Otvoren Odjel islamske umjetnosti u Muzeju “Le Louvre”

 

Izbor djela: mozaika, tekstila, dragocijenosti, arhitektonskih ostataka, keramike, slika i crteža, svjedoči o njezinoj, posebnoj raznolikosti. Uz akademske konferencije, predstavljanja su podarila ključ razumijevanja za dekriptiranje složenosti umjetničkog stvaralaštva u zemljama islama. Stara 1200 godina, proteže se na tri kontineta: od Španjolske do jugoistočne Azije.

Nakon Sophie Makariou, direktorice Odjela, predavanja su održali Robert Hillenbrand, profesor edinburskog Sveučilista, koji je govorio o sirijskim mozaicima iz 7. stoljeća, smještenim u najvećoj džamiji u Damasu. Profesor Jochen Sokoly, predavač Virginia Commonwealth University School of the Arts iz Qatara,  svijetlio je smanidske tekstove iz Kurasana. O globalizaciji umjetnosti i njezinih objekata se izjasnio Avinoam Shalem, predavač Sveučilista iz Munchena. Teheranski profesor Abdullah Ghouchani je imao za temu: Vrata iračke džamije Al-Saha smještene u Kufi. Sheila Blair predavačica sa Boston College, predstavila je posvećene i sufi keramike, pa dekore Natanzove grobnice u Iranu. Annie-Christine Daskalakis-Mathews iz pariške "Agencije France Museums" je otkrila cari mamluske umjetnost kao i portal Qasr Rumi iz Kaira. Ada Adamova iz Muzeja "Ermitage" u Sankt Petersburgu je obradila crteže i slike kolekcije Chah’Abbasa Prvog. Kustosica pariškog Muzeja "Guimet", Amina Taha-Hussein Okada je predstavila mongolskog cara Jahangira.

Odgovorni u Muzeju "Le Louvre" su prije desteljeća odlučili otvoriti novi Odjel posvećen islamskoj umjetnosti. Danas je on stvarnost. U dvorištu Visconti, čistih, zaokruženih, senzualnih linija, poput eksponata koje sadržava. U unutrašnjosti su magične lampe u dobro čuvanim modernim izlozima, postavljene uz drvene ili kovčege od slonove kosti, tepihe, mačeve ili brojne "Korane" na mnoštvu jezika. Više od 3.000 objekata posjetitelju predstavljaju osobnost raskoši i prefinjenosti isto kao i tajanstvenost  civilizacije od 1200 godina, što još uvijek postoji na tri kontinenta.

Usprkos posebnoj brilijantnosti, malo je poznata na zapadu: "Najveći i najvažniji izazov je bio kako publici predstaviti tako složenu povijest" -ističe direktorica Odjela, Sophie Makariou. Zahvalajujući njoj kronologija je pojednostavljena, a istaknuta su pedagoška sredstva i multimedijske instalacije, olaksavajući posjetu.

"Nalazimo se pred umjetnošću manje shvatljivoj i razumljivoj posjetitelju naviknutom na skulpture i slikarstvo pa je neophodno, podariti mu ključeve razumijevanja" -ističe Aurélie-Clemente Ruiz, koja se kao odgovorna za izložbe Arapskog Instituta u Parizu, susreće sa sličnom problematikom, jer pored neznanja, česti su stereotipi i pogrešna uvjerenja koje publika posjeduje. Najveće od njih je mišljenje kako se umjetnost islama karakterizira odsustvom figurativnosti. Dva najvažnija, od brojnih remek-djela kolekcije Muzeja "Le Louvre": Piramida Al Mughira i Svećenstvo Svetog Louisa su dokazi da je to netočno.

Sublimirana novim okolišem, djela su najprije bila smještena u podrumskim dvoranama u kojima je se nalazila skupina umjetnina, odsada smatranih najljepšom svjetskom kolekcijom jer je 19.000 eksponata obogaćeno i djelima Muzeja Dekorativnih umjetnosti. Odsustvo njezinog vrednovanja je začudilo direktora njujorkškog "MOMA", Glenna Lowryja, ujedno specijaliste za umjetnost mongolske Indije, 16. i 17. stoljeća. On je početkom stoljeća pitao direkotora "Le Louvre"-a, Henrija Loyrette zbog čega Francuzi neznaju ili potcijenjuju postojanje tako raskošne kolekcije, islamske umjetnosti. Tada tek imenovani direktor nije zaboravio upozorenje i savjet iskusnijeg kolege pa je razgovarao s bivšim, galskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, koji je to pitanje obradio na politički način, ali i kao osobni zadatak.

Direktor Loryette je nedavno izjavio:"Neophodno je posjetiteljima predstaviti islamsku umjetnost. To nam je obveza jer djelujemo u univerzalnom muzeju koji je "Le Louvre". Moramo istaći osvijetljenu stranu civilizacije koja je obogatila svijet na nenadmašan i vrijedan način". Odgovorna za Odjel, gospođa Makariou podvlači: "Islam nije čekao naše priznanje njegove veličanstvenosti, da bi se dokazao". Zbog toga, vjerojatno, Odjel krasi identičan Portal mamluka, simbolizirajući ulazak publike u svijet islama ali i njegovo prisustvo u "Le Louvre"-u, nekadašnjem obitavalištu francuskih vladara. "Ako publika, zahvaljujući Odjelu, napokon shvati značaj islamske umjetnosti isto kao i njezinog legitimiteta, koji je na istoj razini s Antičkom, grčkom ili rimskom, bit ćemo nagrađeni" -veseli se Laure Soustiel, ekspert za umjetnost i potomak velike galske obitelji antikvarista. Njoj je najzančajnije što se aktualno, predivna Pyxida i Sveti Louis, nalaze nedaleko od čuvene Venere iz Miloa.