Biblijske motive svetih arkanđela Mihovila i Gabriela Mata CROata izradio je s molitvom za obranu Hrvatske i svijeta od nadolazeće ugroze. Matina veličina je snaga i zanos s kojima stvara, Božja snaga… radeći iskreno, s ljubavlju, iz duše… sa svojim pozivom umjetnika i majstora u kamenu stvara nevjerojatnu viziju velike priče…
U svom ateljeu akademski kipar Mate Turić (Mata CROata) ima vrlo široku tematiku kamenih skulptura; od jarbola, jedrenjaka, galija, križeva, riba, jahti, moderneih aktova, sidra te drugih različitih skulptura i tematika, ali njegove biblijske motive arkanđela Mihovila i Gabriela radio je s molitvom za obranu Hrvatske i Crkve od nadolazeće pošasti koja nam svima prijeti. Matina veličina je snaga i zanos s kojima stvara, Božja snaga… radeći iskreno, s ljubavlju, iz duše… Sa svojim pozivom umjetnika i majstora u kamenu stvara nevjerojatnu vizija velike priče…
”Dok se borio Mihovil arkanđeo sa zmajem, bila je u nebu tišina i začu se glas milijuna koji su govorili: ‘Spas i čast i moć svemogućem Bogu’. Sotona je svladan, ali ne potpuno. Zato će na kraju svijeta biti borba između svetog Mihovila i paklenog zmaja“. Općenito, svetog Mihovila se štuje kao branitelja i zaštitnika vjere i Crkve. Kao svoga patrona posebno ga časte, u svezi s njegovom ulogom, hrvatski policajci i vojnici, liječnici, ljekarnici, vagari, trgovci, pekari te umirući.
MOLITVA: Sveti Mihaele Arhanđele, brani nas u boju; protiv pakosti i zasjedama đavolskih budi nam zaklon. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo: Ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću i jakošću u pakao strovali. Amen.
Arkanđeo Gabriel u Bibliji nastupa kao glasnik Božjih odluka. On u Starom zavjetu tumači proroku Danijelu viđenje ovna i jarca (Dan 8, 16-26) i značenje sedamdeset godina (Dan 9, 21-17). U Novom zavjetu svećeniku Zahariji naviješta rođenje Ivana Krstitelja (Lk 1,11-20), ukazuje se Mariji i naviješta rođenje Isusovo (Lk 1,26-38). Do reforme katoličkog kalendara (1969.) kalendarski spomendan Gabriela bio je 24. ožujka, dan uoči blagdana Blagovijesti. Sada je zajedno s Mihaelom i Rafaelom, 29. rujna. U ikonografiji se najčešće prikazuje kao navjestitelj s ljiljanom u ruci. U Crkvi je godine 1951. proglašen zaštitnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava. Patron je glasnika, poštara i filatelista.
MOLITVA: O Bože, koji si između svih anđela, odabrao arkanđela Gabriela, da navijesti tajnu tvoga utjelovljenja, daj nama, molimo te, da se, slaveći ga na zemlji, možemo nadati njegovoj zaštiti na nebu, po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Pogledajte 2. dio – SVETI ARKANĐELI RAFAEL, URIEL I BARAKIEL U OBRANI HRVATSKE I SVIJETA OD UGROZE – ovdje!
Akademski kipar Mata CROata u posljednjih je nekoliko godina izazvao dosta pozornosti javnosti, naravno isključivo zahvaljujući znatnoj produkciji, uz upotrebu suvremenih skulptorskih pomagala, većinom s motivom jedara, ali i drugih formi u raznim vrstama kamena, od plastike do javnih spomenika.
To osamljeno, čvrsto, nepopustljivo, moćno jedro, najčešće latinsko, napeto od vjetra i u kamenu gotovo živo, slijedilo je jedno drugo u nizu varijacija.
Vremenom je jedro pokrenulo preobrazbu i započelo se preoblikovati, pretvarati u tajnovitu piramidu ili u skupinu povezanih cvijetova ili pak u oblik sličan kocki ili nekom drugom tijelu..
Metamorfoza je nezaustavljivi proces, nejednakog ubrzanja ili pak usporavanja uz vječnu dilemu, na koju će stranu promjena?
Dakako, moguć je otklon prema potpuno klasičnoj figuraciji ali i posve nefigurativnoj produkciji, uz pojavu sve izrazitijeg volumena i mogući odabir samo jedne vrste kamena.
Naravno, metamorfoze su nepredvidljive unatoč autorskoj želji i nadiranju imaginacije.
Kako se mijenjala vanjska, vidljiva forma, pretvorba jedra u piramidalnu strukturu, tako se u novom ciklusu iskazuje očita potreba kipara za razgrađivanjem ili dograđivanjem sada otvorene unutarnjosti skulpture i ta promjena daje posebni karakter djelu.
Kontinuirani, predani rad u atelijeru donosi u mjetniku iznimnu korist, omogućuje mu da sve dublje uranja u vlastitu zamisao i i stvarno otkrivanje mogućnosti materijala i snažno profiliranje motivike.
