Ante Sorić o pjesničkoj monografiji „Tigar“

Piše: Ante Sorić

Pred nama je novo, mogli bi kazati, divot izdanje agilne zadarske izdavačke kuće 3000 godina Za dar, i suizdavača tarske Zaklade Zlatko i Vesna Prica –  pjesnička monografija „Tigar / La tigre“ dva ugledna i međunarodno priznata umjetnika, hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića (Zadar) i talijanskoga slikara Uga Maffija (Lodi). Njihov „Tigar“, baš u godini Tigra po kineskom kalendaru preskočio je i povezao dvije jadranske obale, hrvatsku i talijansku. Što to doista znači govori sama za sebe činjenica da je Jadran ključno središte radijacije mediteranske kulture podjednako s obje svoje strane obale.

Tomislav Marijan Bilosnić svojom izvornom pjesničkom zbirkom „Tigar“ pojavio se 2004. godine, da bi godinu dana kasnije s istom postigao svjetski glas. Riječ je, naime, o njegovoj najprevođenijoj zbirci pjesama. Bilosnićev «Tigar» preveden je dosad na engleski, makedonski, albanski, njemački, romski, mađarski, a evo sad i talijanski. Za «Tigra» je Bilosnić primio dvije međunarodne pjesničke nagrade, «Ilinden» u Makedoniji» i «Crvenu ružu Elbasana» u Albaniji.

Paralelno s pjesničkim «Tigrom», Bilosnić je kao slikar radio na svojoj velikoj izložbi «Pollockova svjetlost», posvećenoj velikom američkom slikaru Jacksonu Pollocku, tvrdeći kako slikati na «polokovski način znači slikati kao što bi to činio tigar». Izložba je pobudila velik interes kritike i likovne publike u Zadru, Šibeniku, Kninu, Rijeci i Zagrebu, tako što je ovo slikarstvo akcije i traganja za čistom idejom svjetlosti proglašeno «korijenito novim osjećanjem slobode», baš kao što su i Bilosnićeve zbirke «Tigar» i «Krik» isticane i hvaljene kao novo «učenje slobode». 

U 2010. godini, godini tigra u kineskom kalendaru – Bilosnić otvara projekt „Povratak Tigra“, koji na nesvakidašnji način na multimedijalnoj razini, zapravo, objedinjava njegovo pjesništvo i slikarstvo. Ovim projektom on obnavlja svoje „tigrovsko ime“, kako sam kaže u jednoj pjesmi. „Povratak Tigra“ u propitivanju simbola tigra odmiče od pjesničke riječi i otvara put novom Bilosnićevu likovnom izrazu, pa je tako ove godine upriličio i izložbu slika u tehnici ulja na kartonu s motivom tigra, odnosno apstraktnim propitivanjem njegove simbolike. „Povratak Tigra“ na svojevrstan je način za Bilosnića i obnova polokovskoga slikanja, koje je za njega „igra u kojoj doslovno ostaješ umrljan crnom bojom noći i crvenom bojom krvi, to su tigrovski skokovi uz prostrto platno“.

Projektu „Povratak tigra“ na vrlo originalan i sebi svojstven način priključuje se i ugledni talijanski slikar s međunarodnom reputacijom Ugo Maffi. U rodnom Bilosnićevu mjestu Zemuniku, Maffi pjesničkom tigru odlučuje uzvratiti svojim akvarelima, ilustrirajući, odnosno oslikavajući tigra na način dostojan kineskih majstora. Maffiju ovo nije prva suradnja s pjesnicima, on je u suradnji s književnicima i pjesnicima dosad ilustrirao mnoge knjige i priredio grafičke mape. Kao grafičaru koji se s lakoćom podjednako služi tehnikama xilografije, bakropisa, litografije, akvatinte, suhe igle i monotipije, Maffiju kao da i nije bilo teško oslikati Bilosnićevog Tigra“. Tajna umjetnosti oba autora upravo se i krije u činjenici da njihovi uradci plijene svojom jednostavnošću iz koje i crpe svoju estetsku ljepotu. 

Izbor pjesama iz zbirke «Tigar» u prijevodu na talijanski jezik, autora Alessandra Salvija doživio je sada i svoje talijansko izdanje. Autori i koautori ove doista vrhunski grafički uređene monografije mogu sa zadovoljstvom gledati na djelo svojega zajedništva na umjetničkom međunarodnom planu.

Bilosnićeva zbirka „Tigar“ broji dvjestotinjak pjesama sa središnjim motivom tigra. Tigar se nametnuo ne samo kao simbolička razina pjesničkoga propitivanja svijeta i njihova suodnosa, već se on sam nametnuo kao istinski pjesnički subjekt. Bilosnićev Tigar mijenja svijet u koji zalazi, on je istodobno njegova objektivna perspektiva univerzuma, ali i najintimnije govorenje srca.

Zanimljivo je da Bilosnićev Tigar nikad nije utjelovljenje krvožedne zvijeri ili zla kako ga prati ustajalo mitsko mišljenje, dapače, njegov je Tigar razigran i transcendentan, on je istodobno dalekoistočni mudrac i zapadnoeuropski homo ludens. Ako se po ičemu pjesnički tigar može poistovjetiti s trenutačnim stanjem ove životinjske jedinke, onda je to njegova iskorijenjenost i ugroženost, konačno – umjetnik poput Bilosnića danas i jest najugroženija vrsta.

Bilosnić, kao nezaustavljiv šezdesetosmaški lovac na ideale upravo je tu i pronašao zajednički jezik, generacijsko i duhovno bratstvo s talijanskim umjetnikom i slikarom Ugom Maffijem. Rezultat je njihova estetski neodoljiva lirsko-likovna knjiga – „Tigar / La Tigre“.

Akademija-Art.hr
14.12.2010.