Doc. Rok Čivljak: Ova pandemija je prilika da se okrenemo jedni drugima

Predsjednik HKLD-a i zamjenik ravnatelja Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, prim. doc. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med. stručnjak infektolog, povodom pandemije koronavirusa prije osam dana dao je intervju za Glas Koncila koji je danas objavljen

Predsjednik Hrvatskoga katoličkoga liječničkoga društva i zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” prim. doc. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., kao stručnjak, infektolog, komentira odluke Katoličke Crkve i preporuke u aktualnoj situaciji. »U osobnom kontaktu kao infektolog mnogim sam svećenicima iznio svoja mišljenja o tome koje su opasnosti od prijenosa zaraznih bolesti tijekom liturgijskih slavlja, što je više-manje sve sadržano i u crkvenim uputama. A kao vjernik i član Hrvatskoga katoličkoga liječničkoga društva razumijem i dijelim osjećaje s vjernicima koji će biti uskraćeni za euharistijsko zajedništvo, kao i s onima koji su tako teške odluke trebali donijeti.«

Ne smijemo preuveličavati trenutačnu situaciju

Pandemija koronavirusa na neki je način izazvala medijsku paniku, o tome kako to smiriti dr. Čivljak kaže: “U nekim se medijima iščitava opravdan strah i zabrinutost zbog ove pandemije, a u nekima i određena doza nepotrebne panike. Ako paniku definiramo kao prekomjeran strah od stvarne ili potencijalne, tj. zamišljene opasnosti, u ovom slučaju panika i prekomjerni strah može u ljudi izazvati i povećanu dozu odgovornoga ponašanja, ali i određenu količinu neracionalnoga ponašanja koje u konačnici može djelovati neproduktivno i nekonstruktivno. Promatrajući što se događa u susjednim nam zemljama, poput Italije, opravdano je povisiti dozu opreza i poduzeti sve protuepidemijske mjere koje su nam na raspolaganju u sprječavanju širenja ove epidemije. No pri tome ne smijemo preuveličavati trenutačnu situaciju u zemlji i poduzimati nepotrebne mjere, poput kupnje golemih količina hrane i potrepština, što je ovih dana u Hrvatskoj rezultiralo nestankom većine robe s polica u trgovinama.”

Medicina nije kao u 15. ili 19. stoljeću!

Znanost ima svoje, vjera svoje, teren svoje. Kako to pomiriti u današnjem svijetu u svrhu ljudskoga dostojanstva i zaštite ljudskoga života? »Slažem se s mislima i stajalištima koje je ovih dana iznio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško da je i ostajanje kod kuće i uzdržavanje od javnih euharistijskih slavlja način na koji mi vjernici danas možemo svaki svojim doprinosom pomoći u zaštiti i očuvanju mnogih ljudskih života.

“Ne traži se od nas da se odreknemo molitve i svakoga oblika vjerskoga života, nego okupljanja i zajedničke liturgije. Neki pokušavaju usporediti današnje stanje pandemije koronavirusa s nekim sličnim epidemijama i pandemijama iz prošlosti. No medicinsko znanje koje danas imamo nije kao ono iz 15. ili 19. stoljeća. Mi danas znamo da se mnoge zarazne bolesti, pa i koronavirus, prenose različitim oblicima kontakta sa zaraženim osobama, bilo da one imaju simptome i znaju da su bolesne ili ne. Bliski kontakt definira se udaljenošću manjom od jednoga metra. On omogućuje prijenos uzročnika kapljicama sline i sekreta dišnoga sustava, a dodirivanje predmeta i nežive okoline omogućuje prijenos mikroorganizama rukama. Upravo se zbog tih i takvih načina prijenosa za sprječavanje širenja koronavirusa preporučuje izbjegavanje nepotrebnih bliskih kontakata i zabrana posjeta javnim mjestima osobama koje imaju respiratorne simptome, odnosno u tom slučaju nošenje maski te higijena ruku, pranje sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom nakon diranja nečistih površina, uključujući i ruke. Iz toga proizlazi da su preporuke Crkve opravdane: ako se epidemija koronavirusom nastavi širiti dalje po Hrvatskoj, nije uputno javno slavljenje euharistije, jer podrazumijeva okupljanje većega broja ljudi na jednom mjestu, ni pružanje mira rukovanjem u crkvi tijekom mise, kao ni primanje pričesti bilo na usta bilo na ruke jer i usta i ruke mogu potencijalno biti kontaminirani virusom. Zbog toga preporučujem vjernicima da do suzbijanja ove epidemije prakticiraju druge oblike pobožnosti i molitve, samostalno ili u krugu obitelji i svojih zajednica, a svećenicima da u intimi samostana i crkava slave euharistiju bez naroda do trenutka kad opet mognemo zajedno slaviti euharistiju i primati Tijelo i Krv Kristovu, taj najveći dar žrtve koju je on za nas podnio na križu.”

Cijeli intervju možete pročitati na poveznici Glas Koncila!

Pogledajte posljednje objavljene intervjue!