Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust jučer je u sklopu projekta „Paralelni tragovi, Tvornica iz povijesti – ulaganje u kulturne promjene“ u Oris Kući arhitekture, pod pokroviteljstvom Hrvatske komore arhitekata organizirao okrugli stol na temu „OČUVANJE I REVITALIZACIJA INDUSTRIJSKE BAŠTINE ZAGREBA” Primjer dobre razvojne prakse ili mogući requiem za Prvu hrvatsku tvornicu ulja?
Ana Petričić Gojanović
Napušteni industrijski prostori i sjećanja na njihove funkcije u životu grada, uvijek su suvremena materijalna i nematerijalna baština. Na pitanja, što dalje s njom, kakva je budućnost kulturne i napose industrijske baštine i na još mnoga druga, pokušali su odgovoriti Davor Trupković, d.i.a, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH, mr.sc. Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, mr.sc. Goran Arčabić, muzejski savjetnik Muzeja grada Zagreba, dr.sc. Dragan Damjanović, profesor, Filozofski fakultet Zagreb, Azra Suljić, arhitektica, ASK atelier d.o.o. i Miran Gajšek, voditelj Odjela za prostorno planiranje Grada Ljubljane, uz moderiranje dr.sc. Ivana Mance Cipek, više znanstvene suradnice Instituta za povijest umjetnosti.
Cilj rasprave bio je upozoriti na propadanje industrijske baštine kao značajnog dijela ukupnog kulturnog nasljeđa, na zastoj i nedostatke u primjeni zakonske zaštite, ali i odgovornost za stanje i dosege u izradi konzervatorskih elaborata.
Jedan od eklatantnih primjera napuštenih industrijskih kulturnih dobara u Zagrebu jest i zgrada strojarnice i kotlovnice Prve hrvatske tvornice ulja, koja nije samo industrijska baština, već je i nematerijalna baština koja se sastoji od povijesti, mjesta, ljudi, tradicije, sjećanja i osobnih priča koje su pridonijele stvaranju grada Zagreba iz vremena početka 20. stoljeća.
Govornici su iznijeli stavove o važnosti revitalizacije zapuštene i napuštene industrijske baštine u Zagrebu, iznesene su ohrabrujuće teze od strane struke, što je pozitivni impuls, jer znači da se još nije odustalo. Navedeni kapital poput Gredelja, Klaonice ili pak Prve hrvatske tvornice ulja predstavlja jedan od najznačajnijih potencijala za snažniji rast i razvoj centralnog dijela Grada Zagreba u budućnosti.
Ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Nataša Popović, istaknula je kako vjeruje da će se uskoro početi ozbiljno raditi na revitalizaciji neizmjernog bogatstva koje Zagreb ima, a o kojem se do sada uglavnom debatiralo, a malo radilo. Posebno je bilo zanimljivo čuti i pozitivne primjere iz susjedne nam Ljubljane, koja je iskoristila potencijal sufinanciranja iz EU fondova i od strane komisije te očuvala i revitalizirala svoju baštinu i stavila je na korištenje građanima. Novo financijsko razdoblje je pred nama i važna je jasna i transparentna strategija, ponajprije iskomunicirana s građanima.
“Nadam se da će se napokon pokrenuti već dugo pripremani projekt obnove Prve hrvatske tvornice ulja s namjerom prenamjene u Muzej tolerancije. I možda kao jedan od najznačajnijih zaključaka večerašnjeg razgovara istaknula bih da su se gotovo svi govornici složili da napredak isključivo ovisi o volji politike što nam je svima jasno, ali je potrebno i da potakne donositelje odluka” izjavila je Nataša Popović.
Davor Trupković, d.i.a, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstv kulture i medija RH, kao pozitivan primjer naveo je obnavljanje riječke industrijske baštine u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, istaknuo je kako smjernice Novog Europskog Bauhausa posebno ističu uključivanje zelenih energija u obnavljanju industrijske baštine usmjerene na urbane transformacije, ali i naglasio kako je vrlo važno participativno sudjelovanje građana.
Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode izjavila je kako će oni poduzeti sve u njihovoj moći da zaustave propadanje tvornice Ulja, a smatra da je potrebna intenzivnija komunikacija oko ove problematike i rad na osvještavanju građana vezanog uz ovaj problem.
Miran Gajšek, voditelj Odjela za prostorno planiranje Grada Ljubljane predstavio je Projekt Cukrarne u Ljubljani, kao primjer urbane regeneracije i arhitekturne regeneracije za koju su korištena sredstva EU i istaknuo kako je to dobar primjer ne samo regeneracije zgrade, nego i cijelog dijela grada u koji se vratio život, a ujedno se očuvala kulturna baština.
Komentare su imali i arhitekti Robert Loher, stručni tajnik Hrvatske komore arhitekata koji je rekao kako je najbolji put da se nešto napravi raspis arhitektonskog natječaja koji će dati najbolje rješenje, ali i Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb koji je pohvalio svako nastojanje za revitalizacijom industrijske baštine, ali i naglasio kako su procesi za takvo što ostvariti vrlo zahtjevni.
Osim okruglog stola, Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust organizirao je 2D hologramsku instalaciju na otvorenom, ispred spomenute zgrade, kako bi usmjerili pažnju mjerodavnih institucija i cijele javnosti na nužnost očuvanja kulturnog dobra i revitalizaciju te vrijedne industrijske baštine.
Prva je to instalacija takve vrste kod nas, radi se o inovaciji i novo zaštićenom patentu, najvećem tiskanom računalno generiranog holograma u svijetu do sada proizašlom iz doktorske disertacije mladog hrvatskog znanstvenika dr. sc. Vladimira Cviljušca.
Ovom jedinstvenom hologramskom instalacijom prikazaju se prošlost, sadašnjost i budućnost industrijske baštine zgrade Prve hrvatske tvornice ulja d.d. izgrađene 1925. godine.
Projektom „Paralelni tragovi, Tvornica iz povijesti – ulaganje u kulturne promjene” potrebe i problemi zagrebačke baštine žele se podijeliti s građanima i posjetiteljima grada, a sufinanciran je sredstvima Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba.
