Covid-19 • kako steći imunitet – kako pobijediti virus pohlepe i mržnje

Virus nas je natjerao da budemo pažljiviji jedni prema drugima i da na pohlepu gledamo kao na izvor mnogih boleština

Walter William Safar

Covid-19 mutira svakim novima danom dajući glavobolje znanstvenicima, jer sa ovakvo pametnim virusom još se nisu susreli. (Je li virus samo obrambeni mehanizma majke Prirode od razorne pohlepe čovjeka ostaje na čovjeku da zaključi. Ali jedno je sigurno, virus nas je natjerao da budemo pažljiviji prema jedno drugima, i da na pohlepu gledamo kao na izvor mnogih boleština). Pretpostavlja se da je sustav zrcalnih neurona odgovoran za naš osjećaj nelagode u želucu i boli kad vidimo osobu koja pati, a u doba pandemije sustav zrcalnih neurona orošen je potocima suza. Možda se ipak spas krije u tim suzama, jer najbolji lijek protiv svih bolesti je ljubav – ona jača tijelo, um  i duh.

Kako se obraniti od Covid-19, i puno drugih virusa, kao što su pohlepa, bešćudnost i mržnja?

Ako je Ljudski mozak svemir u malom e onda su neuroni svemirske letjelice, kojim putuju ljudske misli stazom snova. Kada se ukrcamo u dohovnu letjelicu, mislima putujemo svemirskom crvotečinom u prostranstva koje ne može zamisliti niti jedna znanost.  Putujmo malo neuronima svemirskom stazom snova. U ljudskom mozgu isprepliću se svjetlost i tama, mir i rat, pohlepa i skromnost, bešćudnost i suosjećajnost… ukratko; ljudski mozak je svemirska postaja za sve ljudske vrline i mane.

Kada je u pitanju putovanje stazom snova u onu više svete sfere gdje caruje ljubav, potrebno je gledati očima zvijezde Rigel. (Rigel je najsjajnija zvijezda zviježđa Orion). Zašto? Jer lijek protiv svih bolesti je ljubav. Ona jača imunitet od teških bolesti, kao što su pohlepa, mržnja i ostale virusne pandemije, a radi se o virusima koji se šire neuronima u ljudskom mozgu i stanicama ljudskog organizma. (ne kažu mudraci uzalud da je korupcija  najopasniji virus modernog doba)

Imunitet je brana protiv svih virusa, a ljubav i Sunce jača ljudski imunitet. Život na mudro uči; Kad bi čovjek volio čovjeka kao što Sunce voli čovjeka svijet bi bio puno bolji- bilo bi manje ratova, pohlepe i gladi.

Pokušati ću to objasniti citirajući drage prijatelje, znanstvenike iz Harvarda, i naravno vodeći se svjetlošću zvijezda Orion i bratske nam Kepler, koje su, kako prije napisah, kompas svakom sanjaru na stazi snova. Dakle, kako urođeni imunološki odgovor djeluje protiv virusa koji napada čovjekov organizam? Urođeni imunitet može nas zaštititi od raznih patogena, uključujući koronavirus koji uzrokuje COVID-19, iako se specifičnosti i djelotvornost odgovora mogu razlikovati ovisno o vrsti patogena. (A poznato je manje-više, da su reakcije protutijela glavni način na koji nas cjepiva štite od zaraze raznim virusima, a odsutnost zaštitnih protutijela doprinosi brzom širenju novih virusa u prethodno neeksponiranim i necijepljenim populacijama. Pitanje je, može li se prirodnim putem steći imunitet?) Prilagodljivi imunološki odgovor, koji uključuje humoralni imunitet na osnovi B stanica i stanični imunitet na bazi T stanica, reagira, slikovito rečeno, puno konkretnije i snažnije na napadače (konkretno virus Covid-19) patogene. ( Humoralni imunitet počiva na biosintezi antitijela-imunih tijela-u specijaliziranim ćelijama – plazmocitima koje ulaze u krvotok.)  Antitijela se mogu transferirati i neimuniziranoj osobi – ubrizgavanjem imunog seruma ili ekstrahiranih antitijela. B stanice proizvode antitijela koja pomažu u kontroli mikrobiološke invazije na razne načine. (To je sve kemijai opet pitanje, može li se prirodnim putem steći antitijela – imunitet?)