Miroslav Pelikan
- Prva riječka “Ivana Orleanska” ispraćena ovacijamaRiječka publika večeras je prvi put doživjela Verdijevu operu „Ivana Orleanska“, a svoje dojmove o ovoj za Rijeku povijesnoj izvedbi izrazila ovacijama i povicimaoduševljenja kojima je ispratila pjevački i autorski tim Milena Jerneić Ostvarena u koprodukciji s Teatrom Regio iz Parme, u režiji proslavljene talijanske redateljice Emme Dante, a pod ravnanjem meastra Sebastiana Rollija, na riječku… Read More »Prva riječka “Ivana Orleanska” ispraćena ovacijama
- 21. Noć muzeja u Galeriji Mata CROata u VrbovcuMožete pogledati kako je 21. Noć muzeja izgledala u Galeriji Mata CROata akademskog kipara Mate Turića u Vrbovcu Inače, ovogodišnja Noć muzeja bila je bez određene teme, kao što je bila i u početnim godinama, a s ciljem da svim muzejima i galerijama bude omogućeno sudjelovanje sukladno njihovim mogućnostima i vlastitom izboru tematike koja ih… Read More »21. Noć muzeja u Galeriji Mata CROata u Vrbovcu
- Hrvatska će igrati za EUROPSKU BRONCUEHF EURO 2026: POLUFINALEHRVATSKA – NJEMAČKA 31:28 Boris Markuš Hrvatski navijači nisu razočarali ni ovaj put U polufinalu Europskog prvenstva, Njemačka je pobijedila hrvatsku mušku seniorsku reprezentaciju s rezultatom 31:28 (17:15). Tako će Hrvatska u nedjelju, 1. veljače 2026. godine, igrati za broncu, u Jyske Bank Boxen Areni protiv poraženog iz dvoboja Danske i Islanda.… Read More »Hrvatska će igrati za EUROPSKU BRONCU
- Otajstvo puta – izložba Marije Galić u Muzeju BelišćeU četvrtak, 29. siječnja u organizaciji Muzeja Belišće svečano je otvorna izložba slika Marije Galić pod nazivom Otajstvo puta Marija Galić, rođena je u Bosanskom Brodu. Diplomirala je slikarstvo u Ljubljani u klasi profesora Mladena Jernejca. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama i likovnim kolonijama u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Dobitnica je dekanskog priznanja i… Read More »Otajstvo puta – izložba Marije Galić u Muzeju Belišće
- Ficlek kulture – veljača u ZUK-uU veljači članovi Zajednice u kulturi grada Zaprešića započinju novu sezonu događanja uz ZUK-ov „ficlek kulture“ Iako je riječ o zimskom razdoblju, upravo su ovi dani idealni za ponovno okupljanje i buđenje kreativne energije. Članovi ZUK-a vrijedno se pripremaju za bogat program koji će publici predstaviti u nadolazećim mjesecima, a veljača donosi prva kulturna događanja… Read More »Ficlek kulture – veljača u ZUK-u
- Dojmovi o Velikoj Jabuci Krešimira Ivića (II)Pred nama je novi ciklus u različitim kombiniranim tehnikama posvećenih Velikoj Jabuci Miroslav Pelikan Akademski slikar Krešimir Ivić, istaknuti je i cijenjeni hrvatski likovni umjetnik, autor je slojevitog i obimnog opusa ulja, akrila, akvarela i crteža. Izlagao je uspješno na nizu samostalnih izložbi. Samo napomenimo kako se uz slikarstvo aktivno bavi i glazbom, svirajući u… Read More »Dojmovi o Velikoj Jabuci Krešimira Ivića (II)
- Hrvatska bolja od Srbije na Europskom prvenstvu u portugalskom FunchaluZa hrvatske vaterpolistice petak u Funchalu je slobodan dan, a sljedeća je utakmica na rasporedu u subotu, 31. siječnja Priredio: Boris Markuš Djevojke su uspjele! Ostvaren je plan odnosno prvi cilj na Europskom prvenstvu u portugalskom Funchalu. Hrvatska je u zadnjem, 3. kolu C skupine svladala izravne suparnice ili kandidatkinje za drugo mjesto u skupini,… Read More »Hrvatska bolja od Srbije na Europskom prvenstvu u portugalskom Funchalu
- SKC Osijek – “Baranjski narodni običaji oslikani rukom Milana Dvornića”Autor izložbe je samouki slikar, etnograf i istraživački pisac Boris Markuš Svoje umjetničke vještine primijenio je na slikanje etnografskih motiva svog zavičaja. Privučen ljepotom i raznolikošću kulture naroda Baranje, potrudio se oslikati narodne običaje, graditeljstvo i nošnje baranjskih Srba, Šokaca i Mađara. Sada nam se ukazala prilika otkriti ili bolje upoznati ljepotu i bogatstvo narodnih… Read More »SKC Osijek – “Baranjski narodni običaji oslikani rukom Milana Dvornića”
- Retrospektiva Daida Moriyame u BečuFoto Arsenal Wien predstavlja retrospektivu japanskog fotografa Daida Moriyame, jednog od najutjecajnijih predstavnika ulične fotografije. Izložba prikazuje više od 200 radova, publikacija i audiovizualnih instalacija te osvjetljava Moriyamin razvoj od 1960-ih godina do danas Lara Kuš Bečki izložbeni prostor Foto Arsenal Wien od 31. siječnja 2026. predstavlja opsežnu retrospektivu japanskog fotografa Daida Moriyame (1938., Osaka). Više od… Read More »Retrospektiva Daida Moriyame u Beču
