Vrijeme ispita nosi sa sobom popratni stres, osobito studentima koji su skloni kampanjski učiti i onima koji nisu ništa uspjeli riješiti putem kolokvija. Međutim, svaki problem i nelagodna situacija ima neko svoje rješenje pa tako i ova. Donosimo neke od načina kako pobijediti predispitni stres ili se barem uspješno nositi s njime.
Ispitni rokovi su u punom jeku, a vi ste sve zabrinutiji, budući da ste dali puno manje ispita nego što ste planirali. Dani su sve sunčaniji, ljeto je samo po sebi izazovno, ali vi imate posla, koji se više ne može odgađati. No situacija nije bezizlazna. Evo nekoliko savjeta kako se uspješno nositi s predispitnim stresom i naposlijetku položiti testove.
Stalni raspored
Imate nekoliko dana do prvog u nizu ispita pa osim velike količine gradiva koje morate savladati, imate problem i s organizacijom vremena. Najbolje si je odrediti stalni raspored, u koji možete uvrstiti i sve ostale dnevne aktivnosti poput šetnje, objeda, tv-a i slično.
Kada jednom napravite raspored, važno ga je se što striktnije pridržavati, ne samo radi uspješnosti na ispitu za koji se trenutno pripremate, nego i kako bi vam dobra organizacija vremena prešla u naviku za sljedeće testove.
Nagradite se zbog postignutog
Spomenutim rasporedom ste si odredili i vrijeme za slobodne aktivnosti. Kako nije poželjno odjednom učiti 5-6 sati, svaki sat ili sat i pol, napravite si pauzu od 10 ili 15 minuta, koju ćete iskoristiti za šetnju, tjelovježbu, ili posjet obližnjoj slastičarnoj.
Ovakva intermezza dat će vam dodatni poticaj za uspješno svladavanje gradiva. Uz ove kratke pauze, jako je korisno imati i neku završnu nagradu na kraju dana, poput odlaska na piće u grad ili u kino. Sama primisao da ćete navečer uživati i opustiti se, može vam dati snagu da tijekom dana marljivije učite.
Problem s koncentracijom
I kada sve preduvjete i predradnje stvorite za učenje, mogu se javiti dodatne poteškoće. Odlučili ste se cijeli dan posvetiti učenju, ali kada god počnete, počne i lutanje misli, pad koncentracije, a gradivo vam nije nimalo dopadljivo.
U ovakvim situacijama, nema svrhe forsirati, nego treba odložiti knjigu te udahnuti malo svježeg zraka, pojesti nešto toplo i kuhano, popiti čašu vode ili učiniti nešto drugo što vas i inače opušta i smiruje. Narušit ćete si raspored, ali bolje i to, nego li zuriti u knjigu, bez ikakvog učinka.
Uz sav trud, neću ništa stići
Kada smo u stisci s vremenom jave se razmišljanja, ‘neću ništa stići’ , ‘nemam pojma o gradivu’, ‘sto posto ću pasti’ i slična. Ona također mogu poremetiti koncentraciju. Naravno nije jednostavno crne misli izbaciti iz glave, ali pokušajte tako što ćete ih zamijeniti nekim pozitivnim, ali i realističnim.
Primjerice, ‘danima učim i dajem sve od sebe, trud mi se mora na kraju isplatiti’ ili ‘bespotrebno sam bila napeta prije prošla tri ispita, ovaj put ću se smiriti’ i tako dalje.
Naspavajte se
Nekada je teško uz primisli kako smo u velikom zaostatku s gradivom, otići spavati, no ostajanje budnim do pet ujutro, noć prije ispita, također nije najpametnija ideja. Osim toga, vjerojatno i niste u situaciji da jako zaostajete u učenju, nego ste upali u krizu, koja je opisana u prethodnom paragrafu.
Stres se pod velikim umorom samo još više ispoljava, a koncentracija nakon cjelodnevnog učenja, u tri ujutro sigurno neće biti na optimalnom nivou.
No, vratimo se i na raspored učenja još jednom. Pet, sedam ili deset dana uoči ispita, ovisno kada počinjete sa pripremom, dobro je u organizacijskom rasporedu uvrstiti i minimalan broj sati sna. Dovoljan broj sati spavanja učinit će vas učinkovitijim prilikom učenja.
Stoga zadnju noć uoči ispita, odspavajte normalno da se sve slegne, a onda eventualno sutra, ako ispit nije u ranim jutarnjim satima, pređite najvažnija poglavlja još jednom.
Pisanje ispita
I došao je i trenutak da pokažete svoje znanje. Nemojte napraviti grešku, koja je vrlo karakteristična mnogima. Naime studenti po dobivanju testa, odmah pokušavaju smisliti rješenje i odgovore na sva pitanja. Nemojte to činiti. Pročitajte sva pitanja pa onda krenite prvo s izradom onih, za koja ste uvjereni da znate odgovor.
I tako redom prema onima u koja ste manje sigurni. Nemojte brinuti za peto pitanje, dok odgovorate na prvo. Ništa time nećete dobiti, a uz to vam se može dogoditi da uslijed napetosti i treme, izgubite nit i na pitanju, koje ste sa sigurnošću znali. (srednja.hr)