Pogledajmo malo virus duhovnim očima

Priroda, nam daje život, pa tako i antitijela koja mogu kontrolirati infekciju, jer kao najvažniji obrambeni mehanizam je urođeni imunitet, koji nam milosrdno daje Sunce. Njegove zrake daju nam vitamin D. Vitamin D jača imunološki sustav i važan je čimbenik u borbi protiv infekcija i drugih bolesti. Nedostatak vitamina D tijekom zimskih mjeseci, kada je manje sunca, povezan je sa većom učestalosti bolesti koje se tipično javljaju u zimsko doba godine, poput prehlade. Znanstvenici su dokazali kako vitamin D može uništiti stanice raka (što može imati važnost u prevenciji raka, osobito raka dojke, prostate, pluća, crijeva), dokazano sprječava osteoporozu, depresiju, dijabetes i debljinu. Oni dijelovi svijeta s manje sunca imaju veću učestalost tuberkuloze, multiple skleroze, arterijske hipertenzije, osteoporoze, te raka dojke, jajnika, debelog crijeva i prostate, i smanjenu imunološki obrambeni mehanizma od virusa. Vitamin D vrlo je važan za zdravstveno stanje našeg organizma i zapravo nije pravi vitamin nego oblik steroidnog hormona. U našoj koži pod utjecajem sunca od kolesterola nastaje vitamin D (kolekalciferol), a kasnije u jetri i bubrezima nastaje aktivni vitamin D (kalcitriol). Taj hormon ima važne funkcije i kontrolira skoro 10% svih ljudskih gena. Nažalost, gotovo polovica svjetskog stanovništva ima nedostatak vitamina D, pa je nedostatak vitamina D postao veliki javnozdravstveni problem, kolektivnog slabljenja imuniteta koje može dovesti do virusnih epidemija, poput trenutne pandemije Covid-19.

Oko 80 % vitamina D u tijelu nastaje izlaganjem sunčevoj svjetlosti – ultraljubičastim zrakama B (UVB), dok se u manjim količinama dobiva iz hrane – riblje ulje, tunjevina, losos, skuša, jetra, jaja, maslac, jogurt i sir. Naravno, pri izlaganju suncu treba biti razborit.

Milijunima godina naši preci su bili gotovo cijeli dan izloženi suncu pa su imali u organizmu puno više vitamina D. Smatra se kako su imali gotovo pet puta više zaliha vitamina D nego današnji ljudi.

Uloga vitamina D u našem tijelu – Utjecaj na imunosni sustav:  https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33807/Vitamin-D.html

Vratimo se na B stanice. Pogledajmo malo virus kroz znanstveni mikroskop. (Njihova primarna funkcija je stvaranje i sekrecija protutijela. Prepoznatljivi su prema membranskoj ekspresiji Ig –mIg- i prema za B– stanice specifičnim CD površinskim molekulama; također eksprimiraju klasu II MHC molekula i razne druge CD molekule koje nisu specifične za B–stanice. Izotip mIg varira ovisno o stupnju razvoja B–stanice ,mIgM na nezrelim B stanicama; mIgD na zrelim, naivnim B stanicama; i mIgG, mIgA ili mIgE na B stanicama koje su zamijenile Ig izotip nakon susreta s Ag i T Hstanicama.A mIg može vezati Ag, ali kasnija aktivacija B–stanice ovisi o signaliziranju preko 2 nepromjenljive molekule -Igα i Igβ-).

Protutijela koja proizvode B stanice čine dio adaptivnog imunološkog odgovora i mogu prepoznati gotovo svaku molekulu koja bi mogla napasti tijelo. Uz to, postoji druga grana imunološkog sustava adaptacije, koja se naziva stanični imunitet. T stanice čine osnovu staničnog imuniteta i mogu vrlo specifično ubiti stanice zaražene virusima. Za razliku od B stanica, receptori na T stanicama mogu prepoznati samo proteinske fragmente prikazane na određenim molekulima površine stanice. U ovoj interaktivnoj akciji prolazimo kroz primjer odgovora T stanica na virusnu invaziju, kao što bi se dogodilo u slučaju COVID-19. I opet dolazimo do zaključka da su protutijela najbolji imunološki obrambeni mehanizam protiv virusnih bakterija, i sva nova cjepiva se baziraju na toj formuli.

