po čemu je držim, sukladno svom umjetničkom iskustvu, Ante Jaša i načinio izbor fotografija držeći se jedinstvenog umjetničko fotografskog načela kritički zamišljenog i provedenog.
Slikarstvo je pjesnička svečanost, lirski osjećaj kad naslikani ili fotografirani predmet (građevina) više nisu to što jesu već su nova umjetnička vrijednost, oživotvorenje duha, novi izvor ljepote. Vidljivo je to u ovoj monografiji na svakom izabranom djelu, bilo fotografiji, svjetlopisu, ili crtežu i slici, čije su teme crkve, zvonici, križevi, svetci, oltari, procesije, ljudi u molitvi, primanje sakramenata, blagoslovi, sprovodi, svećenici, hodočasnici, scene križnoga puta, sve ono što je vezano uz vjeru i vjerovanje, svetost i svjetlost.
Konačno, ova se monografija može smatrati svojevrsnom antologijom likovnog izraza na temu vjerskih motiva, u kojoj se na jednome mjestu susreću umjetnici, fotografi i slikari, one vrste duhovnosti koja od pradavnih vremena do današnjega dana gaji mitološku priču o svetim, rajski otoci do kojih treba letjeti, a za što treba laka i hitra ruka i fino i oštro oko koje će biti brzi bar koliko i svjetlost.Zamišljena tematski, s jednom jedinom temom, vjerskim motivima, monografija na iznimno uspješan način prikazuje ono što na tu temu može donijeti, reći i pokazati, u hrvatskim okvirima, poznati i priznati zadarski fotografski krug.
