Posebna želja mi je otvaranje Interpretacijskog centra princeze akvarela u Ozlju
Gordana Igrec
Kroz Zavičajni muzej Ozalj godišnje prođe oko 160 tisuća ljudi. Posjećenost Muzeju raste, a „dirigentsku palicu suvereno drži“ mag. Stjepan Bezjak koji je na funkciji ravnatelja Muzeja već deset godina. U tih deset godina u Muzeju Ozalj priredio je desetke izložaba eminentnih slikara i cijeli niz promocija knjiga te ostalih sličnih kulturnih događanja. Muzej Ozalj kao da daje dušu svoju posjetitelju. Tu se ćuti prisutnost gluhonijeme slikarice Slave Raškaj kojoj je posvećena jedna soba u Muzeju, a kako je ravnatelj najavio uskoro bi se trebao otvoriti zaseban prostor Interpretacijski centar Slave Raškaj. Tim povodom za portal Akademija Art vodili smo razgovor s vrlo diskretnim, samozatajnim, ali profesionalnim i pristupačnim mag. Stjepanom Bezjakom. Virnete li nakon ovog uvoda u naš razgovor nadamo se da se nećete razočarati. Čak dapače, put pod noge, kako se kaže i ravno u Ozalj rodno mjesto tragično skončane vrsne slikarice, lijepe Slave Raškaj.
Kada je dvorac u kojem je Muzej smješten sagrađen i tko su mu bili vlasnici?
Naš Stari grad Ozalj građen je zasigurno u 13. stoljeću, što možemo zaključiti iz prvog pisanog izvora iz 1244. godine, no za pretpostaviti je da je neka utvrda i gradina postojala i ranije. Arheološkim istraživanjima i pronađenim nalazima utvrđeno je zapravo da na ovom mjestu ljudi žive od petog tisućljeća prije Krista. Dobra prirodna pozicija iznad rijeke Kupe, omogućila je tadašnjim stanovnicima sigurnost, a taj kontinuitet se nastavlja i u brončano doba, i za vrijeme Rimskog carstva, srednjeg vijeka pa sve do danas. Što se tiče vlasnika znamo da su vlasnici bili Babonići, Frankopani, Zrinski, Perlasi, Batthyányi, obitelj Thurn & Taxis i naposljetku Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ koja i danas upravlja Starim gradom. U pojedinim trenucima Starim gradom je upravljala svjetovna vlast: u 13. stoljeću je bio dio posjeda kralja Bele IV., zatim je u 14. stoljeću do dolaska Frankopana njime upravljao ban Mikac Prodavić, a nakon Drugog svjetskog rata Općina Ozalj s obzirom da je za vrijeme FNRJ i SFRJ rad DBHZ bio zabranjen i imovina konfiscirana. Radi svih tih promjena vlasnika i svoje povijesti Stari grad Ozalj je poseban i to mu daje dodatnu dozu zanimljivosti kod posjetitelja.
Što sve posjetitelji mogu od eksponata vidjeti u Muzeju?
U našem stalnom postavu Zavičajnog muzeja Ozalj nalazi se gotovo tisuću eksponata. Neki od najzanimljivijih su iz prapovijesnih vremena, kao što je dio čeljusti prapovijesnog slona, keramika vezana uz Lasinjsku kulturu, urne odnosno žare iz kulture žarnih polja iz brončanog doba. Naravno posjetitelje zanima posebno povijest Zrinskih i Frankopana koja je u našem muzeju prezentirana kroz rodoslovna stabla, grbove, oružje iz vremena ratova s Osmanlijama. Iz tog vremena poseban eksponat je kasa, odnosno škrinja za prijenos novca s tajnim mehanizmom otključavanja. I naravno velik broj posjetitelja posjećuje naš muzej zbog slika Slave Raškaj.
Koliko godišnje posjetitelja prođe kroz Muzej?
Prošle 2023. godine posjetilo nas je 13720 posjetitelja, a ove godine nadamo se da ćemo se približiti broju posjetitelja kojeg smo imali prije pandemije COVID-19, odnosno da ćemo godinu zaključiti sa približno 16000 posjetitelja.
Vi pripremate i izložbe i promocije knjiga u prostoru dvorca- Muzeja. Navedite nekoliko Vama najupečatljivijih imena likovnjaka koji su kod vas izlagali ili pjesnika koji su imali svoje promocije kod vas?
