Skip to content

Bečki pročistač vode proizvodi energiju iz otpadnog mulja

Nakon više od pet godina završeni su radovi na energetskoj obnovi bečkog postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda. U tom su periodu obnovljeni bazeni za mehaničko i biološko pročišćivanje te je izgrađeno novo postrojenje za obradu mulja

Zahvaljujući tome bečki se pročistač vode, koji se prostire na površini veličine Vatikana, nakon njegova puštanja u pogon može u potpunosti samostalno opskrbljivati energijom potrebnom za rad. S obzirom na to da će količina proizvedene energije premašiti količinu energije potrebne za pogon pročistača, nastat će čak i višak koji će se predati u gradsku električnu mrežu. Obznanili su to bečki gradonačelnik Michael Ludwig i članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša Ulli Sima 4. lipnja 2020., točno na 50. obljetnicu polaganja kamena temeljca za gradnju pročistača. „Naročito u ovim vremenima, u kojima tema pandemije koronavirusa prevladava, važno je ne zaboraviti druge značajne izazove s kojima se suočava naše društvo. Zaštita klime pritom je na vrhu ljestvice”, kazao je bečki gradonačelnik.

Postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda obično se ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije, a na pogon jednog tako velikog postrojenja poput ovog u Beču dosad se trošio oko jedan posto ukupne gradske električne energije. Izgradnjom novog postrojenja, u kojem se iz otpadnog mulja proizvodi plin, bečki pročistač vode postaje u potpunosti energetski neovisan. Time će se i značajno smanjiti emisija CO2, i to za čak 40.000 tona godišnje.

Kako funkcionira inovativni postupak prerade otpadnog mulja u plin? Procesom pročišćivanja vode u Beču godišnje nastane oko dva milijuna kubičnih metara mulja. Njega će bakterije u novim spremnicima zapremine od 75.000 kubičnih metara uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje koji se dvotrećinski sastoji od metana. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pritom neće nastajati samo mehanička energija koja će se uz pomoć generatora pretvarati u struju, već i toplinska energija koja se može koristiti za zagrijavanje vode i prostorija.

Energija bi na taj način po prvi put trebala biti proizvedena ove jeseni, dok će postrojenje od sljedeće godine biti u potpunosti energetski autarkično.

Matea Čuljak

Akademija Art

dunav kod slankamena u zlatnom kasnom jesenskom sumraku, meka magla iznad srijemskih ravnica i silueta drevne kamene crkve u daljini meta ai

Geometrija sjećanja: Kako tišina srijemskih ravnica čuva neizbrisivi kod opstanka

Akademija Art Nov 16, 2026 2 min read

U danima kada se misli cijele nacije tiho okreću prema…

dunav kod slankamena u jantarnom sumraku, s mekom maglom i siluetom drevne crkve, i krunskim riječima zlatnim fontom na dnu meta ai

🏛️ ART POSTCARD (13) – KOD OPSTANKA: Svjetlo koje tiho zrije na istoku

Akademija Art Nov 16, 2026 1 min read

✨ „Zemlja ne progovara kroz buku i uštogljene dekrete, nego…

celeste otvorena izložba sergija mihića vuković (15) (1)

CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”

Akademija Art Nov 13, 2026 5 min read

Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan…

elegantna brineta u toplom jantarnom pletenom džemperu i šarenom šalu drži toplu keramičku šalicu kave na kamenoj terasi pod zlatnim zrakama kasne jeseni meta ai foto (1)

Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad

Akademija Art Nov 13, 2026 2 min read

Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix…

marina vujčić mogla sam to biti ja (1)

Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA

Akademija Art Nov 12, 2026 1 min read

Marina Vujčić  MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno…

teo trostmann (1)

Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna

Akademija Art Nov 12, 2026 2 min read

Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos…