Vukovarsko-srijemska županija kreće u projekt udruživanja proizvođača sve popularnije crne slavonske svinje – fajferice, a u tom će im pomoći i 150.000 eura koji su dobili u sklopu projekta EU pod nazivom Lena
Europska komisija odobrila je projekt pod nazivom LENA – Lokalno gospodarstvo i zaštita prirode u području Dunava, a projekt je aplicirala Vukovarsko-srijemska županija u suradnji s profesorom sa Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Vladimirom Margetom.
Radi se o projektu uzgoja fajferice u zaštićenom području Natura 2000 u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ivan Domac, voditelj projekta u Vukovarsko-srijemskoj županiji objasnio nam je kako je na području županije već sada ima 125 proizvođača koji će u sklopu ovog projekta proći intenzivnu eudkaciju o proizvodnji, radit će se na ujednačavanju proizvodnje, marketinškom osmišljavanju i promociji proizvoda od crne slavonske svinje, a projekt predviđa i izgradnju ogledne farme u Borovu u sklopu koje će se održavati predavanje, edukacija.
Konačan cilje je osnivanje proizvođačka organizacija, objasnio nam je Ivan Domac.
Vladimi Margeta sa Poljoprivrednog fakulteta tvrdi kako je uzgoj fajferice izvrsna šansa za revitalizaciju proizvodnje ove sorte svinja u Slavoniji i Hrvatskoj koje na tržištu postižu cijenu i do 30 posto veću od standardnih sorti svinja.
Cijena tvoljenika na tržištu se za fajfericu kreće od 17 do 18 kuna, dok je za konvencionalne sorte od 12 do 13 kuna za kilogram, dok je za prasad cijena i do 25 kuna, a običnih prasadi do 15 kuna. Mi za sada znamo da je službeno u Hrvatskoj registrirano oko 1500 komada krmača crne slavonske svinje i 300 nerasta, no pretpostavka je da ih ima i dva puta više, kaže Margeta.
Na pitanje kakav je interes za uzgoj ove sorte svinja Margeta odgovara kako je interes za proizvodnju sve veći te da postoji ogroman potencijali da se ova proizvodnja kvalitetnije sorte svinja i mesa podigne i postane jedna od profitabilnijih proizvodnji u Slavoniji, poveća zapošljavanje i poboljša život u ovim ruralnim sredinama.
Kako su proizvodnju crne svinje podigli Španjolci
Španjolska je prije 30 godina krenula u proizvodnju crnih svinja sa samo 250 komada krmača, a sada su stigli na 3,2 milijuna komada. Svima nam je poznato koliko je meso i proizvodi od crne svinje kvalitetnije i traženije, a uvjeren sam da takav rast, kao što ga je napravila Španjolska, možemo i mi napraviti, dodaje Margeta.
Projekt je zamišljen kao edukacija uzgajivača, razvoj održivog proizvodnog sustava i pilot-projekt farme za uzgoj fajferica, kaže Margeta.
Projekt LENA je međunarodni projekt u koji je uključeno ukupno devet zemalja podunavske regije (uz Hrvatsku tu su i Njemačka, Austrija, Slovenija, Madžarska, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Ukrajina). Započeo je 1. siječnja 2017. godine, a završava 30. lipnja 2019. godine. Ukupni budžet projekta je 2.456.290,72 eura, od čega je 150.000 eura dio koji se odnosi na Vukovarsko-srijemsku županiju.
Ivan Domac voditelj projekta kaže kako će se raditi na edukaciji trenutačnih i potencijalnih uzgajivača crne slavonske svinje s područja županije (125 uzgajivača) radi ujednačavanja proizvodnih uvjeta (selekcija svinja, objekti, hranidba, prerada u visokovrijedne tradicionalne proizvode). Oni bi trebali biti uključeni u edukaciju (pet skupina po 25 uzgajivača, 75 sati edukacije od kojih se 50 sati edukacije odnosi na teorijski dio, a 25 sati na praktični dio na farmi i u preradi.
Ukupno bi se provelo 375 sati edukacija, a proizvođači bi se educirali o tehnološkim procesima proizvodnje crne slavonske svinje, te načinima prerade i trženja proizvoda.