We live in a microbial world, which means that we constantly encounter microorganisms that could harm our health. The human immune system continuously defends us against these threats to our survival. Understanding how immunity works is important for making sense of the news around the risk, spread, and treatment of diseases like COVID-19 (also known as coronavirus disease). – https://onlinelearning.hms.harvard.edu/hmx/immunity/

Opet se vraćam na početak, gledanje na rješenje problema  duhovnim očima. Priroda nam daje obrambeni mehanizam, gore je opisano kako nam Sunce daje vitamin D, dok se u nama  krije urođeni obrambeni mehanizam , protutijela koja proizvode B/T/D  stanice čineći dio adaptivnog imunološkog sustava kao obrambeni mehanizam od virusnih napada. Da, ljubav je cjepivo svih cjepiva. Kako? Gore smo otkrili kako virus napada stanice čovjeka u organizmu, i kako nam Sunce daje imunitet. Gledajući materijalno i duhovno na Sunce shvatimo da  On dijeli toplinu i ljubav svim živim bićima na Zemlji posve besplatno, i svima isto, bio bogat ili siromašan, isto dobiješ. I to je dokaz koliko je ljubav učinkovit lijek protiv svih bolesti.

A sada, kako pobijediti virus pohlepe i mržnje.

A što  je sa virusom pohlepe i mržnje, koji je u povijesti ubio više ljudi od kuge, kolere i potresa. Može li se pohlepa, bahatost, i mržnja liječiti ljubavlju? Putujmo malo neuronima svemirskom stazom snova. Ljudski mozak je svemir u malom. U ljudskom mozgu nastaju svjetlost i tama, mir i rat, pohlepa i skromnost, bešćudnost i suosjećajnost… ukratko; ljudski mozak je svemirska postaja za sve ljudske vrline i mane. Neuroni su svemirske letjelice kojim putuju ljudske misli stazom snova. Od čovjeka, kao slobodnog pojedinca-sanjara na stazi snova, ovisi gdje će putovati, tamo gdje caruje tama ili svjetlost. Pogonsko gorivo tih letjelica su ljudske emocije. Bezosjećajnost vodi u tamu a suosjećajnost u svjetlost. Prije otkrića zrcalnih neurona znanstvenici su općenito vjerovali da ljudski mozak upotrebljava logično razmišljanje u interpretaciji i predviđanju akcija drugih ljudi. Sada, međutim, mnogi vjeruju kako mi razumijemo druge ljude ne razmišljanjem, nego osjećajima.

Čini se kako nam zrcalni neuroni omogućuju da predvidimo ne samo akciju druge osobe nego da razumijemo namjeru i osjećaje koji su u podlozi tih akcija. Ako, na primjer, vidimo neko dijete, kao iz pjesme o dječaku i novčiću, suznih očiju prodaje na hladnoj mračnoj ulici sve svoje bogatstvo za sitniš, naši zrcalni neuroni  će se također aktivirati stvarajući osjećaj u našem umu koji je povezan sa tugom.

Baš kao što to čini i besmrtni Elvis u kultnoj pjesmi in the ghetto. Odmah i bez ikakvog napora imat ćemo i mi takvo iskustvo, naravno, ako nismo bezosjećajni, a tada ne možemo pomoći niti dječaku niti samom sebi-postajemo robovi pohlepe, mržnje i bezosjećajnosti. Istraživanja zrcalnih neurona pomažu neuroznanstvenicima da pronađu podlogu duhovnih interakcija. Ta istraživanja vode do novih uvida – kako i zašto razvijamo empatiju (suosjećajnost) za druge ljude. Pretpostavlja se da je sustav zrcalnih neurona odgovoran za naš osjećaj nelagode u želucu i boli kad vidimo osobu koja pati, ili za osjećaj ushita sreće kad gledamo sportski susret u kojem tim za koji navijamo pobjeđuje, neugodan osjećaj razočaranja ako gubi i sl. Postoje tamne i svijetle emocije – mržnja i ljubav. Što je širi spektar svijetlih emocija to je sustav zrcalnih neurona duhovno čistiji, što nas dovodi na duhovno liječenje od virusnih bolesti – pohlepe, bezosjećajnosti i mržnje. Nema boljeg saveznika u epskoj borbi sa dva Ja od Sunca

Let the sushine in