Dvorac Pejačević u Osijeku
Foto: Boris Markuš, Akademija-Art Zagreb
Dvorac Retfala
Dvorac Retfala dao je izgraditi grof Sigismund (Žigmund) Pejačević u razdoblju od 1796. do 1801. godine, te je taj dvorac bio stalna rezidencija obitelji više od jednog stoljeća. Sam dvorac izgrađen je u stilu baroknog klasicizma, po uzoru na kasnobarokne i klasicističke dvorce koji su građeni u susjednoj Mađarskoj. Trokrilni je dvorac u obliku slova U prizemnica, dok je samo središnji dio, odnosno paviljon izveden na kat. Spomenuti središnji paviljon raščlanjen je arkadama u prizemlju i jonskim pilastrima velikog reda, a izvorno je bio natkriven mansardom kao i ostatak zgrade. S istoka i zapada, dvorište je bilo omeđeno gospodarskim zgradama, od kojih je do danas sačuvana samo zapadna, s otvorenim trijemom prema dvorištu. Dvorac je od ulice bio odvojen trijumfalnim ulazom s kovanom željeznom ogradom. Uz dvorac se nalazio i perivoj veličine 17.5 hektara. Dvorac Pejačević nalazi se u nekadašnjem selu Retfala, danas potpada užem centru grada Osijeka. Prvi spomen toga naselja jest 1496. godine, a zabilježeni oblici imena bili su Petrus, Petrocz, Petres i Petrouch. Znatnije etničke promjene u Rétfali se odvijaju tijekom druge polovice osamnaestoga stoljeća, kada njezinu glavnu ulicu (današnju Strossmayerovu) naseljavaju Nijemci i ona se otada naziva Njemačkom Retfalom, dok u starom dijelu (današnja ulica Šandora Petöfija) i dalje ostaju Mađari, pa se taj dio otad naziva Mađarskom Retfalom i takvo stanje ostaje sve do kraja Prvoga svjetskog rata. Hrvatsko stanovništvo u značajnijem broju naseljava Retfalu tek početkom 20. stoljeća i to prvenstveno na „praznome“ području između osječkoga Gornjeg grada i dvorca Pejačević, krčenjem dvorskog perivoja i njegovim pretvaranjem u građevinsko zemljište. Povijesna demografija od najranijih pouzdanih zapisa iz razdoblja osmanske okupacije ukazuje na to da su selo Retfalu (srednjovjekovnoga imena Petrus) osnovali i nastanjivali Mađari kalvinske vjeroispovijesti. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća spomenuta obitelj gradi i reprezentativan dvorac koji je i danas jedna od znamenitosti Retfale, a to je ujedno i razdoblje kada Retfala sve izraženije počinje težiti gradu Osijeku i postupno dobivati urbane karakteristike. Ipak, Retfala je definitivno postala osječkim naseljem tek 1947. godine. I dok se čeka izdavanje građevinske dozvole kako bi se moglo započeti s restauracijom, naveliko se planiraju aktivnosti koje uključuju obnovu fasade te restauraciju i adaptaciju prostora. Današnja Retfala je gradska četvrt ugodnog življenja, obiteljskog stanovanja, rekonstruiranih prometnica i vodoopskrbne infrastrukture, jednom riječju uređeni urbani prostor primjeren za model obiteljskog stanovanja.