Iz projekta će se financirati i formiranje ogledne farme crne slavonske svinje (na osnovi 20 rasplodnih krmača i jednog nerasta) u tradicijskom sustavu proizvodnje (ekstenzivno držanje na pašnjacima), a ovakav način držanja crne slavonske svinje (na otvorenome) specifičan je za područje istočne Hrvatske, a rezultira proizvodnjom tovljenika visoke kakvoće mišićnog i masnog tkiva kao izvrsne sirovine za preradu u tradicionalne proizvode s dodanom vrijednošću, dodaje Domac. .
Cilj je ujednačiti proizvodne parametre u sustavu uzgoja crne slavonske svinje, koji su sada dosta različiti. To podrazumijeva osmišljavanje tipskih objekata, definiranje selekcijskih kriterija, definiranje minimalne potrebne površine pašnjaka za uzgoj, provedbu biosigurnosnih mjera – ograde, dezinfekcijske barijere, zdravstvena zaštita i dr.
Proizvođačka organizacija
Konačan cilje je osnivanje proizvođačke organizacije koja bi trebala utjecati na proizvodnju većih količina tradicionalnih proizvoda od crne slavonske svinje (kulin, kulinova seka, kobasica, šunka, slanina, čvarak…), dodane vrijednosti i ujednačene kvalitete te zajednički nastup na tržištu s ciljem postizanja veće dohodovnosti svakog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ističe Domac.
Profesor Margeta ističe kako je važna i izrada marketinške strategije koja bi dugoročno osigurala prepoznatljivost crne slavonske svinje, područja na kojemu se ona uzgaja te proizvoda dobivenih od iste, s ciljem promoviranja održivog proizvodnog sustava koji je u skladu sa zaštitom okoliša te dobrobiti i zdravljem svinja. Pod ovim se podrazumijeva osmišljavanja i izrada prepoznatljivog znaka kvalitete (logo), izrada web-stranice, letaka, plakata, suvenira, pojavljivanje na sajmovim, izložbama i dr.
Ogledna farma radit će se na farmi proizvođača Brune Bolda u Borovu koji trenutno ima 300 komada fajferica i planira podizati proizvodnju. On kaže kako ova proizvodnja osigurava dugoročno veću dohodovnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, budući da potražnja za takvim proizvodima kontinuirano raste. Razvojem ovakvog održivog poljoprivredno-proizvodnog sustava spriječilo bi se narušavanje ekosustava, a krajnji cilj je sprječavanje razvoja visokointenzivne industrijske poljoprivredne proizvodnje koja ima negativne učinke na okoliš i zapošljavanje ljudi u ruralnim područjima, kaže uzgajivač Bold.
Prekogranična suradnja
Projekt LENA zamišljen je kao integrirani međuregionalni projekt. Rezultati dobiveni u Vukovarsko-srijemskoj županiji mogli bi se u budućnosti primijeniti i na područje Srbije i Mađarske, budući da su u tim zemljama gotovo identični klimatsko-geografski uvjeti te da te zemlje također imaju autohtone pasmine svinja (mangulica, moravka, resavka), koje se uzgajaju na gotovo identičan način kao i crna slavonska svinja. Razmjena iskustava i prenošenje znanja vezanih uz način uzgoja te preradu i trženje visoko vrijednih tradicionalnih proizvoda od autohtonih svinja s područja regije Dunava čine dobru osnovu za povezivanje pilot-projekata u ove tri zemlje. Također, dobra poveznica između mogla bi biti i s turističkim biciklističkim stazama na čijim punktovima bi se mogli postaviti štandovi s ponudom proizvoda od crne slavonske svinje i drugih svinja uzgojenih na tradicionalni način, čime bi se dunavska regija prezentirala kao vrhunska turistička i gastronomska destinacija.
Brojke:
– 150.000 eura za poticanje uzgoja fajferice iz EU fonda
– 125 proizvođača u Vukovarsko-srijemskoj županiji
– 30 posto veća cijena za ove svinje na tržištu
– 1500 komada krmača i 300 nerasta fajferice registrirano
– 3,2 milijuna komada krmača crne svinje ima Španjolska
