PRVA MANIFESTACIJA MASLINE U MAĐARSKOJ ODRŽANA U KOLJNOFU
Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.
U ubavom Koljnofu (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof), u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, u zapadnoj Mađarkoj, od petka do subote, 15. – 16. studenoga 2024. godine, održani su prvi Dani Masline u Koljnofu (Olajbogyó napok Kópházán). Ovo je ujedno i prvi takva manifestacija posvećena maslini, maslinovom ulju i proizvodima od masline u povijesti Mađarske, što su zabilježili i ovdašnji mediji.
Idejni začetnik, organizator i domaćin prvih Dana masline u Koljnofu je dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske narodnosne samouprave u Šopronu,dok je program osmislio i vodio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra. Manifestacija se odvijala u poznatom koljnofskom restoranu Levandi i prostoru pod imenom Etno Kume, a u organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge Hrvati (Hrvati-Horvátok Egyesület), PanonIqm instituta i Književne zaklade Timee Horvat, pjesnikinje opčinjene hrvatskim Jadranom.
Prvog dana manifestacije, u petak, 15. studenoga 2024. u restoranu Levanda održana je multimedijalna večer na temu masline. U kulturno-zabavnom-video programu sudjelovali su pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, ing. Vinko Čenić, agronomski stručnjak i pastoralni suradnik u župi sv. Vida Trsteno i Josip Čenić, pjesnik i glazbenik, kantautor, osnivač i voditelj „Dubrovačkih kavaljera“, počasni član Hrvatskog centra u Beču. Svojim radovima na daljinu sudjelovala je i izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, sa Sveučilišta u Zadru, autorica knjiga „Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: postmodernističke poetike“ i „Golubica iz crnog maslinika“, kao i pjesnikinja iz Beča Jadranka Gros Klabuča. Programu su se priključili i glazbenici Matko Dišipulo i Mijo Bijuklić iz Beča.
Ovom prigodom predstavljena je zbirka pjesama Vidio sam Borgesove oči Tomislava Marijana Bilosnića, u cijelosti posvećene maslini, čije je predstavljanje započelo glazbenom numerom Marka Pajrića na tekst Bilosnićeve pjesme Ležaj pod grčkom maslinom, koju je na mađarskom jeziku pročitao dr. Franjo Pajrić. O knjizi Vidio sam Borgesove oči na hrvatskom i mađarskom jeziku pročitane su recenzije Milana Bešlića, Biserke Glasnović Goleš i Sanje Knežević. Ovo je, inače, bilo prvo javno predstavljanje ove zbirke tiskane u Zadru 2022. godine.
Potom je uslijedilo predstavljanje posebnog izdanja revije Panonski list (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), objavljene u izdanju Panonskog instituta u Pinkovcu (Güttenbach, Austrija), čiji je urednik dr. Robert Hajszan Panonski. Panonski list donio je izbor iz Bilosnićevih pjesama posvećenih maslini, ciklus fotografija i ilustracija, kao i faksimila umjetničkih slika na temu masline, te recenziju zbirke Vidio sam Borgesove oči iz pera Sanje Knežević.
Sva događanja prve multimedijalne večeri posvećene maslini popraćena su video projekcijama slika na temu masline, nastalih u vremenu od starogrčkih, antičkih vremena do kraja dvadesetoga stoljeća.
Manifestacija Prvi Dani masline u Koljnofu otvorena je s pjesmom T. M. Bilosnića Danas u Koljnofu raste masline, koju je na mađarski preveo dr. sc. Šandor Horvat. Dane Masline u Koljnofu biranim riječima, pred mnogobrojnom mađarskom publikom, svečano su otvorili dr. Franjo Pajrić i Tomislav Marijan Bilosnić.
