Skip to content

Što su pandemije radile kroz povijest

Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije

Hernan Cortes pobjegao je 1520. pred žestokim napadom iz astečke prijestolnice Tenochtitlana i u bijegu do obale izgubio veći dio svojih vojnika. No španjolski konkvistador nije znao da je za sobom ostavio daleko razornije oružje od pušaka i mačeva – velike boginje.

Kad se vratio da ponovo pokuša osvojiti grad, Tenochtitlan se slamao u epidemiji koja će uništiti astečki narod, strukture njegove vlasti i dovesti do brutalnog poraza Astečkog Carstva. 

Bio je to početak višestoljetnog propadanja domorodačkih društava od Ognjene zemlje do Beringova prolaza.

Od bolesti do napretka

Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije otkako su ljudi počeli živjeti u gradovima prije više tisuća godina. Premda su odnijele puno ljudskih života, potaknule su i velike promjene na području medicine, tehnologije, vlasti, obrazovanja, religije, umjetnosti, društvene hijerarhije i sanitarnih uvjeta. 

Prije epidemija kolere u 19. stoljeću u gradovima su se, primjerice, miješale otpadne vode i vode za piće.

Nitko ne može znati kako će pandemija covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus, u konačnici promijeniti svijet. Nepredvidljive posljedice dovest će do još više nepredvidljivih posljedica. Ali neke naznake se već vide. Nacije se zatvaraju. Vladari teže većim autoritarnim ovlastima. Ubrzava se urušavanje američkog liderstva. Gospodarstvo očekuje recesija. Ljudi žive u strahu i nepovjerenju, mnogi ostaju bez posla i mogli bi iskusiti siromaštvo kakvo nisu nikada.

Istodobno, znanstvenici, tehnokrati i neke tvrtke grozničavo rade ne bi li zaustavili ovu pandemiju i bolje nas pripremili za novu. Nema sumnje da će od ove epske krize nastati nova tehnologija.

Pandemije nisu slične

Pandemije su poznate po tome da uzrokuju kaos, ali i po sposobnosti čovjeka da se prilagodi promijenjenim okolnostima. Među onima koji proučavaju pandemije postoji izreka: „Ako ste vidjeli jednu pandemiju, vidjeli ste jednu pandemiju”. Nema sličnih.

Pandemije i epidemije dovele su do velikog napretka na području javnog zdravlja što je omogućilo gradovima i civilizacijama da rastu i napreduju. To su primjerice teorija da neke bolesti uzrokuju mikroorganizmi, zatim sustavi gradske kanalizacije i vodoopskrbe, cijepljenje, penicilin, bolja higijena, odjeli za izolaciju oboljelih i znanstvena metoda koja je u modernu medicinu uvela racionalnost.

Nacije i društva rasli su i padali na valovima pandemija.

Pandemija kuge u 14. stoljeću, koja je života stajala pola stanovništva Europe, nanijela je smrtne udarce feudalnom poretku. Valovi kuge koji su slijedili još stoljećima uzdrmali su vjeru u Rimokatoličku Crkvu i, kako sugeriraju neki povjesničari, omogućili renesansu i reformaciju.

Ali i promjene koje su izazvale manje epidemije, čak i jedva zabilježene u povijesti, također su imale goleme posljedice.

Žuta groznica Amerikancima donijela pola države

Sjetite se samo kako su Sjedinjene Države stekle golemi srednji dio teritorija, što im je omogućilo širenje na zapad prema Kaliforniji i prerastanje u najbogatiju zemlju na svijetu.

Godine 1802., Napoleon je poslao najveću svjetsku vojsku na Karibe kako bi ugušio pobunu robova i obnovio francusku vladavinu u najprofitabilnijoj francuskoj koloniji, Saint-Domingueu. Ali epidemija žute groznice usmrtila je gotovo 50.000 vojnika i prisilila vojsku na povlačenje.

Ostavši bez bogate kolonije kojom bi financirao svoje velike planove na američkom kontinentu, Napoleon se usredotočio na Europu kako bi se obračunao s Engleskom. 

Saint-Domingue je postao Haiti, prva slobodna crnačka republika na svijetu, a predsjednik Thomas Jefferson jeftino je kupio golem francuski teritorij koji se protezao od New Orleansa sve do Stjenjaka i Kanade.

Zaboravljena pandemija

No još veća biološka katastrofa, pandemija španjolske gripe 1918., koja je odnijela između 20 i 50 milijuna ljudskih života na kraju Prvog svjetskog rata, bila je gotovo beznačajna u smislu većih društvenih promjena. 

Neki povjesničari nazvali su je „zaboravljenom pandemijom”, a čak su je i veliki američki pisci koji su živjeli u to vrijeme, kao što su Hemingway, Faulkner i Fitzgerald, ili ignorirali ili jedva spomenuli u svojim djelima.

– Ništa drugo, nikakva infekcija, rat ili glad, nisu nikad prije ubili toliko puno ljudi u tako malo vremena. A ipak nikada nije izazvala strahopoštovanje, ni 1918. ni poslije – istaknuo je Crosby u knjizi „Zaboravljena američka pandemija”.

Kako će ovaj novi virus, SARS-CoV-2, utjecati na ljudsko društvo, ne može se znati. Pandemija je tek na početku. Ali zahvaljujući modernoj medicini i svemu što do sada znamo o virusu, nitko ne očekuje novu španjolsku gripu ili Crnu smrt.

Autor metro-portal.hr