U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru, u ponedjeljak 22. studenoga 2010. godine, s početkom u 19 sati, izvedeno je scensko djelo „Listopad“ po istoimenom romanu Tomislava Marijana Bilosnića o razaranju Zadra.
Pogledajte galeriju fotografija!
Ovaj događaj upriličen povodom Dana Grada Zadra nikoga od mnogobrojne publike nije ostavio ravnodušnim. Bilo je i onih koji nisu do kraja mogli čuti i odgledati što je sve pretrpio Zadar listopada 1991. godine, o čemu govori Bilosnićev roman. Nevjerica i strah, bijes i tuga iz ratnih dana, još jednom je bila obnovljena.
Prilazeći temi rata ne kao tematskom pitanju iz naše bliže povijesti ili čak osobne tragične sudbine, Bilosnić oblikuje priču o ljudskom duhu i duši. Govoreći o sebi kao o gradu od krvi i mesa oblikujući dvadeset i četiri sata napada u dvadeset i četiri sjajne perle, koje stegnute u zajedničku ogrlicu zrcale svu tragiku ljudskoga straha. Autor se usmjeruje na svoj goli život, na svoje misli i postupke, promatrajući samo uzak krug ljudi i stvari koje ga okružuju. Svaki novi doživljaj ili postupak u njemu budi misli o postanku i opstanku svijeta, banalne i ružne situacije oplemenjuje mitološkim velom ljudske opstojnosti.“
– Djelo Tomislava Marijana Bilosnića nadahnuto je Domovinskim ratom, zapravo, strahotama koje je proživljavao Zadar zbog neprijateljskog granatiranja i dugotrajnog držanja pučanstva u stanju permanentne uzbune. Bilosnić je velikoj temi Domovinskog rata pristupio na «mirnodopski» način. Nije se upustio u raščlanjivanje povijesnosti zbivanja, u politička i kronološka određenja, već se usredotočio na opis tragike običnog čovjeka koji je u stalnom strahu za goli život… Snažno književno pero, koje se dosada isticalo u hrvatskoj prozi neponovljivim ironijskim jezikom, uspjelo je na optimalan način progovoriti o temi koja ne trpi ironiju. Oslonio se na dosege hrvatskog jezika, na njegovo leksičko bogatstvo i na vlastito pjesničko i slikarsko iskustvo, kako bi opisao zlo u kojem se nalazio. Pri tome ne bježi od transcendencije, jer ona pomaže shvatiti misterij mržnje.- kazao je, između ostalog, Đuro Vidmarović.
Akademija-Art.hr
23.11.2010.