Drugi dan Dana masline u Koljnofu, u subotu 16. studenoga 2024. godine, u prijepodnevnim satima odvijao se u prostoru Etno Kume, a nastavljen je u večernjim satima u restoranu Levanda. U ovom programu sudjelovali su ing. Vinko Čenić iz Trstena, Siniša Peran iz Grebaštice (Šibenik), Franjo Pajrić, Marijana Pajrić, i Lajoš Regenji iz Koljnafa i Tomislav Marijan Bilosnić. U branju prvih crnih plodova već postojeće dvije masline u Koljnofu (oblice), koje se nalaze u vlasništvu Franje Pajrića i Marijane Pajrić, sudjelovali su njihovi malodobni unuci. Potom je ing. Vino Čenić, pristupio demonstraciji rezidbe maslina. Mnogobrojna zainteresirana publika mogla je pratiti i predavanje i praktičnu prezentaciju načina cijepljenja maslina, kao i sadnju novih (od strane gostiju doniranih) maslina u Koljnofu. Tako su zasađene nove sorte masline, kao što su Zzuzorka, maslina iz dvora glasovite Cvijete Zuzorić, najljepše žene svoga doba, kojoj su u čast spjevane mnoge pjesme, grčka sorta masline Kalamata, te sorte poznate kao Velika Lastovka i Murgulja (poznata i kao Gospareva masline ili Gospodska maslina). Od ranijih maslina odcijepljeni su izbojci i zasađeni u posebno zaštićene vaze. Novozasađene masline u Koljnofu blagoslovio je poznati i omiljeni gradišćanski župnik don Ante Kolić. Tijekom ovog događanja javilo se više osoba s ovog panonskog prostora na rubu Alpa, koje uzgajaju masline u svojim vrtovima ili kućama, a Lajoš Regenji je svoju „talijanku“ donio i na blagoslov.
Program je u večernjim satima, uz velik interes zainteresirane publike nastavljen u restoranu Levandi u Koljnofu. Tomislav Marijan Bilosnić održao je predavanje na više tema, pa je tako govorio o povijesti masline, njezinom značaju u mitologiji i simbolici, o vjerskoj ikonografiji masline u judaizmu, kršćanstvu i islamu, rasprostranjenosti masline u svijetu, i maslini u umjetnosti, književnosti, slikarstvu i kiparstvu, s posebnim naglaskom na hrvatske umjetnike.
Vinko Čenić govorio je o vrstama masline, klimi i Mediterau u refleksiji masline, maslini kao biljci, te je prisutne upoznao s procesima dobivanja maslinovog ulja, kao i njegovoj
upotrebi u ishrani i medicini. Siniša Peran je iznio niz zanimljivih osobnih iskustva s obradom i uzgojem maslina. Josip je Čenić uz pratnju na gitari otpjevao niz poznatih hrvatskih pjesama na temu masline. Na kraju službenog programa nastupio je mladi ženski vokalni sastav Nijanse iz Koljnofa, djevojke koje su, kako domaći mediji izvještavaju, „začarale s lipimi glasi publiku“.
Konačno, uslijedilo je dugoočekivano kušanje ulja i maslina, kao i svih drugih mogućih delicija spravljenih s maslinama. Kao domaćica pojavila se i iskazala mlada studentica Karmela Pajrić. Najprije je sa suhim smokvama i bademima gostima ponuđena aromatična žestica od maslina i badema. Potom je na trpezu iznijeta hladna plata sa sirevima i salamama u kombinaciji s maslinama, tjestenina s rajčicama i maslinama, grčka salata, karpačo od inćuna s maslinom, kiselim motarom, kaparima i koromačom, pesto od maslina, focaccia, odnosno tanka pogača s maslinama, i kao desert tiramisu brownie s maslinovim uljem, kesi s maslinama i soli, tamna čokolada s maslinovim uljem i kaduljom, i na kraju – čaj od masline.
Ali, u Koljnofu na prvim Danima masline tu nije bilo kraja. Fešta se nastavila duboko u noć, uz recitiranje poezije na hrvatskom i mađarskom jeziku, i pjesme ženskog vokalnoga sastav Nijanse, Josipa Čenića iz „Dubrovačkih kavaljera“ i koljnofskog glazbenika Marka Pajrića. Ako se po jutru dan poznaje, mogli bi reći kako se maslina u velikome stilu iz Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.