Od izložbi koje smo pripremali u zadnjih 10 godina izdvojio bi izložbe Željka Brguljana, Gorana Vranića, Edite Matan, Blaženke Zvonković, Dinka Neskusila, Borisa Grkovića, Alena Sirbubala, Vesne Gužvinec, Ljerke Vladović, Zlatka Kapuste, Zdenka Grgeljca. Predstavili smo i velik broj knjiga, ali nekako je uvijek posebno predstavljati izdanja koja su nastala u suradnji s Maticom hrvatskom, Ogrankom Matice hrvatske u Ozlju i profesorom Alojzom Jembrihom. Kod nas u Starom gradu Ozlju su svoja djela predstavljali: Sanja Benković Marković, Gordana Igrec, Josip Fabina, Jakov Erdeljac, Tomislav Dretar, Josip Stupić, Željko Mavretić, Tomislav Beronić.
Što planirate za ovu jesen i zimu od izložba, koncerata i promocija?
Evo već 14. rujna otvaramo Izložbu pastela Željka Nemeca, nakon toga nam slijedi u studenom zajednička izložba slika više autora Likovne udruge Angelico iz Zagreba, a godinu zatvaramo izložbom fotografija „1991.“ Zorana Filipovića. Od koncerata imat ćemo posebnu glazbenu poslasticu u suradnji s ZGK Komedija „Sjećanje na legendu – koncert uz 100. obljetnicu rođenja Đanija Šegine“. Koncert će se održati u Starom gradu Ozlju 10. prosinca 2024. uz pokroviteljstvo i domaćinstvo Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
Kako provodite slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme je u mom rasporedu vrlo rijetko, ali kada do njega dođem onda njega najviše volim provesti u kinu, u šetnji šumom, ponekad otići u toplice ili obići neki muzej, izložbu, poslušati neki koncert.
Koje knjige najviše volite čitati?
Najviše volim čitati SF romane, ali velik dio mog vremena za čitanje je vezan uz stručnu literaturu iz različitih znanstvenih polja, od povijesti, medicine, filozofije do povijesti umjetnosti, muzeologije i antropologije.
Do kojih vrijednosti najviše držite?
Najviše držim do toga da se držim svoje riječi, da ono što govorim, radim i živim bude dobro promišljeno i u skladu s općim moralnim i kršćanskim vrijednostima, da su svi posjetitelji muzeja, suradnici i kolege zadovoljni s onime što radimo i da vide da to što radimo ima smisla. To je ponekad naravno vrlo teško ostvariti, pa mi često ljudi kažu da sam najgori „šef“ sam sebi, ali čovjek ne može pobjeći od sebe i od svojih ideala, može samo od njih odustati, a ja se nadam da se to meni neće dogoditi.
Jeste li zadovoljni posjećenošću Muzeju?
Posjećenost muzeja je trenutno u nekom realnom okviru s obzirom na cjelokupnu kulturnu ponudu Grada Ozlja. Naravno sve to bi moglo biti još mnogo bolje, a nadamo se da će i biti izgradnjom Interpretacijskog centra Slava Raškaj koji je planiran kroz ITU mehanizam, te eventualnim uređenjem Starog grada Ozlja, ili barem adaptacijom nekih ključnih infrastrukturnih elemenata poput, struje vode i kanalizacije.
Jeste li možda imali izložbu djela Slave Raškaj?
Zadnja izložba posvećena Slavi Raškaj bila je u suradnji s kolekcionarom Admirom Glavašom iz Zagreba. Gospodin Glavaš je svoju krasnu zbirku izložio u Ozlju od 25. veljače do 11. travnja 2023. pod nazivom „Slava moderni“ te je uz izložbu pripremljen predivan katalog s radovima Slave Raškaj, ali i drugih slikara moderne; Vlaho Bukovac, Bela Čikoš Sesija, Filip Konrad, Ivan Tišov, Menci Clement Crnčić, Robert Auer, Oton Iveković, Mato Celestin Medović, Ferdo Kovačević, Nikola Mašić. Naravno radovi Slave Raškaj izloženi su i u našem stalnom postavu, a posebna nam je želja, kao što sam već spomenuo, Interpretacijski centar Slave Raškaj koji će na adekvatan način prezentirati rad i stvaralaštvo naše ozaljske princeze akvarela.
