Veliki put malog imigranta
Francuska Kinemateka uprilicuje do 14 veljace 2016, poseban hommage Martinu Scorsese, izlozbom i retrospektivom najpoznatijih ostvarenja. Aktualni Festival Lumière sto se odrzava u Lyonu, dodjeljuje pocasno priznanje americkom cineastu talijanskih korijena.
Dobro raspolozen i ljubazan reditelj je vise nego zadovoljan postavkom i svima rado odgovara na mnostvo pitanja i komentara. Danas 72 godisnjak, Martin Scorsese i ne pomislja na mirovinu. Ako je Coppola postao vinogradar, de Palma se odmara, dok Cimino nije vise isti od neuspjeha “Vrata raja” a Friedkin razmislja, Scorsese, “zadnji Mohikanac Novog Hollywooda”- snima! Proslog proljeca je u Taiwanu zavrsio novi dugometrazni, igrani film “Tisina”, u kojemu glavnu ulogu tumaci Andrew Garfeld. Neobicna prica o kriscanskim zajednicama koje su stradale u Japanu 17 stoljeca je poucna i kvalitetna. Upravo je zavrsio montazu tv serije “Vinyl” sto slavi rock n’roll, uz ucesce Micka Jaggera koji je izvrsni producent.
Martin Scorsese je u svojoj karijeri, dugoj pola stoljeca snimio vise od 60 filmova, igranih i dokumentarnih. Kao uvod u parisku izlozbu smjestenu u nekadasnjem Americkom centru, nedaleko od ogromne palace Bercy u 12 gradskom okrugu, isjecci iz filmova su pokazani na cetiri velika ekrana pa posjetitelj odmah uroni u rediteljev svijet slika : “Mean Streets”, “Raging Bull”, “Zadnji Kristov pokusaj” ,”Kundun”. Posebni sadrzaji o ljubavi, ambiciji ili figure raspeca.
Film jedina strast
“Tesko je pokazati Scorseseovo djelo.Sta objasniti publici o cineastu kojeg jedino obsjeda -sedma umjetnost”?- pita se kustos izlozbe, Matthieu Or-Jéan, sto je najprije ostvarena u Berlinu pa prilagodjena Francuskoj Kinemateci. Iznenadjuje da prostor nije veliki ali je izlozeno, intenzivno i odrazava cineastu. Privlaci portret na kojem drzi sliku iz djetinjstva . Na kliseu je “cowboy” u pratnji roditelja i pred televizorom. Pravi aparat, zahvaljujuci kojem je mali Martin upoznao velika djela Hollywooda, nalazi se malo dalje.
Prva sekvenca postavke je uvertira u povijest talijansko-americke obitelji .Dokumenti iz osobnog rediteljevog arhiva ali de Niroovog, sto predstavljaju poznate biografisme “Bratstva”, “Zene i muskarci”. Najspektakularnije su makete newyorskog snimanja i pokazivanje, ocitog povecanja cetvrti Little Italy /Mean Streets/, sve do New Jerseya /Vuk sa Wall Streeta/.
Utjecaji starih maestra
Pariski posjetitelji izlozbe mogu vidjeti i cineastov prvi “story board” koji je sam nacrtao, sa 10 godina. Drugi je takodjer znacajan jer se radi o fizickom sukobu Jake LaMotta i Sugara Ray Robinsona, u cuvenom ostvarenju “Raging Bull, ciji je zadnji dio prikazan. Za sjecenje slika, odnosno dekupaz isto kao i montazu, Scorsese se referirao na “Psihozu” cuvenog Hitchcocka.Vec u prvom kratkometraznom filmu “The Big Shave”, cineast je uposlio bivse suradnike engleskog maestra suspensa.
Jedan odjel izlozbe je posvecen slavnom Hitchu i njegovom uticaju na reditelja “After Hours”. Scorsese je radio sa poznatim Bernardom Herrmannom koji je dugo suradjivao sa Hitchcockom pa mu je komponirao originalnu traku za “Taxi Drivera”. Pozvao je Saula Bassa da ostvari spice za “Vrijeme nevinosti” i “Casino”. Zadnji film je izasao pred publiku prije dva destljeca i bio zadnja rediteljeva suradnja sa Robertom de Nirom. Cineast je jos uvijek sredisnja licnost americke sedme umjetnosti a de Niro s usphehom tumaci novouposlenike.
